Connect with us

Svijet

U FOKUSU BALKANSKA RUTA: Čak 11 evropskih zemalja uvelo posebne mjere na granicama

Čak 11 evropskih zemalja uvelo je posebne mjere na granicama zbog straha od migracija i terorističkih napada.

Iz dana u dan, lice Evrope se drastično mijenja dok terorističke pretnje i migracije koje su van kontrole mijenjaju način putovanja unutar Evropske unije (EU) i prostora Šengena. Proteklih nedjelja, čak 11 evropskih zemalja uvelo je posebne mjere na granicama, čime su pravila Šengena za njih praktično prestala da važe. Glavni razlozi za strah su terorističke pijretnje i “balkanska ruta” – žila kucavica organizovanog kriminala i ilegalnih migracija.

Granične provjere niču širom evropskog bloka u borbi vlasti da povrate svoj suverenitet i ojačaju nacionalnu bezbjednost, kako bi zaštitile građane.

Slom Šengena

Čak 11 država u šengenskoj zoni ponovo je uvelo davno zanemarena ograničenja na granici, uključujući provjeru identiteta, proveru pasoša, policijske pretrage, kontrolne punktove i inspekciju vozila. Prema izvještaju EU o novim kontrolama, mnoge zemlje vjeruju da su granične provjere neophodne da bi se zaustavila ‘infiltracija’ bliskoistočnih terorista koji se predstavljaju kao migranti, i sve veći pritisak na pretrpane prihvatne centre za azilante. Pogledajte mapu upozorenja svih 11 država:

IZVOR: MONDO/SHUTTERSTOCK.COM/SEAMUSS

Italija je tako ovog mjeseca pojačala granične provjere sa susjednom Slovenijom, okrivljujući rat Izraela i Hamasa za “povećanu pretnju nasiljem unutar EU” i rizik od dolaska terorističkih migranata usred “stalnog migracionog pritiska sa kopna i mora”.

Slovenija je zauzvrat najavila kontrole na granicama sa Mađarskom i Hrvatskom, rekavši da se suočava sa istim problemima kao i Italija, kao i sa “pretnjama po javni red i unutrašnju bezbjednost”. Ograničenja granica su u suprotnosti sa Šengenskim sporazumom koji je uveden prije skoro 40 godina kako bi se omogućilo slobodno kretanje putnika u zemljama koje su deo prostora Šengena.

Šengenska pravila dozvoljavaju putovanje između država članica bez pasoša, bez provere identiteta, svakome ko ulazi u EU. Iako je briselske birokrate i političari zagovaraju kao “krunski dragulj evropskih integracija”, ova politika je ocenjena i kao mamac za migrante i teroriste.

Balkanska ruta

Prošle godine, trećina od milion tražilaca azila, izbjeglica i ilegalnih migranata uspješno je ušla u EU preko njenih spoljnih granica i tada su, prema šengenskim pravilima, mogli da putuju gdje god žele unutar bloka. Njemačka je prošle sedmice objavila svoje planove za procesuiranje tražilaca azila izvan EU i povećanje deportacije ilegalnih migranata, dok su pojačane kontrole na granicama sa Austrijom, Švajcarskom, Češkom i Poljskom.

Italija je, takođe, saopštila da se nada da će poslati migrante u albanske prihvatne centre radi odlučivanja o tome kome treba odbiti ulazak. Premijerka Italije Đorđa Meloni reagovala je na obavještajne izvještaje koji naglašavaju visok rizik od ulaska ‘terorista’ u njenu zemlju među migrantima sa Balkana.

Mi smo odmah intervenisali, suspendujući Šengen i vraćajući graničnu kontrolu sa Slovenijom”, rekla je Meloni. Ona je predvidela da bi cijeli šengenski projekat mogao biti ‘razbijen’ u mahnitom pokušaju da se zaštiti bezbjednost Evrope. Njemačke vlasti predviđaju da će broj migranata bez dokumenata koji će stići ove godine biti najveći od 2016. godine, kada je tadašnja kancelarka Angela Merkel otvorila granice za građane Sirije koji su bežali od rata u domovini.

Ko uvodi nova pravila

Pored Italije, Njemačke, Slovenije koje su ranije pomenute, mjere uvodi još osam zemalja. Danska, koja sada nadgleda svoje kopnene i morske granice sa Njemačkom, kaže da se suočava sa ‘značajnom prijetnjom’ unutrašnjoj bezbednosti od terorista, organizovanog kriminala i ilegalne migracije. Najavila je da bi uskoro mogla da proširi provere na putnike avionom koji stižu iz drugih dijelova EU.

Švedska upozorava da provjerava sve svoje granice u EU zbog islamskog terorizma i ozbiljne prijetnje nacionalnoj bezbjednosti koju on predstavlja. Norveška takođe kontroliše sve brodove koji stižu iz prostora Šengena zbog prijetnje od špijunaže.

Francuska uvodi kontrole na granicama sa Belgijom, Njemačkom, Luksemburgom, Švajcarskom, Italijom i Španijom zbog terorističke prietnje i migracija. Austrija kontroliše granice sa Mađarskom, Slovenijom, Slovačkom i Češkom zbog terorizma, migranata i trgovine ljudima. Slovačka uvodi mere na granici sa Mađarskom, Češka na granici sa Slovačkom, Poljska na granici sa Slovačkom zbog migranata koji stižu preko ‘balkanske rute’.

Svijet

POREMEĆAJ U MEDIJIMA, TRANSPORTU, ŠKOLAMA: U Italiji danas generalni štrajk, svi ključni sektori u zastoju

Generalni štrajk u Italiji danas će zahvatiti gotovo sve ključne sektore – od željeznica, autobusa i metroa, do avio-saobraćaja, škola, zdravstva i medija, objavili su mediji.

Sindikati Cobas, USB, SGB i CUB najavili su za danas cjelodnevne prekide rada i masovne proteste u većim gradovima.

Sindikati zahtevaju “velike investicije” u javne službe – zdravstvo, obrazovanje, univerzitete i transport, uz ocjenu da je postojeći ekonomski plan “nedovoljan”.

To je prvi od dva velika štrajka najavljena za naredne sedmice – drugi, u organizaciji CGIL-a, zakazan je za 12. decembar.

Najveći poremećaji su u železničkom saobraćaju: FS grupa (Trenitalia, Trenitalia Tper i Trenord) obustavila je rad od sinoć i on će trajati do večeras do 21 čas, prenio je Korijere dela sera.

Otkazivanja i kašnjenja su široko rasprostranjena, uz poštovanje zakonskih “zaštićenih” termina za regionalne linije između 6.00-9.00 i 18.00-21.00.

Zastoji se očekuju i nakon formalnog završetka obustave, a putnicima se savjetuje da provjere status polaska prije odlaska na stanicu.

U Rimu Usluga ATAC mreže gradskih prevoza i njenih podizvođača garantovana je samo u periodima od početka rada do 8.29 i od 17.00 do 19.59.

U Milanu današnji saobraćaj teče normalno, ali je za 30. novembar najavljen četvoročasovni štrajk bankomatskog osoblja.

U Napulju autobusi i tramvaji rade samo u dva intervala: od 5.30 do 8.30 i od 17.00 do 20.00.

Poremećaji se očekuju i u vazdušnom saobraćaju, uz zagarantovane letove između 7.00 i 22.00 i 18.00 i 21.00, uključujući čarter letove i veze sa ostrvima.

Štrajk u obrazovanju obuhvata nastavno i administrativno osoblje, pa se očekuje da časovi počnu kasnije ili budu skraćeni.

Zdravstveni radnici učestvuju u protestu uz prilagođavanje rada kako bi se minimalne usluge održale.

Sindikati u javnom sektoru zahtijevaju više ulaganja u infrastrukturu i veću stabilnost zaposlenih.

Novinari su prvi put poslije više od deset godina stupili u cjelodnevni štrajk.

Nacionalna federacija štampe (FNSI) zahtijeva obnovu kolektivnog ugovora koji nije ažuriran od 2016. godine, kao i jasna pravila o korišćenju vještačke inteligencije u redakcijama.

Posljedica je 24-časovni prekid rada, od 6.00 ujutru, zbog čega brojne onlajn redakcije danas nisu ažurirane ili rade u ograničenom režimu.

Širom zemlje očekuju se dalji poremećaji sve dok se radnici u ključnim sektorima ne vrate na posao, a sindikati najavljuju nastavak protesta ukoliko ne dođe do pregovora sa vladom, ističu mediji.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP NAJAVIO UDARE NA VENECUELU: “Kopnena akcija kreće veoma brzo”

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) poručio je da se SAD pripremaju za novu fazu operacija protiv navodnih mreža za krijumčarenje droge u Venecueli, potvrđujući da će napadi na kopnu početi “veoma brzo”.

Tokom razgovora sa pripadnicima oružanih snaga povodom Dana zahvalnosti, Tramp je jasno stavio do znanja da je donio odluku o daljim koracima.

“Posljednjih nedjelja radili ste na odvraćanju venecuelanskih trgovaca drogom, kojih ima mnogo. Naravno, više ih gotovo i nema da dolaze morskim putem..

Vjerovatno ste primijetili da ljudi više ne žele isporučivati morskim putem, a mi ćemo ih početi zaustavljati i kopnenim putem. Kopno je lakše — i to će početi veoma brzo”, rekao je Tramp vojnicima, prenosi CNN

Tramp je zatim poslao upozorenje vlastima u Karakasu:

“Upozoravamo ih: Prestanite slati otrov u našu zemlju.”

Pritisak na Madurov režim
Njegovi komentari dolaze nakon niza sastanaka na visokom nivou i sve intenzivnijeg američkog vojnog prisustva u tom regionu.

Ove sedmice Tramp je predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegove najbliže saradnike proglasio članovima strane terorističke organizacije.

Kao stranu terorističku organizaciju formalno je označio i takozvani “Kartel de los Soles”. U pitanju je termin koji stručnjaci opisuju kao naziv za grupu korumpiranih državnih funkcionera, a ne klasičan narko-kartel. Takva oznaka daje Trampu široka ovlaštenja da uvodi dodatne sankcije usmjerene na Madurovu imovinu i infrastrukturu — ali, prema pravnim stručnjacima, ne daje pravo na upotrebu smrtonosne sile.

Najveća američka sila u regionu u posljednjim decenijama

SAD su u okviru operacije koju je Pentagon nazvao “Operacija Južno koplje” rasporedile više od deset ratnih brodova i oko 15.000 američkih vojnika u Karipskom bazenu. Među brodovima je i USS Gerald Ford, najveći nosač aviona ikada izgrađen.

U napadima na plovila za koje se sumnja da prevoze drogu američke snage su usmrtile više od 80 osoba, što ovu kampanju čini jednom od najagresivnijih protiv krijumčarenja droge u posljednje vrijeme.

Zasad bez pravnog osnova za udare unutar Venecuele
CNN je ranije objavio da su zvaničnici administracije na zatvorenom sastanku rekli američkim zakonodavcima da SAD trenutno nemaju pravno opravdanje za napade na kopnene ciljeve unutar Venecuele. Interno pravno mišljenje Ministarstva pravde — koje pokriva napade na sumnjiva plovila — ne odobrava udare na teritoriji Venecuele niti bilo koje druge države, potvrdila su četiri izvora.

Ipak, prema jednom od učesnika sastanka, zvaničnici nisu isključili buduće akcije.

Administracija je, u većini slučajeva, pokušavala da izbjegne uključivanje Kongresa u širenje svoje vojne kampanje širom Latinske Amerike. Visoki funkcioner Ministarstva pravde izjavio je u novembru da američka vojska može nastaviti sa smrtonosnim udarima na navodne krijumčare droge bez odobrenja Kongresa, uz objašnjenje da administracija ne smatra da je vezana starim zakonom o ratnim ovlaštenjima.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI PODACI O ŽRTVAMA: Požar u Hong Kongu odnio 128 života

Broj poginulih u požaru u stambenom kompleksu u Hong Kongu porastao je na 128, javila je Kineska centralna televizija.

U izvještaju se navodi da je 79 ljudi povrijeđeno.

Požar je u srijedu, 26. novembra, zahvatio osam nebodera u Hong Kongu.

U ranijim izvještajima navedeno je da je poginulo 94 ljudi.

Nastavi čitati

Aktuelno