Dok se širom svijeta, na više frontova, vode ratovi, a države upozoravaju svoje građane gdje je bezbjedno putovati, a gdje ne, u Bosni i Hercegovini odjeljak “Preporuke za putovanja” na sajtu Ministarstva inostranih poslova BiH – ne funkcioniše.

Tako svi građani BiH koji požele dobiti informaciju u koje zemlje se ne preporučuje putovanje i zbog čega, za to će ostati uskraćeni.

Stranica MIP BiH o putovanjima trenutno nedostupna
“Stranica u izradi. Naša nova web-stranica je u fazi pripreme. Sadržaj još nije u potpunosti kreiran te pojedine funkcionalnosti trenutno nisu dostupne. Zahvaljujemo na razumijevanju i pozivamo vas da nas posjetite ponovo uskoro”, navodi se na sajtu nadležnog ministarstva kada se otvore “Preporuke za putovanja”.

Međutim, ono što se može vidjeti na toj stranici jesu nazivi pet zemalja – Iran, Liban, Palestina, Izrael i Sudan, međutim nije moguće pročitati objašnjenje i upozorenje za građane.

Danijal Hadžović, novinar “Dnevnog avaza”, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da ga ne čudi što na sajtu Ministarstva nema preporuka u koje zemlje ne bi trebalo putovati kada gori cijeli Bliski istok, jer ministar, kako kaže Hadžović, ima preče stvari od toga da se bavi svojim poslom.

“Dnevno kuca 10 postova, pravi video-klipove, snima se, komentariše sve i svašta, a najmanje ono što mu je posao. Tako da je naš ministar vanjskih poslova zauzet upravo tim mnogo bitnijim temama od onoga što je njegov posao, pa ne stiže ni on, ni Ministarstvo vanjskih poslova da rade ono što im je u opisu posla, a to je prije svega i zaštita bh. državljana koji se nalaze van BiH i davanje preporuka kako da se ponašaju u ovim situacijama, u koje države da ne putuju. Još jednom vidimo neozbiljnost države, a ta neozbiljnost je rezultat prije svega neozbiljnih kadrova koji je vode”, kaže on.

Kako region informiše građane o rizičnim putovanjima
I dok BiH nema listu zemalja u koje građani ne bi trebalo da putuju, u Srbiji su sve zemlje svijeta razvrstane u četiri kategorije: slobodno putovanje uz redovan oprez, putovanje uz dodatne mjere opreza, putovanje u slučaju krajnje potrebe i ne preporučuje se putovanje.

Tako se, prema podacima Ministarstva spoljnih poslova Srbije, putovanje građanima Srbije ne preporučuje u 25 zemalja svijeta među kojima su Avganistan, Bahrein, Izrael, Irak, Iran, Jemen, Jordan, Južni Sudan, Katar, Kuvajt, Liban, Mali, Oman, Palestina, Saudijska Arabija, Sirija, Somalija, Sudan, UAE, Ukrajina, Haiti, Centralnoafrička Republika i druge zemlje.

Nešto duža lista sa 27 zemalja je i ona na kojoj se nalaze zemlje u koje se putovanje preporučuje u slučaju krajnje potrebe.

Tako da se na tom spisku, zanimljivo, nalazi i Hrvatska, kao i Bangladeš, Burundi, Venecuela, Ekvador, Kamerun, Liberija, Mozambik, Nepal, Niger, Peru, Tanzanija, Čad i druge.

“Pre putovanja savetujemo da se informišete na sajtu Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije o bezbednosnoj situaciji u zemlji u koju planirate da putujete ili kroz koju tranzitirate”, poručili su iz ovog ministarstva građanima.

Hrvatska objavila upozorenja za više država
Detaljne preporuke svojim građanima javno je dala i Hrvatska, a sem zemalja sa područja Bliskog istoka, komšije su svoje državljane obavijestili i o stanjima u drugim državama.

Tako su zemlje podijeljene u nekoliko kategorija, pa se tako preporučuje izbjegavanje svih putovanja u Bahrein, Iran, Irak, Izrael, Jordan, Jemen, Katar, Saudijsku Arabiju, Kuvajt i druge zemlje poput Jamajke, Kambodže i Kostarike.

“Zbog aktualnih sigurnosnih napetosti povezanih sa situacijom u Iranu te mogućnosti daljnje eskalacije sukoba u regiji, hrvatskim državljanima koji se nalaze u zemljama Zaljeva ili planiraju putovanje u ovu regiju preporučuje se pojačan oprez”, navodi se na sajtu Ministarstva u preporuci za putovanje u Kuvajt.

Takođe, tu su i preporuke za izbjegavanje putovanja koja nisu nužna, a u ovu kategoriju spadaju Alžir, Azerbejdžan, Čad, Etiopija, Kuba i druge.

Odgađanje putovanja preporučeno je za Kipar, takođe zbog pogoršane bezbjednosne situacije na području Bliskog istoka, zbog, kako kažu, “napada balističkim oružjem i bespilotnim letjelicama na britanske vojne baze koje se nalaze na Kipru”.

Plenum Konzorcijuma “Logistika BiH” danas očekuje od nadležnih BiH da kažu da li su uputili kredibilan zahtjev institucijama Hrvatske u vezi sa problemima prevoznika BiH i da li su dobile ijedan konkretan odgovor.

Iz “Logistike” navode da prevoznici očekuju da institucije pokažu odgovornost i odlučnost u zaštiti vlastite privrede.

– Odgovor nadležnih institucija očekujemo već u toku dana. Tada će biti jasno da li BiH ima snage i volje da brani više od 20.000 radnika zaposlenih u sektoru logistike i drumskog transporta, ili ćemo ostati prepušteni sami sebi – navedeno je u saopštenju.

Od nadležnih institucija u BiH “Logistika” očekuje odgovore na pitanje da li su, osim izražene zabrinutosti, preduzeli konkretne aktivnosti na rješavanju problema sa kojima se suočavaju domaći prevoznici.

Iz “Logistike” su najavili da će večeras zasjedati Krizni štab Plenuma Konzorcijuma, zajedno sa regionalnim koordinatorima kako bi odlučili o narednim koracima u ime transportnog sektora BiH.

– Hrvatska je za BiH jedan od najvažnijih ekonomskih partnera i susjeda sa kojim dijelimo intenzivne trgovinske i transportne tokove, zbog čega očekujemno fer, korektan i ravnopravan odnos, zasnovan na dobrosusjedskim odnosima i zajedničkim interesima privrede – navedeno je u saopštenju iz Konzorcijuma.

U Konzorcijumu “Logistika” se pitaju zar nije moguće da prevoznici BiH imaju bar isti status kakav danas imaju prevoznici iz Srbije, koji imaju punu podršku svojih institucija i privrednih struktura?

Iz “Logistike” podsjećaju da se proizvođači, izvoznici, trgovci i uvoznici u BiH u velikoj mjeri oslanjaju upravo na domaće transportne kompanije, a oni koji to ne razumiju, uskoro će osjetiti posljedice u lancima snabdijevanja i u ukupnoj ekonomiji zemlje.

Za samo 7 dana, potrošači su kupili oko 18,2 miliona litara dizela, što znači da su izdvojili približno 50 miliona KM.

Dok se suočavamo sa enormnim rastom cijena goriva zbog rata na Bliskom istoku, vlade drugih zemalja donose nove mjere da zaštite potrošače, a vlasti u Bosni i Hercegovini i dalje ćute.

Naime, Vlada Srbije je zabranila izvoz nafte i naftnih derivata do 19. marta, dok je Hrvatska ponovo uvela regulaciju maloprodajnih cijena benzina i dizela, podižući cijenu za nekoliko centi, ali s jasnim ciljem da zaštiti građane od naglih poskupljenja.

U BiH, međutim, situacija je sasvim drugačija: cijene goriva mijenjaju se iz dana u dan, a dizel je već dotigao 2,90 KM po litru.

Građani se suočavaju sa svakodnevnim poskupljenjima, dok domaća vlast ostaje nijema, praveći se da se ništa ne dešava, kao da čekaju da kriza prođe ili da se ljudi jednostavno naviknu na nove cijene.

Čekanje košta građane

-Naš ključni problem je odsustvo sinhronizacije i vjerovatno nedostatak reakcije na pritisak javnosti. Ukoliko ovaj trend nastavi, a pogotovo jer se nažalost dešava situacija u kojoj se na realna povećanja dodaju špekulativni motivi, to rezultira drastičnijim rastom nego što bi trebalo- kaže ekonomista Predrag Mlinarević.

On dodaje da bi u takvim okolnostima bilo neophodno razmotriti mogućnost izmjene zakona o akcizama, tako da Savjet ministara BiH ima diskrecionu moć da uvede privremeno smanjenje akciza, na primjer na dva mjeseca, kako bi ublažili udar globalnih tržišnih šokova i geopolitičkih tenzija na cijenu goriva u zemlji.

– S druge strane, svako smanjenje akciza znači i smanjenje prihoda u budžetima, koji bi tada bili manje operativni. Možda bi se vlast vodila geslom da će početna buka u javnosti proći i da će se narod privići, pa ne bi morali smanjivati akcize niti umanjivati sredstva u budžetu kojima mogu operativno raspolagati – dodaje Mlinarević.

Prevencija šokova

Prema njegovim riječima, potrebno je dati fleksibilne instrumente u rukama donosilaca odluka, tako da u slučaju vanrednih šokova mogu privremeno smanjiti vrijednost akciza, ali da to bude vremenski ograničeno – na kvartal ili dva mjeseca.

Na pitanje da li bi u ovakvim situacijama pomogle robne rezerve, Mlinarević kaže:„Robne rezerve su uvijek dobro imati, jer u slučaju potpunog prekida snabdijevanja mogu spriječiti paralizovanje života i nagle skokove cijena izazvane špekulacijama i panikom“.

On ističe da stalno intervenisanje kroz tržište nije realno zbog obima potrošnje, ali da robne rezerve mogu služiti kao sigurnosni tampon dok se ne uvedu sistemska rješenja.

Dok region reaguje, građani BiH svakodnevno plaćaju nečinjenje vlasti. Sistemskih rješenja i fleksibilnih instrumenata koji bi ublažili buduće krize nema, a upravo bi oni mogli spriječiti slične situacije u budućnosti.

Građani stvaraju zalihe

Zaoštravanjem situacije na Bliskom istoku, naftaši su odmah počeli s poskupljenjem goriva: litar dizela je od početka marta poskupio za 60 feninga, ili oko 25%. Početkom marta litar je u prosjeku koštao 2,3 KM, dok se trenutno prosječna cijena dizela kreće oko 2,7 KM, a na pojedinim pumpama gorivo ide i do skoro 2,9 KM.

Potrošači su od prošle sedmice u panici počeli stvarati zalihe, što je drastično povećalo prodaju goriva. Kako su potvrdili u Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Srpske, potrošnja je u proteklih 7 dana skočila duplo.

Građani masovno toče gorivo i u kanistere, kako bi se obezbijedili u slučaju eventualne nestašice i uštedjeli s obzirom na učestala poskupljenja.

Prema ranijim podacima, građani Srpske godišnje kupe oko 610 miliona litara goriva, odnosno 1,7 miliona litara dnevno, od čega je 80% dizel. Kada je stanje redovno, dnevna potrošnja dizela iznosi oko 1,3 miliona litara, a sada je to otprilike 2,6 miliona litara dnevno.

Za samo 7 dana, potrošači su kupili oko 18,2 miliona litara dizela, što znači da su izdvojili približno 50 miliona KM.