Connect with us

Društvo

SVOJE BACAMO, TUĐE PLAĆAMO! Dvije trećine hrane koju jedemo je iz uvoza

BiH posjeduje izvanredne mogućnosti kada je u pitanju obradivost zemljišta i poljoprivreda, ali praksa vodi u pravcu toga da je sve manje onih koji se hvataju motike i ostaju na selima u pokušaju da sačuvaju ili ožive domaćinstvo, zbog čega su mnogobrojna područja već odavno zarasla u korov jer tamo više nema ko da obrađuje zemlju, odnosno proizvodi hranu, prije svega za sebe.

O kolikom problemu se radi najbolje ilustruje informacija da BiH uvozi više od 65 odsto hrane koju konzumiramo, što praktično znači da dva od tri zalogaja nismo zasijali u svojoj bašti, ali, opet ponavljamo, ne zato što ne možemo, već zato što je sve manje zainteresovanih za tako nešto, uz stav da im se to teško isplati.

Podaci statističkih agencija iz prošle godine kažu da FBiH ima nešto više od 720.000 hektara obradivih površina, a da Republika Srpska raspolaže sa oko milion hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega se skoro polovina ne koristi za proizvodnju hrane.
“Zaista je tačna informacija da BiH uvozi oko 65 odsto hrane. BiH izvozi hranu u vrijednosti od oko milijardu KM, a uvozi tri milijarde. Dakle, mi smo u deficitu dvije milijarde maraka”, kazao je za “Nezavisne novine” Boris Pašalić, bivši ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Kada govorimo o Srpskoj, Pašalić naglašava da su neka područja potpuno poljoprivredno zapuštena, ali da s druge strane postoji stalna potreba za novim zemljištem u Semberiji i Lijevče polju.

“Tamo imamo razvijenu poljoprivredu, domaćinstva gdje žive mladi poljoprivrednici sa novom mehanizacijom, i njima nedostaje zemljišta. A u područjima koja su iseljena, gdje nema mlade radne snage već su ostali stariji ljudi koji nemaju snage ili resursa da obrađuju zemlju, onda je to zapušteno. Teško je vratiti ljude na selo, one koji su otišli za drugim poslom i ne žele da se bave poljoprivredom”, navodi Pašalić te dodaje da se sa ovakvim problemom suočava i veći dio Evrope.
Ipak, on ističe da je u prethodne četiri godine u Srpskoj došlo do povećanja iskorištenosti obradivih površina.

“Došli smo do obradivih 398.000 hektara, što znači da te raspoložive površine rastu. Idemo tim nekim dobrim putem, ali idemo sporo”, rekao je Pašalić.

Pored toga, bivši resorni ministar naglašava i da uprkos negativnim brojkama o kojima smo govorili na početku teksta, BiH nije zavisna od uvoza hrane.

“Vidjeli ste da kada se desila pandemija, mi smo uspjeli da obezbijedimo dovoljno hrane za naše ljude, posebno onda kada u onih mjesec dana nije ušlo ni zrno pšenice iz Srbije i Mađarske. Nije tako alarmantna situacija da bismo mi ovdje pocrkali od gladi da se nešto sutra desi, jer čim imate problem, a imate resurs, narod će se okrenuti proizvodnji. Samo ću reći da smo mi 2020. godine kada je počela pandemija podijelili 10.000 sjetvenih paketa. Ljudi koji nikad nisu uzeli motiku u ruke su napravili baštu”, ističe Pašalić.

U kompletnoj priči on podsjeća da BiH nikada nije potegla mjere koje su joj na raspolaganju i koje bi omogućile da lakše upravlja odnosom uvoza i izvoza.

“BiH ima mogućnost da ograniči uvoz hrane iz drugih zemalja onda kada te hrane imamo dovoljno iz sopstvenih izvora. Dakle, kad kod nas dospijeva krompir, treba određenim taksama opteretiti uvoz krompira iz Egipta, Albanije… I to je nešto što mi imamo razrađeno zakonom, ali taj mehanizam nikad nije pokrenut od strane Savjeta ministara BiH, što je velika zamjerka”, pojasnio je Pašalić.

S druge strane, Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, kaže za “Nezavisne novine” da su podaci o količini uvoza i izvoza hrane još ozbiljniji od onoga što smo naveli na početku teksta.

“Mi izvozimo oko milijardu maraka, ali uvozimo više od četiri milijarde KM. Ne treba dalje da idemo”, navodi Bićo.

Rješenje broj jedan je, dodaje, zaštita domaće proizvodnje i proizvođača, a u tom pravcu on smatra da bi se trebalo razmišljati i o oporezivanju uvoznih proizvoda.

“Godinama tražimo prelevmane na uvoznu robu, da bi se to na neki način izjednačilo sa domaćim proizvodima, kako bismo bili konkurentni na tržištu. Jer ovo što dolazi izvana su damping cijene, imaju jeftiniju proizvodnju i s tim se ne možemo nositi”, naveo je Bićo.

On smatra da bi bilo dobro i da se povećaju izdvajanja za poljoprivredu, koja, kada se sabere Srpska, FBiH i Brčko distrikt, iznose oko 400 miliona KM.

“Iako se sredstva povećavaju iz godine u godinu, proizvodnja je sve manja. Ovo bi trebalo da upali neki alarm. Poskupljuju inputi, a izdvajanja ne mogu da to pokriju. Zato dosta ljudi i odustaje od poljoprivrede i zato nam je sve ovako”, dodao je Bićo.

Društvo

KRIZA U JAVNIM SERVISIMA: BHRT gasi 15 emisija, FTV se obratio pismom

Usljed krize javnih servisa Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) danas ukida 15 emisija iz svog programa, a neke emisije će biti skraćene.

Na listi 15 emisija koje se ukidaju su “Jedan”, “Odbrojavanje”, “Putevi zdravlja”, “Nova avantura”, domaći dokumentarni program, “Propuh”, “Thinking Box”, “Art Depo”, “Moja zemlja”, “DVS – Filmski festival u Kanu”, “Identiteti”, “Global”, “Konačno petak sa Majom Miralem”, “Inbox”, “Trend” dok će emisija “Jutro za sve” trajati dva umjesto tri sata.

Federalna televizija je uputila novi poziv BHRT-u, u kojem od njih traže zakonsko postupanje i Poslodavni odbor FTV-a je ponudio rješenje za koje tvrde da će spasiti oba javna emitera.

“S tim u vezi bismo, prethodito potpisivanju ugovora, uspostavili bankovni račun s trajnim nalogom, gdje bi po automatizmu BHRT-u od strane Elektroprivrede BiH i dalje Radio-televizije Federacije BiH stizao pripadajući procenat RTV takse kako ga je zakon definisao, dok bi nakon potpisa ugovora Radio-televizija Federacije BiH promptno uplaćivala iznose za redovne mjesečne tehničke usluge BHRT-u, uz dodatni iznos mjesečne rate po osnovu nastalog duga za tehničke usluge u proteklih pet mjeseci od kada je naplata RTV takse prekinuta”, naveli su.

Istakli su kako bi redovnost uplata iz tri opisana osnova svakomjesečno na računu BHRT donijela 1,8 miliona KM.

“Posljednji nemili događaj s gašenjem signala Radio-televizije Federacije BiH od strane BHRT-a pokazali su koliko se štete može nanijeti jednostranim radnjama i vjerujemo da je Uprava BHRT-a izvukla pouku da je sve odnose moguće riješiti jedino kroz suradnju, uvažavanje i povjerenje, ali samo temeljem postojećih zakonskih propisa koji su, kada je u pitanju raspodjela RTV takse, potpuno precizni. Čekamo vaš pisani odgovor i poziv na zajednički sastanak najkasnije iduće sedmice da bi finalizirali gore opisane detalje i spasili naše kuće i radnike potpisivanjem ugovora u skladu sa zakonom, član 18. Zakona o javnom sistemu BiH i član 57. Zakona o Radio-televiziji Federacije Bosne i Hercegovine”, istakli su iz FTV-a, prenosi “Avaz”.

Nastavi čitati

Društvo

ZNATE LI ŠTA JE NAJVEĆI GRIJEH po riječima PATRIJARHA PAVLA?

Patrijarh Pavle već 15 godina nije među nama, a u našim srcima i dalje odzvanjaju njegove blage, ali britke riječi koje su nekad utjeha i lijpoek, a nekad dobra lekcija.

Ovo su samo neki od mudrih citata patrijarha Pavla.

– Sujeta je jedna gordost, najveći srpski greh. Kada se ona dogodi onda dolazi do svađe, netrpeljivosti. Kad se javi sujeta tu nema ni vere ni ljubavi.

– Nije nesreća što mi imamo suprotna gledišta, jer se stvar mora sagledati sa više strana. Ali često kod nas dolazi do onog što nije razlika u mišljenju. Toga se moramo osloboditi. Ako budemo tolerantniji, onda ćemo moći da shvatimo i to gledište drugoga. Ne da ga usvojimo ako nije dobro, ali da ga shvatimo da ne dođe do mržnje i ovog što nas cepa i deli.

– Kada bi se svi držali ljubavi, ova zemlja bi bila raj. Ali kad bi se svi držali bar onog što je malo manje od ljubavi – jer, ljubav je veza savršenstva – kada bi se makar držali principa „što želite sebi, to činite drugima; što ne želite sebi, to ne činite drugima“, onda bi zemlja, ako ne bi postala baš raj, bila blizu raja.

– Moral nije „ne treba“ ili „ne sme se“. Moral je „neću“. Nije vrlina ne grešiti, nego moći, a ne hteti grešiti. Ljubav je najviša vrlina. Sve što čovek deli sa drugima smanjuje se, osim ljubavi. Što je više dajete, više je imate.

– Ne zaboravimo nikada da je zlo uvek kratkog veka i samo naizgled uspešno i blistavo. Zato na zlu, lukavstvu, prevari, ne treba zasnivati ništa, pogotovo ne život.

– Bog nas je stvorio ljudima i traži od nas da to i budemo. Nema takvih vremena u kojima to ne bi mogli biti i ne bi bili dužni da to budemo. Nije važno ko odakle potiče, nego u šta izraste.

– Obavezni smo i u najtežoj situaciji da postupamo kao ljudi i nema tog interesa, ni nacionalnog ni pojedinačnog, koji bi nam mogao biti izgovor da budemo neljudi. Proći će sve, ali duša, obraz i ono što je dobro ostaje zauvek.

– Prava ljubav je jedino kada ljubav ne traži svoje. Kada voliš nekog bez ikakve logike. To je i prava sloboda.

– Porodicu smatram osnovom ljudske zajednice i nezamenjivom za duhovni razvoj čoveka. U porodici se čuva vera predaka, drži se do osnovnih duhovnih vrednosti, koje nas vode kroz život; porodica je izvor ljubavi, u njoj se učimo dužnosti, žrtvovanju, zajedničkom podnošenju nevolja, kao i podeli radosti. Porodica nam stvara osećanje da smo zajedno u svemu i kad odemo iz svojih kuća, kuda nas život vodi. Porodica je „mala crkva“. Njenih svetinja i običaja ko se drži, taj ne može zalutati u ovom otuđenom, ispražnjenom, posuvraćenom svetu!

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ponovo kiša, pljusko i GRMLJAVINA

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, a najviša temperetura vazduha biće do 27 stepeni Celzijusovih.

Ujutro i prije podne biće promjenljivo uz smjenu sunčanih i oblačnih perioda, na jugu i istoku pretežno sunčano, a uz rijeke i po kotlinama biće magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Od sredine dana kiša i pljuskovi sa grmljavinom javiće se uglavnom na jugu i jugozapadu, dok na sjeveru ostaje pretežno suvo sa sunčanim intervalima.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 10 do 15, u višim predjelima od šest stepeni, a dnevna od 22 na jugu i jugozapadu do 27 na sjeveru, u višim krajevima od 16 stepeni Celzijsuvih.
Duvaće slab vjetar, istočnog i jugoistočnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno