Connect with us

Svijet

U FOKUSU BALKANSKA RUTA: Čak 11 evropskih zemalja uvelo posebne mjere na granicama

Čak 11 evropskih zemalja uvelo je posebne mjere na granicama zbog straha od migracija i terorističkih napada.

Iz dana u dan, lice Evrope se drastično mijenja dok terorističke pretnje i migracije koje su van kontrole mijenjaju način putovanja unutar Evropske unije (EU) i prostora Šengena. Proteklih nedjelja, čak 11 evropskih zemalja uvelo je posebne mjere na granicama, čime su pravila Šengena za njih praktično prestala da važe. Glavni razlozi za strah su terorističke pijretnje i “balkanska ruta” – žila kucavica organizovanog kriminala i ilegalnih migracija.

Granične provjere niču širom evropskog bloka u borbi vlasti da povrate svoj suverenitet i ojačaju nacionalnu bezbjednost, kako bi zaštitile građane.

Slom Šengena

Čak 11 država u šengenskoj zoni ponovo je uvelo davno zanemarena ograničenja na granici, uključujući provjeru identiteta, proveru pasoša, policijske pretrage, kontrolne punktove i inspekciju vozila. Prema izvještaju EU o novim kontrolama, mnoge zemlje vjeruju da su granične provjere neophodne da bi se zaustavila ‘infiltracija’ bliskoistočnih terorista koji se predstavljaju kao migranti, i sve veći pritisak na pretrpane prihvatne centre za azilante. Pogledajte mapu upozorenja svih 11 država:

IZVOR: MONDO/SHUTTERSTOCK.COM/SEAMUSS

Italija je tako ovog mjeseca pojačala granične provjere sa susjednom Slovenijom, okrivljujući rat Izraela i Hamasa za “povećanu pretnju nasiljem unutar EU” i rizik od dolaska terorističkih migranata usred “stalnog migracionog pritiska sa kopna i mora”.

Slovenija je zauzvrat najavila kontrole na granicama sa Mađarskom i Hrvatskom, rekavši da se suočava sa istim problemima kao i Italija, kao i sa “pretnjama po javni red i unutrašnju bezbjednost”. Ograničenja granica su u suprotnosti sa Šengenskim sporazumom koji je uveden prije skoro 40 godina kako bi se omogućilo slobodno kretanje putnika u zemljama koje su deo prostora Šengena.

Šengenska pravila dozvoljavaju putovanje između država članica bez pasoša, bez provere identiteta, svakome ko ulazi u EU. Iako je briselske birokrate i političari zagovaraju kao “krunski dragulj evropskih integracija”, ova politika je ocenjena i kao mamac za migrante i teroriste.

Balkanska ruta

Prošle godine, trećina od milion tražilaca azila, izbjeglica i ilegalnih migranata uspješno je ušla u EU preko njenih spoljnih granica i tada su, prema šengenskim pravilima, mogli da putuju gdje god žele unutar bloka. Njemačka je prošle sedmice objavila svoje planove za procesuiranje tražilaca azila izvan EU i povećanje deportacije ilegalnih migranata, dok su pojačane kontrole na granicama sa Austrijom, Švajcarskom, Češkom i Poljskom.

Italija je, takođe, saopštila da se nada da će poslati migrante u albanske prihvatne centre radi odlučivanja o tome kome treba odbiti ulazak. Premijerka Italije Đorđa Meloni reagovala je na obavještajne izvještaje koji naglašavaju visok rizik od ulaska ‘terorista’ u njenu zemlju među migrantima sa Balkana.

“Mi smo odmah intervenisali, suspendujući Šengen i vraćajući graničnu kontrolu sa Slovenijom”, rekla je Meloni. Ona je predvidela da bi cijeli šengenski projekat mogao biti ‘razbijen’ u mahnitom pokušaju da se zaštiti bezbjednost Evrope. Njemačke vlasti predviđaju da će broj migranata bez dokumenata koji će stići ove godine biti najveći od 2016. godine, kada je tadašnja kancelarka Angela Merkel otvorila granice za građane Sirije koji su bežali od rata u domovini.

Ko uvodi nova pravila

Pored Italije, Njemačke, Slovenije koje su ranije pomenute, mjere uvodi još osam zemalja. Danska, koja sada nadgleda svoje kopnene i morske granice sa Njemačkom, kaže da se suočava sa ‘značajnom prijetnjom’ unutrašnjoj bezbednosti od terorista, organizovanog kriminala i ilegalne migracije. Najavila je da bi uskoro mogla da proširi provere na putnike avionom koji stižu iz drugih dijelova EU.

Švedska upozorava da provjerava sve svoje granice u EU zbog islamskog terorizma i ozbiljne prijetnje nacionalnoj bezbjednosti koju on predstavlja. Norveška takođe kontroliše sve brodove koji stižu iz prostora Šengena zbog prijetnje od špijunaže.

Francuska uvodi kontrole na granicama sa Belgijom, Njemačkom, Luksemburgom, Švajcarskom, Italijom i Španijom zbog terorističke prietnje i migracija. Austrija kontroliše granice sa Mađarskom, Slovenijom, Slovačkom i Češkom zbog terorizma, migranata i trgovine ljudima. Slovačka uvodi mere na granici sa Mađarskom, Češka na granici sa Slovačkom, Poljska na granici sa Slovačkom zbog migranata koji stižu preko ‘balkanske rute’.

Related Topics:

Svijet

BEZ POSLA OSTAJE 900 RADNIKA: Porodični biznis pred finansijskim kolapsom

Tokom 90 godina, Piper je izrastao i postao, prema sopstvenim izjavama, najveći porodični lanac parfema u Njemačkoj (120 filijala).

Sada se 900 zaposlenih plaši za svoja radna mjesta. Tradicionalna kompanija je na ivici finansijskog kolapsa, prenosi Fenix magazin.

Kompanija, osnovana 1931. godine u Bohumu (sjedište: Herne), podnijela je u četvrtak zahtjev za pokretanje postupka stečaja lokalnom sudu, objavljeno je u petak popodne. Sud je već odobrio pokretanje postupka stečaja.

Šta to znači? Više od 900 zaposlenih će nastaviti da prima plate u naredna tri mjeseca. Sve filijale i onlajn prodavnica ostaće otvorene. Piper se nada dobroj božićnoj rasprodaji kako bi “dugoročno restrukturisao kompaniju i repozicionirao je za budućnost”.

Parfimerija Piper u Kelnu takođe nastavlja sa radom, barem za sada.

Advokat Sara Volf iz advokatske kancelarije Ankor u Duizburgu imenovana je za stečajnog upravnika u postupku. Ona će nadgledati tok postupka stečaja. Pored toga, odluke upravnog odbora – na čelu sa Oliverom Piperom, unukom osnivača kompanije – pratiće generalni direktor i stručnjak za restrukturisanje. Cilj je, između ostalog, očuvanje radnih mjesta.

Gerhard Piper i njegova majka Ana otvorili su prvu prodavnicu sapuna u Bohumu 1931. godine. Dodatne filijale su otvorene u oblasti Rur već 1936. godine. Kompanija takođe ima onlajn prodavnicu od 2009. godine.

Kroz akvizicije i širenje, Piper je prije deset godina imao 140 filijala u Sjevernom Vest-Rojsu, Donjoj Saksoniji, Bremenu i Hamburgu. Trenutno je otvoreno još 120 prodavnica, sa više od 900 zaposlenih.

Piper prodaje parfeme, proizvode za njegu, šminku, proizvode za njegu kose, prirodnu kozmetiku i modne dodatke. U 2021. godini prijavili su godišnju prodaju od 113,7 miliona evra.

Nastavi čitati

Svijet

OZBILJNE OPTUŽBE: Meta “zakopala” dokaze?

Meta se suočava s ozbiljnim optužbama nakon što su dokumenti iz sudskog spora pokazali da je navodno zataškavala rezultate sopstvenog istraživanja o uticaju Facebooka i Instagrama na mentalno zdravlje korisnika.

Prema sudskim dokumentima, u okviru internog projekta nazvanog “Project Mercury” iz 2020. godine, Meta je zajedno sa istraživačkom firmom Nielsen proučavala šta se događa kada korisnici na sedam dana deaktiviraju naloge na Facebooku i Instagramu.

Istraživanje je navodno pokazalo značajan pad osjećaja depresije, anksioznosti, usamljenosti i društvenog poređenja kod korisnika koji su napravili pauzu.

Međutim, umjesto da objavi ove nalaze ili nastavi sa istraživanjem, Meta je navodno prekinula projekat.

U internim dokumentima kompanije navodi se da su rezultati proglašeni nepouzdanim zbog “postojećeg medijskog narativa” o Meti.

Zaposleni u Meti, citirani u dokumentima, navodno su izrazili zabrinutost da je ovakvo prikrivanje slično taktici duvanske industrije, koja je sprovodila istraživanja o štetnosti proizvoda, a zatim ih skrivala.

Tužioci takođe tvrde da je Meta javno izjavila da ne može da kvantifikuje štetan uticaj svojih proizvoda na tinejdžere, dok su interni dokumenti suprotni – kompanija je navodno bila svjesna negativnih posljedica.

U odgovoru, Meta navodi da je istraživanje zaustavljeno zbog metodoloških nedostataka i tvrdi da stalno radi na unapređenju bezbjednosnih mehanizama svojih aplikacija, prenose “Vesti-online”.

Nastavi čitati

Svijet

BIJELA KUĆA: Tramp je optimista u pogledu mirovnog sporazuma za Ukrajinu

Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit izjavila je da je predsjednik SAD Donald Tramp optimističan da može da se postigne dogovor o okončanju rata Rusije sa Ukrajinom nakon pregovora u Ženevi tokom vikenda.

– Tramp ostaje optimističan i pun nade i znam da naši timovi rade danonoćno kako bi pokušali da okončaju ovaj sporazum – istakla je Livit za Foks njuz.

Tramp je u nedjelju ujutru izrazio nezadovoljstvo zbog produženog rata, tvrdeći da Ukrajina “nije izrazila nikakvu zahvalnost” za njegove napore da se rat okonča.

– Predsjednik je to izjavio tokom vikenda i od tada je bilo veoma produktivnih razgovora između predsjednikovog tima za nacionalnu bezbjednost i ukrajinske delegacije – navela je portparolka Bijele kuće.

Ona je dodala da su američki državni sekretar Marko Rubio i specijalni izaslanik Stiv Vitkof proveli nedjelju u Ženevi, gdje su razmotrili mirovni plan koji podržavaju SAD, “uz doprinos i ruske i ukrajinske strane”.

– Oni su uspjeli da preciziraju tačke, tako da sada postoji samo nekoliko tačaka neslaganja na kojima naši timovi nastavljaju da rade – dodala je Livit.

Ona je navela da nije zakazan sastanak između Trampa i ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog.

Nastavi čitati

Aktuelno