Connect with us

Svijet

TRAMPA BAŠ “KRENULO”: Nije više na Forbsovoj listi najbogatijih

Bivši predsjednik SAD Donald pao je sa Forbsove liste 400 najbogatijih Amerikanaca po drugi put u tri godine.

Tramp, sa procijenjenim bogatstvom od 2.6 milijardi dolara, 300 miliona dolara je manje od kriterijuma koje je postavila lista “Forbs 400”, što je zadalo udarac bivšem predsjedniku SAD, za kojeg je magazin naveo da je decenijama “opsjednut” listom, prenosi The Hill.

“Forbs” je saopšio da je neto vrijednost bivšeg predsjednika smanjena za više od 600 miliona dolara u odnosu na prije godinu dana. Prema časopisu, Trampov udio od 90 posto u matičnoj kompaniji “Truth Social” pao je sa oko 730 miliona dolara na manje od 100 miliona dolara.

Smanjena vrijednost poslovnih zgrada
“Forbs” je naveo da su Trampove poslovne zgrade u San Francisku i Njujorku, čija vrijednost je smanjena za milione dolara, takođe imale ulogu u padu njegovog bogatstva.

Ova rang lista dolazi nakon početka suđenja Trampu za građansku prevaru u Njujorku, gdje se suočava sa tužbom njujorškog državnog tužioca Leticije Džejms zbog navodne prevare koja je trajala više od decenije.

Prvog dana suđenja u ponedjeljak, tužioci su pokazali Majklu Koenu, Trampovom advokatu i posredniku, da su on i bivši finansijski direktor Trampove organizacije Alen Vajselberg bili zaduženi za naduvavanje imovine bivšeg predsjednika SAD kako bi “dobili broj koji je gospodin želio.”

Koen je dao primjer tužiocima u kojima bi Tramp možda želio da bude “više na Forbsovoj listi”, pa bi predložio da, na primjer, njegova neto vrijednost od šest milijardi dolara treba da bude osam milijardi.

Precijenjena imovina

Kada je Džejms najavila tužbu protiv Trampa prošlog septembra, ona je ukazala na Koenovo svjedočenje pred Kongresom iz 2019. godine, u kojem je tvrdio da je Tramp značajno precijenio svoje bogatstvo prije nego što je preuzeo dužnost predsjednika.

Tramp je stavljen na “Forbsovu listu 400” 1996. godine, prema magazinu, gdje je ostao do 2021. godine, kada je njegovo bogatstvo palo na 2.5 milijardi dolara, oko 400 miliona dolara ispod granice koju zahtjeva lista, prenosi Avaz.

U to vrijeme, “Forbs” je saopštio da se Tramp zadržao na imovini po preuzimanju funkcije 2017. umjesto da stavi novac u fond za praćenje indeksa, što ga je, kako je navedeno, koštalo dvije milijarde dolara. Pandemija koronavirusa također je zadala udarac Trampu.

Svijet

BAJDEN DONOSI ŠOKANTNE ODLUKE! Pola miliona migranata dobija američko DRŽAVLJANSTVO

Predsjednik SAD Džo Bajden donio je odluku kojom će američko državljanstvo moći dobiti oko pola miliona migranata koji nemaju regulisan status u Americi s ciljem da umiri svoje glasačko tijelo i demokratske poslanike u kongresu zbog njegovih odluka u vezi sa jačanjem graničnih kontrola na jugu SAD.

Kako prenosi AP, Bajden je objasnio da će njegova administracija u narednim mjesecima omogućiti određenim supružnicima američkih državljana bez pravnog statusa da podnose zahtjev za stalni boravak i na kraju državljanstvo bez potrebe da prethodno napuste zemlju.

Bajdenova akcija, koja predstavlja najopsežniju federalnu zaštitu za imigrante u više od deset godina, postavlja značajan politički kontrast s predsjedničkim kandidatom republikanaca Donaldom Trampom, koji ima tvrd stav prema imigraciji i retoriku koja migrante predstavlja kao opasne kriminalce koje “zagađuju krv” Amerike, prenose Nezavisne novine.

Da bi se kvalifikovao za Bajdenov program, imigrant mora da živi u Sjedinjenim Državama deset godina i da bude u braku sa američkim državljaninom. Ako zahtjev kvalificiranog imigranta bude odobren, imaće tri godine da podnese zahtjev za zelenu kartu i dobije privremenu radnu dozvolu, a u međuvremenu će biti zaštićen od deportacije.

Bajden je službeno predstavio svoje planove na događaju u utorak u Bijeloj kući, koji je takođe obilježio 12. godišnjicu popularne direktive iz Obamine ere koja je nudila zaštitu od deportacije i privremene radne dozvole za mlade imigrante koji nemaju pravni status.

Senator Marko Rubio, republikanac s Floride koji bi mogao biti Trampov izbor za potpredsjednika, snažno se zalagao za zakon 2012. koji bi nudio legalni status mladim imigrantima, ali je u utorak rekao da je svijet drugačiji sada jer imigracija brojevi su porasli.

Saopštenje od utorka uslijedilo je dvije sedmice nakon što je Bajden predstavio sveobuhvatnu akciju na američko-meksičkoj granici koja je efektivno zaustavila zahtjeve za azil. Grupe za prava imigranata tužile su Bajdenovu administraciju zbog te direktive, za koju je visoki zvaničnik administracije u ponedjeljak rekao da je dovela do manjeg broja ulazaka.

Nastavi čitati

Svijet

DETALJI SPORAZUMA: Ko napadne Rusiju, napao je i Sjevernu Koreju i obrnuto

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je danas da Sporazum o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu koji su danas potpisale Rusija i Sjeverna Koreja podrazumijeva pružanje obostrane pomoći u slučaju agresije na jednu od zemalja.

“Danas potpisani sveobuhvatni sporazum o partnerstvu predviđa, između ostalog, pružanje uzajamne pomoći u slučaju agresije na jednu od strana u ovom sporazumu”, rekao je Putin, prenosi agencija RIA Novosti.

U tom kontekstu, on je skrenuo pažnju na izjave SAD i drugih zemalja NATO-a o nabavci visokopreciznih sistema dugog dometa, aviona F16 i drugog sličnog naoružanja i opreme za udare na rusku teritoriju, navodi ruska agencija.

“Ovo nije samo izjava, već se dešava i sve to predstavlja grubo kršenje ograničenja koja su preuzele zapadne zemlje u okviru raznih vrsta međunarodnih obaveza“, naglasio je Putin.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin i sjevernokorejski lider Kim Džong Un potpisali su danas u Pjongjangu Sveobuhvatni sporazum o strateškom partnerstvu dvije zemlje.

Ruski lider je ranije pripremljeni dokument nazvao fundamentalnim i napomenuo da će on predstavljati osnovu odnosa između Rusije i Sjeverne Koreje dugi niz godina.

Razgovori delegacija dvije zemlje trajali su oko sat i po, a sastanak dva lidera dva i po sata, duže od planiranog.

Putin je istakao da Moskva visoko cijeni dosljednu i stalnu podršku Sjeverne Koreje, uključujući i podršku ruskoj specijalnoj vojnoj operaciji.

Ruski lider je podsjetio da su prošle godine dvije zemlje obilježile 75 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa, a ove godine 75 godina od zaključenja prvog međudržavnog dokumenta: Sporazuma o ekonomskoj i kulturnoj saradnji.

Putin je izrazio nadu da će se sljedeći sastanak lidera dvije zemlje održati u Rusiji.

Kim je na sastanku istakao ulogu Rusije u svijetu i izrazio punu podršku ruskoj specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini, prenijela je agencija RIA Novosti.

Putin boravi u posjeti Sjevernoj Koreji od 18. do 19. juna na poziv Kim Džong Una.

Kim je posjetio Rusiju od 12. do 17. septembra kada je pozvao Putina da posjeti Pjongjang.

Nastavi čitati

Svijet

Lideri EU još uvijek bez dogovora o KLJUČNIM FUNKCIJAMA

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je da na neformalnom samitu lidera EU nije postignut dogovor o raspodjeli vodećih funkcija u evropskim institucijama.

– To je bio dobar povod za razmjenu mišljenja, uz uzimanje i rezultata izbora (za Evropski parlament) i pripremu formalnog sastanka Evropskog savjeta, koji će se održati sljedeće nedjelje ovdje u Briselu. Bio je to dobar razgovor, mislim da ide u pravom smjeru, ali večeras u ovoj fazi nema dogovora – rekao je Mišel.

On je dodao da su političke partije dale svoje prijedloge i dodao da će lideri EU u junu morati da donesu dvije odluke, jednu vezanu za naredni institucionalni ciklus, uz uzimanje u obzir rezultata izbora za EP, a drugu odluku u vezi sa strateškom agendom EU.

On je izrazio uvjerenje da će ove dvije odluke biti donijete do kraja juna.

LIderi EU razgovarali su u Briselu o tome ko će biti novi predsjednik Evropske komisije, ko će predvoditi Evropski savjet, a ko će biti novi visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku.

Zvanični dogovor o raspodjeli funkcija očekuje se na formalnom samitu Evropskog savjeta 27. i 28. juna.

Nastavi čitati

Aktuelno