Connect with us

Svijet

U EVROPI SE PALE ALARMI! Pojavilo se novo terorističko žarište

Zapadna Afrika postala je fokus svjetskog terorizma, uz najveći porast broja migranata koji u Evropu pristižu iz podsaharskog regiona, upozorava agencija Reuters.

Prema indeksu globalnog terorizma, jedna nova država se prvi put ove godine našla na vrhu s porastom broja ubijenih za 68 odsto.

Zasijenjen ratovima u Ukrajini, na Bliskom istoku i u Sudanu, sukob u Sahelu rijetko privlači međunarodnu pažnju.

Džihadijske grupe povezane sa Al Kaidom ili Islamskom državom u Burkini Faso, Maliju i Nigeru ubile su hiljade civila i raselile milione, piše “Jutarnji list”, prenosi Nova.

Džihadisti su 17. septembra upali na aerodrom u Bamaku, glavnom gradu Malija, zapalili predsjednički avion i ubili desetine mladića u policijskoj akademiji u, kako se smatra, najdrskijem napadu od 2016. godine.

Mali je u dubokoj krizi najmanje od kraja 2011. godine, kada su separatisti Tuarega i udružene islamističke frakcije zauzele Timbuktu, Gao i druge gradove na sjeveru zemlje.

Broj oružanih napada džihadističkih pobunjenika u Burkini Faso, Maliju i Nigeru skoro se udvostručio od 2021. godine, prema američkoj grupi za proučavanje oružanih sukoba, podaci o lokaciji i događajima oružanih sukoba (ACLED): od početka ove godine, zabilježeno je u prosjeku 224 napada mjesečno, u poređenju sa 128 tokom 2021.

Bezbjednosna situacija u zapadnoj Africi danas je mnogo krhkija nego pre samo godinu dana, upozorava BBC. Dvije velike terorističke grupe jačaju u Sahelu: Al Kaida i Islamska država.

Eksperti UN procjenjuju da JNIM, najaktivnija frakcija povezana sa Al Kaidom u Sahelu, ima između 5.000 i 6.000 boraca, a 2.000 do 3.000 militanata je povezano sa Islamskom državom.

Koriste kombinaciju sile i pomoći stanovništvu u ruralnim područjima, koje se dugo žali da ih slabe i korumpirane državne vlasti zapostavljaju.

Različite džihadističke grupe u Sahelu povremeno se međusobno sukobljavaju, ali i sklapaju lokalne paktove o nenapadanju, navodi Reuters.

Širom centralnog Sahela, JNIM i Islamska država u Velikoj Sahari (ISGS), druga glavna džihadistička frakcija, šire se na južna područja. Pobunjenici sada rutinski napadaju sjeverne oblasti priobalnih zemalja, posebno Benin i Togo.

U Obali Slonovače vlasti su uspjele da ih suzbiju samo nizom vojnih akcija. Ukupna regionalna bezbjednosna situacija je najteža do sada, ocenjuje BBC.

Prema podacima Međunarodne organizacije UN za migracije (IOM), broj migranata koji u Evropu stižu iz zemalja Sahela (Burkina Faso, Čad, Mali, Mauritanija, Niger, Nigerija i Senegal) porastao je za 62 odsto, na 17.300, prvih šest meseci 2024. godine, u poređenju sa 10.700 godinu dana ranije. Prema UN i IOM-u, klimatske promjene i oružani sukobi su glavni uzroci emigracije.

Petnaest diplomata i eksperata upozorava Reuters da Sahel, sa dijelovima teritorije pod kontrolom džihadista, prijeti da postane poligon za nove napade na velike gradove, susjedne zemlje i zapadne mete u Africi i šire.

Zbog džihadističkih pobuna, ovaj dio Afrike je od 2020. godine zahvaćen talasom vojnih udara u kojima su smijenjene vlasti u Burkini Faso, Maliju i Nigeru.

Političari podržani od Zapada izgubili su vlast. Zamijenile su ih vojne hunte. Francusku i američku vojnu pomoć ove zemlje su razmijenile za rusku, ugostivši Vagnerove plaćenike.

Kejleb Vajs, urednik “Long War Journala”, stručnjak za džihadističke grupe, upozorava da se trenutni vojni režimi u Maliju, Nigeru i Burkini Faso ne mogu održati zauvijek, što znači da će se u Sahelu pojaviti jedna ili više džihadističkih država.

Zapadne sile su ostale sa vrlo malim kapacitetom na terenu, navodi Reuters, posebno otkako je hunta u Nigeru prošle godine naredila Amerikancima da napuste veliku pustinjsku bazu dronova u Agadezu.

CIA je koristila bespilotne letjelice za praćenje džihadista, a prikupljene obavještajne podatke dijelila je sa saveznicima u zapadnoj Africi i sa Francuzima, koji su izveli vazdušne napade na džihadiste.

Ali, Niger ih je izbacio jer su SAD odbile da podijele obavještajne podatke sa njihovim generalima, upozoravajući ih da ne sarađuju sa Rusijom.

Sada niko nema efikasan vazdušni nadzor, tako da džihadisti slobodno lutaju između Burkine Faso, Malija i Nigera, kaže Vasim Nasr iz njujorškog istraživačkog centra “The Soufan Center”.

U možda najteže pogođenoj Burkini Faso, gdje je skoro polovina teritorije pod kontrolom pobunjenika, džihadisti povezani sa Al Kaidom ubili su stotine civila u jednom danu u Barsalogu 24. avgusta.

Prema Globalnom indeksu terorizma Australijskog instituta za ekonomiju i mir (IEP), Burkina Faso je prvi put ove godine, sa brojem ubijenih koji je porastao za 68 odsto na 1.907, što je četvrtina svih smrtnih slučajeva povezanih sa terorizmom širom svijeta.

Svijet

LAVROV I SLUŽBENO POTVRDIO “Tramp je pozvan u Rusiju”

Predsjednik SAD Donald Tramp dobio je poziv da posjeti Rusiju, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

“Kao što znate, pozvan je. Predsjednik /Rusije Vladimir/ Putin je tokom konferencije za novinare na Aljasci potvrdio poziv, a Donald Tramp je, ako se dobro sjećam, rekao da je to veoma zanimljivo”, rekao je Lavrov za medijski servis “Rusija 24”.

Putin i Tramp sastali su se u petak, 15. avgusta, na Aljasci.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP: Rusija je MOĆNA VOJNA DRŽAVA – nema povratka KRIMA Kijevu, niti UKRAJINA može u NATO

Predsjednik SAD je, komentarišući potrebu Kijeva da napravi ustupke kako bi se riješio sukob, ocenio da Zelenski mora pokazati fleksibilnost.

Evropski lideri na sastanku u Bijeloj kući razumeli su potrebu za teritorijalnim ustupcima Ukrajini, ocijenio je američki lider.

“Odluke u pregovorima će donositi Putin i Zelenski, SAD su daleko od sukoba. Nemoguće je vratiti Krim Ukrajini, a takođe nije moguće da se Kijev pridruži NATO-u”, poručio je Tramp. Američki lider je istakao da je Rusija moćna vojna država, sviđalo se to nekome ili ne.

Prema Trampovim riječima, Francuska i Nemačka žele da rasporede snage u Ukrajini, ali to “neće stvoriti probleme sa Rusijom”.

Američki predsednik Donald Tramp sastao se u ponedeljak u Bijeloj kući sa evropskim liderima i Vladimirom Zelenskim, sa kojima je razgovarao o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, Tramp je najavio i razgovore o mogućnoj razmjeni teritorija.
Tramp je nakon sastanka pozvao telefonom predsjednika Rusije Vladimira Putina i kojeg je informisao o rezultatima pregovora u Vašingtonu.

Nastavi čitati

Svijet

Gotovo DOGOVOREN sastanak – TRAMP najavio susret Putina i Zelenskog

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da američke trupe neće biti raspoređene američke trupe da brane granicu Ukrajine ni pod jednom bezbednosnom garancijom koja proizilazi iz mirovnog sporazuma o okončanju ruske invazije.

On je u intervjuu za Foks njuz rekao je da su evropski saveznici spremni da pošalju svoje vojnike na teren u Ukrajini kao deo bezbednosne garancije i da su SAD “spremne da im pomognu u vezi sa stvarima”.

“Kada je reč o bezbednosnim garancijama, oni (EU) su spremni da postave ljude na zemlji. Mi smo spremni da im pomognemo, posebno, možda, u vazduhu. Jer niko nema stvari koje mi imamo”, rekao je on.

Prema njegovim rečima, ako se postigne mirovni sporazum, “neće biti problema u dužem vremenskom periodu”.

“Postojaće određene bezbednosne garancije. Ali neće biti NATO-a , to je nešto što se definitivno nikada neće dogoditi”, dodao je.

On je istakao da je “na neki način već dogovorio” sastanak između ruskog lidera Vladimira Putina Putina i predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, ali da oni moraju da donesu konačnu odluku.

“Nekako sam se dogovorio sa Putinom i Zelenskim, i znate, oni su ti koji moraju da donose odluke, mi smo 7.000 milja daleko. Oni su ti koji moraju da povuku poteze”, rekao je Tramp i dodao da bi, ako bilateralni sastanci uspeju, on bio spreman da organizuje trilateralni sastanak i ” zaključio sporazum”.

Na pitanje Foks njuza o planovima da pokuša da organizuje bilateralni sastanak između Putina i Zelenskog, Tramp je istakao i da neki evropski lideri nemaju istu hitnost kao on kada je reč o zaustavljanju rata u Ukrajini i da je jedan od evropskih lidera u Beloj kući preporučio ponovni sastanak za “još mesec ili dva”.

“Jedan od gospodina, koji je sjajan momak, nadam se da ga nisam uvredio. Rekao je: ‘Pa, hajde da se vidimo za mesec ili dva i da vidimo’. Rekao sam: ‘Mesec ili dva? Imaćete još 40.000 mrtvih za mesec ili dva. to mora da se uradi večeras’. I jesam, zapravo. Pozvao sam predsednika Putina i pokušavam da zakažem sastanak sa predsednikom Zelenskim”, rekao je Tramp.

On je naveo da postoji “toplina” u odnosima između njega i ruskog predsednika Vladimira Putina, što se, kako kaže, moglo videti prilikom njihovog susreta prošlog petka u Enkoridžu na Aljasci.

“Videli ste to kada je on izašao iz aviona, kada sam i ja izašao iz aviona, postoji toplina… postoji taj prijatan osećaj… i to je dobra stvar, a ne loša stvar”, rekao je američki lider.

Na pitanje o jučerašnjem telefonskom razgovoru između njega i Putina, koji se odigrao dok su evropski lideri i ukrajinski predsednik bili u Beloj kući, Tramp je rekao da nije razgovarao sa predsednikom Rusije pred ostalim svetskim liderima jer je smatrao da bi to, kako je naveo, “bilo nepoštovanje” prema Putinu.

“Nisam to uradio pred njima, mislio sam da bi to bilo nepoštovanje prema predsedniku Putinu, znate da to ne bih uradio, jer nisu imali najtoplije odnose i zapravo predsednik Putin nije hteo da razgovara sa ljudima iz Evrope. Mislim, to je bio deo problema”, dodao je Tramp.

Tramp je naveo da su, po njegovom osećaju, Putin i Zelenski “u malo boljim odnosima nego što je očekivao”, iako i dalje postoji “ogromno nepoverenje”.

Nastavi čitati

Aktuelno