Connect with us

Svijet

U EVROPI SE PALE ALARMI! Pojavilo se novo terorističko žarište

Zapadna Afrika postala je fokus svjetskog terorizma, uz najveći porast broja migranata koji u Evropu pristižu iz podsaharskog regiona, upozorava agencija Reuters.

Prema indeksu globalnog terorizma, jedna nova država se prvi put ove godine našla na vrhu s porastom broja ubijenih za 68 odsto.

Zasijenjen ratovima u Ukrajini, na Bliskom istoku i u Sudanu, sukob u Sahelu rijetko privlači međunarodnu pažnju.

Džihadijske grupe povezane sa Al Kaidom ili Islamskom državom u Burkini Faso, Maliju i Nigeru ubile su hiljade civila i raselile milione, piše “Jutarnji list”, prenosi Nova.

Džihadisti su 17. septembra upali na aerodrom u Bamaku, glavnom gradu Malija, zapalili predsjednički avion i ubili desetine mladića u policijskoj akademiji u, kako se smatra, najdrskijem napadu od 2016. godine.

Mali je u dubokoj krizi najmanje od kraja 2011. godine, kada su separatisti Tuarega i udružene islamističke frakcije zauzele Timbuktu, Gao i druge gradove na sjeveru zemlje.

Broj oružanih napada džihadističkih pobunjenika u Burkini Faso, Maliju i Nigeru skoro se udvostručio od 2021. godine, prema američkoj grupi za proučavanje oružanih sukoba, podaci o lokaciji i događajima oružanih sukoba (ACLED): od početka ove godine, zabilježeno je u prosjeku 224 napada mjesečno, u poređenju sa 128 tokom 2021.

Bezbjednosna situacija u zapadnoj Africi danas je mnogo krhkija nego pre samo godinu dana, upozorava BBC. Dvije velike terorističke grupe jačaju u Sahelu: Al Kaida i Islamska država.

Eksperti UN procjenjuju da JNIM, najaktivnija frakcija povezana sa Al Kaidom u Sahelu, ima između 5.000 i 6.000 boraca, a 2.000 do 3.000 militanata je povezano sa Islamskom državom.

Koriste kombinaciju sile i pomoći stanovništvu u ruralnim područjima, koje se dugo žali da ih slabe i korumpirane državne vlasti zapostavljaju.

Različite džihadističke grupe u Sahelu povremeno se međusobno sukobljavaju, ali i sklapaju lokalne paktove o nenapadanju, navodi Reuters.

Širom centralnog Sahela, JNIM i Islamska država u Velikoj Sahari (ISGS), druga glavna džihadistička frakcija, šire se na južna područja. Pobunjenici sada rutinski napadaju sjeverne oblasti priobalnih zemalja, posebno Benin i Togo.

U Obali Slonovače vlasti su uspjele da ih suzbiju samo nizom vojnih akcija. Ukupna regionalna bezbjednosna situacija je najteža do sada, ocenjuje BBC.

Prema podacima Međunarodne organizacije UN za migracije (IOM), broj migranata koji u Evropu stižu iz zemalja Sahela (Burkina Faso, Čad, Mali, Mauritanija, Niger, Nigerija i Senegal) porastao je za 62 odsto, na 17.300, prvih šest meseci 2024. godine, u poređenju sa 10.700 godinu dana ranije. Prema UN i IOM-u, klimatske promjene i oružani sukobi su glavni uzroci emigracije.

Petnaest diplomata i eksperata upozorava Reuters da Sahel, sa dijelovima teritorije pod kontrolom džihadista, prijeti da postane poligon za nove napade na velike gradove, susjedne zemlje i zapadne mete u Africi i šire.

Zbog džihadističkih pobuna, ovaj dio Afrike je od 2020. godine zahvaćen talasom vojnih udara u kojima su smijenjene vlasti u Burkini Faso, Maliju i Nigeru.

Političari podržani od Zapada izgubili su vlast. Zamijenile su ih vojne hunte. Francusku i američku vojnu pomoć ove zemlje su razmijenile za rusku, ugostivši Vagnerove plaćenike.

Kejleb Vajs, urednik “Long War Journala”, stručnjak za džihadističke grupe, upozorava da se trenutni vojni režimi u Maliju, Nigeru i Burkini Faso ne mogu održati zauvijek, što znači da će se u Sahelu pojaviti jedna ili više džihadističkih država.

Zapadne sile su ostale sa vrlo malim kapacitetom na terenu, navodi Reuters, posebno otkako je hunta u Nigeru prošle godine naredila Amerikancima da napuste veliku pustinjsku bazu dronova u Agadezu.

CIA je koristila bespilotne letjelice za praćenje džihadista, a prikupljene obavještajne podatke dijelila je sa saveznicima u zapadnoj Africi i sa Francuzima, koji su izveli vazdušne napade na džihadiste.

Ali, Niger ih je izbacio jer su SAD odbile da podijele obavještajne podatke sa njihovim generalima, upozoravajući ih da ne sarađuju sa Rusijom.

Sada niko nema efikasan vazdušni nadzor, tako da džihadisti slobodno lutaju između Burkine Faso, Malija i Nigera, kaže Vasim Nasr iz njujorškog istraživačkog centra “The Soufan Center”.

U možda najteže pogođenoj Burkini Faso, gdje je skoro polovina teritorije pod kontrolom pobunjenika, džihadisti povezani sa Al Kaidom ubili su stotine civila u jednom danu u Barsalogu 24. avgusta.

Prema Globalnom indeksu terorizma Australijskog instituta za ekonomiju i mir (IEP), Burkina Faso je prvi put ove godine, sa brojem ubijenih koji je porastao za 68 odsto na 1.907, što je četvrtina svih smrtnih slučajeva povezanih sa terorizmom širom svijeta.

Svijet

IZGLEDA BAR 10 GODINA STARIJE! Tramp šokirao promjenom imidža (VIDEO)

Novoizabrani američki predsjednik SAD Donald Tramp „užario“ je društvene mreže, nakon što se na susretu s fanovima u golf klubu na Floridi pojavio sa novom frizurom.

Naime, u utorak je imao kratku zalizanu firizuru. Novi izgled bio je popriličan kontrast u odnosu na frizuru koju ima već godinama.

Nije jasno je li Tramp trajno promijenio imidž ili je samo odabrao opušteniju frizuru dok je provodio vrijeme u klubu. Bez obzira na to, korisnici društvenih mreža bili su šokirani promjenom. Jedan se korisnik čak našalio da će požuriti u salon i „tražiti izgled Trampa 2025”, prenosi Avaz.

Kratki video od 21 sekunde, podijeljen na platformi X, pokazao je trenutak kada je Tramp u utorak predstavio novi izgled.

Novoizabrani predsjednik nosio je odjeću za golf, uključujući polo majicu, a u ruci je držao crvenu kapu. Tramp je, ispraćen aplauzom, upitao okupljene:

„Zabavljaju li se svi?”

Pitanje je dočekano burnim klicanjem.

Nastavi čitati

Svijet

POTPUNO OČEKIVANO! Vlasnik TEMU najbogatiji čovjek u Kini

Ko je vlasnik trenutno najpopularnije stranice na svijetu “Temua”?

Ime Kolina Huang ili naziv kompanije PDD Holdings ne znači mnogo građanima Srbije, a nije preterano poznato ni u svijetu. Međutim, platforma za internet kupovinu Temu je globalno poznata, a i u Srbiji u velikoj mjeri osvaja tržište internet kupovine.

Ko Lin Huang, osnivač kineske grupe PDD Holdings, koja je vlasnik popularne diskonte platforme za e-trgovinu Temu, najbogatija je osoba u Kini po rangu listi milijardera koju je objavila agencija Blumberg.

PDD Holdings je osnovao firmu “Pinduoduo” koja je 2015. godine započela prodaju u Kini sa konceptom velikog asortimana izuzetno jeftinih proizvoda.

Za međunarodnu trgovinu grupa ima zasebnu aplikaciju Temu koja je veoma uspešna, ali je na nišanu nekoliko država zbog nepropisne trgovinske prakse. Bogatstvo Kolina Huana (44) procenjeno je na 48,6 milijardi dolara (44,5 milijardi evra), prema Blumbergovoj rangi listi.

On je najbogatija osoba u Kini i zauzima 25. mjesto u svijetu. Huang, nekada zaposlen u Guglu, sada je ispred kralja mineralne vode Žonga Šanšana, koji je 2021. godine postao najbogatija osoba u Kini, zahvaljujući svom sve prisutnom brendu “Nongfu Spring”.

Šef giganta internet i video igara Tencenta, Ma Huateng, na trećem je mjestu sa 42,4 milijarde dolara (38,8 milijardi evra). Za njim je sa 42,2 milijarde dolara osnivač BiteDancea Žang Iiming koji se upravo povlači iz grupe koja ima popularnu aplikaciju TikTok.

Firma Pinduoduo uživa sve veći uspeh u svojoj zemlji dok Kinezi smanjuju potrošnju i okreću se jeftinim proizvodima zbog usporavanja privrede i visoke nezaposlenosti među mladima.

Međunarodna verzija te firme, aplikacija Temu, brzo jača u Evropi, gdje je udruženja optužuju za manipulaciju korisnicima interneta i kršenje propisa. Od maja, Temu je pod pojačanom kontrolom Evropske unije.

Nastavi čitati

Svijet

ON I DALJE PO SVOM! Zelenski odbio Trampov plan

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dao je intervju za francuski Le Parisien u kojem je govorio o mogućnosti pregovora s Rusijom o primirju u Ukrajini i najavama novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa o kraju rata.

Zelenski je izjavio da neće podržati zamrzavanje sukoba s Rusijom kako bi se ubrzali mirovni pregovori, naglasivši svoju predanost zaštiti ukrajinskih interesa i teritorijalnog integriteta. Zelenski je rekao da je upoznat s planovima budućeg američkog predsjednika Donalda Trampa za postizanje brzog okončanja rata, ali je jasno dao do znanja da neće žuriti s rješenjem koje bi bilo nepovoljno za Ukrajinu.

“Donald Tramp zna za moju želju da ne požurujem stvari na račun Ukrajine”, rekao je Zelenski odgovarajući na pitanja o mogućem planu koji bi uključivao kompromisne pregovore između Kijeva i Moskve.

Njegova izjava dolazi u trenutku kada se Trampov tranzicioni tim priprema za preuzimanje dužnosti, pri čemu novoizabrani predsjednik signalizira potrebu za kompromisom kako bi se postigao mir.

Prema informacijama, Trampov tim radi na strategiji koja bi Ukrajinu i Rusiju doveo za pregovarački sto. Tramp je nagovijestio da će obje strane morati učiniti određene ustupke kako bi okončale sukob dok je istovremeno kritikovao kontinuiranu američku vojnu i finansijsku pomoć Kijevu.

Tramp je tokom kampanje često izražavao skepticizam prema daljoj podršci Ukrajini i pozivao na brzo okončanje rata, ističući važnost smanjenja troškova za SAD. Njegov pristup izazvao je zabrinutost među ukrajinskim zvaničnicima, koji strahuju da bi nova administracija mogla smanjiti podršku ključnu za odbranu Ukrajine.

Zelenski prvi put priznao: Ne možemo sami vratiti Krim i Donbas
Zelenski je ponovio da svaki mirovni sporazum mora uključivati povratak okupiranih teritorija i garancije za bezbjednost Ukrajine.

“Zamrzavanje sukoba samo bi produžilo patnju i omogućilo Rusiji da se pregrupira. To bi bilo opasno”, rekao je.

Ukrajinski predsjednik već je više puta odbacivao slične prijedloge, tvrdeći da bi “zamrznuti” sukob značio odustajanje od pravde za ukrajinski narod i žrtve rata.

“Opasno bi bilo reći ‘zamrzavamo sukob i dogovorićemo se s Rusima'”, dodao je, ističući da je Putin “ubio mnogo Ukrajinaca”.

Zelenski je takođe prvi put javno priznao da Ukrajina samostalno ne može vratiti teritorije Krim i Donbas, koje gotovo u cijelosti kontroliše Rusija.

“Ne možemo se odreći svojih teritorija. Ustav Ukrajine to zabranjuje. De facto ti su teritoriji trenutno pod kontrolom Rusije. Nedostaje nam snage da ih vratimo. Možemo se osloniti samo na diplomatski pritisak međunarodne zajednice kako bismo prisilili Putina da sjedne za pregovarački sto”, kazao je Zelenski.

“Niko nema pravo pregovarati s Putinom bez Ukrajine”

O tome hoće li se sastati licem u lice s Vladimirom Putinom Zelenski je rekao: “Ne radi se o tome ko sjedi nasuprot vama, radi se o poziciji u kojoj se nalazite kada pregovarate. Ne vjerujem da smo u slaboj poziciji, ali nismo ni u jakoj. Hoćemo li u NATO? Ne znamo. Hoćemo li postati dio Evropske unije? Da, na kraju, ali kada?”

Upozorio je da bi ulazak u pregovore s Putinom pod trenutnim uslovima dao ruskom čelniku moć da diktira uslove u cijeloj regiji.

“Prvo moramo razviti model, akcioni plan, mirovni plan – nazovite to kako hoćete. Zatim to možemo predstaviti Putinu ili, šire, ruskom narodu”, govori Zelenski.

Takođe je istakao da nijedan svjetski lider “nema pravo pregovarati s Putinom bez Ukrajine”.

“Nikome nismo delegirali ovaj mandat. Mi smo žrtve”, rekao je Zelenski.

Američka podrška

Dok Ukrajina traži dalju međunarodnu podršku, promjena u američkom liderstvu mogla bi unijeti neizvjesnost u dinamiku sukoba. Zelenski je izrazio nadu da će Tramp uprkos svojoj retorici razumjeti stratešku važnost podrške Ukrajini.

S obzirom na sve veći pritisak za postizanje mirovnog rješenja, Kijev će se suočiti s izazovom balansiranja između domaćih prioriteta i međunarodnih zahtjeva za kompromisom.

Kako se situacija razvija, ostaje da se vidi kako će Trampova administracija oblikovati svoje konačne politike prema Ukrajini i Rusiji, prenosi Index.

Nastavi čitati

Aktuelno