Connect with us

Svijet

Sve je manje raketa za Himarse, a i s granatama su na rubu

Sjedinjene Američke Države uskoro više neće biti u stanju snabdijevati Ukrajinu određenim vrstama streljiva, koje su ključne za bitku protiv Rusa, jer im se zalihe troše brže nego što se mogu zamijeniti.

Washington je daleko najveći dobavljač oružja Ukrajini – od početka rata 24. februara osigurali su im više od 16,8 milijardi dolara vojne pomoći, piše AFP.

– Ali američke zalihe određenih vrsta oružja dosežu minimalne nivoe potrebne za ratne planove i obuku, a obnavljanje zaliha na nivou prije invazije moglo bi potrajati godinama – napisao je u svojoj analizi Mark Cancian iz Centra za strateške i međunarodne studije.

– Washington sad uči lekcije o potrebama za oružjem u ratu velikih sila, koje su daleko veće od očekivanih – dodao je drugi američki vojni zvaničnik koji je htio ostati anoniman.

Smanjili proizvodnju

Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1990-ih, američke vojne kompanije bile su prisiljene drastično smanjiti proizvodnju – tad je, naime, SAD srezao obrambenu potrošnju pa je ona dramatično pala s nekoliko desetina na jednocifrenu brojku. Sad američka vlada mora uvjeriti industriju da ponovo otvori svoje proizvodne trake i pokrene proizvodnju oružja poput protivvazdušnih raketa Stinger, koje se nisu proizvodile od 2020. godine.

Protutenkovsko oružje Javelin

Određena američka oprema postala je simbol rata u Ukrajini – protutenkovsko oružje Javelin kijevske snage koristile su kako bi spriječile rusko napredovanje prema Kijevu, a tu je i HIMARS, precizni raketni sistem koji sad igra ključnu ulogu u protuofenzivama protiv moskovskih trupa na istoku i jugu zemlje. Ali američke zalihe oružja za HIMARS sve su manje.

– Ako bi Sjedinjene Države poslale jednu trećinu tog inventara u Ukrajinu – kao što je bio slučaj s Javelinom i Stingerom – Ukrajina bi dobila od 8000 do 10.000 raketa. To bi im vjerojatno trajalo nekoliko mjeseci, ali kad se taj inventar iscrpi, nema alternative. SAD rade na povećanju količina oružja, nedavno je izdvojen i novac za tu svrhu, ali trebaće nam godine. Starija oprema mogla bi donekle pomoći u popunjavanju te praznine – izjavio je Cancian, koji je svojevremeno radio na nabavci oružja za američku vladu.

Sjedinjene Države Kijevu su dostavile oko 8500 projektila Javelin, ali proizvodnja tog oružja iznosi jedva oko 1000 komada godišnje. Američka vlada u junu je naručila nove projektile u vrijednosti od 350 miliona dolara, ali opet će trebati nekoliko godina da se zalihe popune.

Kijev je od SAD-a takođe dobio više od 800.000 NATO standardnih topničkih granata od 155 mm, što su tri četvrtine od ukupne količine koju su Ukrajini isporučile sve zapadne zemlje, pokazala je službena statistika Pentagona.

– Količina granata koju je Washington osigurao vjerovatno je blizu granice koju su SAD spremne dati bez rizika za vlastite borbene sposobnosti – govori Cancian.

Američka proizvodnja spomenutih granata trenutno iznosi 14.000 komada mjesečno, ali Pentagon je najavio kako u roku od tri godine namjerava povećati tu brojku na 36.000. To bi godišnju proizvodnju dovelo do 432.000, što je i dalje manje od polovine onoga što je u sedam mjeseci isporučeno Ukrajini.

– Ubrzava se proizvodnja obrambene industrije SAD-a. Stajaćemo uz ukrajinski narod i pružati im beebjednosnu pomoć koliko god to bude potrebno – zaključila je u utorak Laura Cooper, viša zvaničnica ministarstva odbrane odgovorna za Rusiju i Ukrajinu.

Svijet

NE POSTOJE USLOVI za pregovore Rusije i Ukrajine

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocijenio je danas da trenutno ne postoje uslovi za pregovore Rusije i Ukrajine zbog čega se, kako je dodao, nastavlja ruska specijalna vojna operacija.

“Stav predsjednika (Rusije Vladimira Putina) je dobro poznat… posljednji put je o tome govorio tokom razgovora sa predsjednikom Belorusije Aleksandrom Lukašenkom. Ruski stav je da za sada nema uslova za pregovore, jer je svima dobro poznat stav Ukrajine o neprihvatanju bilo kakvih pregovora”, rekao je Peskov novinarima, prenijela je agencija RIA Novosti.

Komentarišući razloge odbijanja Kijeva da nastavi pregovore u Istanbulu 2022. godine, Peskov je rekao da je to posljedica direktnog pritiska Londona, prenosi Tanjug.

“Ovo je bio direktan pritisak iz Londona, a sve ostalo je spekulacija”, rekao je Peskov.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je 2022. godine ukaz kojim se formalno objavljuje da su nemogući bilo kakvi pregovori Ukrajine sa Putinom, dok je ostavljena mogućnost za razgovore sa nekim sljedećim predsjednikom Rusije.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIČKI MEDIJI: Rusko rukovodstvo nije umiješano u smrt Navaljnog

Američke obavještajne agencije nisu pronašle dokaze o umiješanosti ruskog rukovodstva u smrt Alekseja Navaljnog, piše list “Volstrit džurnal”, pozivajući se na izvore.

List navodi da su američka Centralna obavještajna agencija (CIA), Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe (DNI) i obavještajna jedinica Stejt departmenta došli do zaključka da ruski predsjednik Vladimir Putin “vjerovatno nije naredio da se Navaljni ubije”.

Putin je ranije rekao novinarima da mu je neposredno prije smrti Navaljnog u zatvoru ponuđeno da ga razmijeni “za pojedince zatvorene u zapadnim zemljama”, prenosi Srna.

Prema riječima ruskog predsjednika, on se saglasio, a da nije u potpunosti čuo šta druga osoba govori. Jedini kontrauslov koji je Putin iznio je da se Navaljni ne vraća u Rusiju, podsjeća TASS.

U međuvremenu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbio je da precizira ko je bio ponuđen za razmjenu za Navaljnog.

Navaljni je iznenada preminuo 16. februara u kaznenoj koloniji u Jamalo-neneckom autonomnom okrugu u Rusiji.

Nastavi čitati

Svijet

ERDOGAN ODGODIO SASTANAK SA BAJDENOM! Posljednji put se vidio sa Trampom

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan odgodio je sastanak sa predsjednikom Sjedinjenih Država Džozefom Bajdenom u Bijeloj kući koji je bio planiran za 9. maj, izjavio je neimenovani turski zvaničnik.

Isti izvor navodi da će novi datum sastanka uskoro biti objavljen.

Nije poznato zbog čega je sastanak odgođen.

Sastanak Erdogana i Bajdena bio bi prvi bilateralni susret u Vašingtonu od 2019. godine kada se turski lider sreo sa tadašnjim američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

Nastavi čitati

Aktuelno