Connect with us

Svijet

U FOKUSU BALKANSKA RUTA: Čak 11 evropskih zemalja uvelo posebne mjere na granicama

Čak 11 evropskih zemalja uvelo je posebne mjere na granicama zbog straha od migracija i terorističkih napada.

Iz dana u dan, lice Evrope se drastično mijenja dok terorističke pretnje i migracije koje su van kontrole mijenjaju način putovanja unutar Evropske unije (EU) i prostora Šengena. Proteklih nedjelja, čak 11 evropskih zemalja uvelo je posebne mjere na granicama, čime su pravila Šengena za njih praktično prestala da važe. Glavni razlozi za strah su terorističke pijretnje i “balkanska ruta” – žila kucavica organizovanog kriminala i ilegalnih migracija.

Granične provjere niču širom evropskog bloka u borbi vlasti da povrate svoj suverenitet i ojačaju nacionalnu bezbjednost, kako bi zaštitile građane.

Slom Šengena

Čak 11 država u šengenskoj zoni ponovo je uvelo davno zanemarena ograničenja na granici, uključujući provjeru identiteta, proveru pasoša, policijske pretrage, kontrolne punktove i inspekciju vozila. Prema izvještaju EU o novim kontrolama, mnoge zemlje vjeruju da su granične provjere neophodne da bi se zaustavila ‘infiltracija’ bliskoistočnih terorista koji se predstavljaju kao migranti, i sve veći pritisak na pretrpane prihvatne centre za azilante. Pogledajte mapu upozorenja svih 11 država:

IZVOR: MONDO/SHUTTERSTOCK.COM/SEAMUSS

Italija je tako ovog mjeseca pojačala granične provjere sa susjednom Slovenijom, okrivljujući rat Izraela i Hamasa za “povećanu pretnju nasiljem unutar EU” i rizik od dolaska terorističkih migranata usred “stalnog migracionog pritiska sa kopna i mora”.

Slovenija je zauzvrat najavila kontrole na granicama sa Mađarskom i Hrvatskom, rekavši da se suočava sa istim problemima kao i Italija, kao i sa “pretnjama po javni red i unutrašnju bezbjednost”. Ograničenja granica su u suprotnosti sa Šengenskim sporazumom koji je uveden prije skoro 40 godina kako bi se omogućilo slobodno kretanje putnika u zemljama koje su deo prostora Šengena.

Šengenska pravila dozvoljavaju putovanje između država članica bez pasoša, bez provere identiteta, svakome ko ulazi u EU. Iako je briselske birokrate i političari zagovaraju kao “krunski dragulj evropskih integracija”, ova politika je ocenjena i kao mamac za migrante i teroriste.

Balkanska ruta

Prošle godine, trećina od milion tražilaca azila, izbjeglica i ilegalnih migranata uspješno je ušla u EU preko njenih spoljnih granica i tada su, prema šengenskim pravilima, mogli da putuju gdje god žele unutar bloka. Njemačka je prošle sedmice objavila svoje planove za procesuiranje tražilaca azila izvan EU i povećanje deportacije ilegalnih migranata, dok su pojačane kontrole na granicama sa Austrijom, Švajcarskom, Češkom i Poljskom.

Italija je, takođe, saopštila da se nada da će poslati migrante u albanske prihvatne centre radi odlučivanja o tome kome treba odbiti ulazak. Premijerka Italije Đorđa Meloni reagovala je na obavještajne izvještaje koji naglašavaju visok rizik od ulaska ‘terorista’ u njenu zemlju među migrantima sa Balkana.

Mi smo odmah intervenisali, suspendujući Šengen i vraćajući graničnu kontrolu sa Slovenijom”, rekla je Meloni. Ona je predvidela da bi cijeli šengenski projekat mogao biti ‘razbijen’ u mahnitom pokušaju da se zaštiti bezbjednost Evrope. Njemačke vlasti predviđaju da će broj migranata bez dokumenata koji će stići ove godine biti najveći od 2016. godine, kada je tadašnja kancelarka Angela Merkel otvorila granice za građane Sirije koji su bežali od rata u domovini.

Ko uvodi nova pravila

Pored Italije, Njemačke, Slovenije koje su ranije pomenute, mjere uvodi još osam zemalja. Danska, koja sada nadgleda svoje kopnene i morske granice sa Njemačkom, kaže da se suočava sa ‘značajnom prijetnjom’ unutrašnjoj bezbednosti od terorista, organizovanog kriminala i ilegalne migracije. Najavila je da bi uskoro mogla da proširi provere na putnike avionom koji stižu iz drugih dijelova EU.

Švedska upozorava da provjerava sve svoje granice u EU zbog islamskog terorizma i ozbiljne prijetnje nacionalnoj bezbjednosti koju on predstavlja. Norveška takođe kontroliše sve brodove koji stižu iz prostora Šengena zbog prijetnje od špijunaže.

Francuska uvodi kontrole na granicama sa Belgijom, Njemačkom, Luksemburgom, Švajcarskom, Italijom i Španijom zbog terorističke prietnje i migracija. Austrija kontroliše granice sa Mađarskom, Slovenijom, Slovačkom i Češkom zbog terorizma, migranata i trgovine ljudima. Slovačka uvodi mere na granici sa Mađarskom, Češka na granici sa Slovačkom, Poljska na granici sa Slovačkom zbog migranata koji stižu preko ‘balkanske rute’.

Svijet

ERBAS U NAJVEĆOJ KRIZI DECENIJE: Nakon prizemljenja 6.000 aviona, otkriven i novi problem sa metalnim panelima trupa

Iako tvrdi da sporne komponente nisu stigle do flote koja je u upotrebi, Erbas priznaje novi tehnički propust na svom najprodavanijem avionu. Sa padom akcija od 11 odsto i sve više pitanja o bezbjednosti, A320 ulazi u najteži period u posljednjih deset godina.

Proizvođač aviona Erbas saopštio je da je otkriven problem u kvalitetu metalnih panela trupa na pojedinim modelima A320, samo nekoliko dana nakon što je veliki broj letjelica prizemljen zbog softverskog kvara.

Iako za sada nema naznaka da je ijedan sporni panel ugrađen u avione koji se trenutno koriste, vrijednost akcija najvećeg svjetskog proizvođača aviona pala je za čak 11 odsto.

Akcije su dodatno oslabile nakon informacije o novom tehničkom problemu, koja je stigla ubrzo pošto je prizemljeno oko 6.000 aviona A320 radi hitnog ažuriranja softvera.

“Erbas potvrđuje da je identifikovao problem sa kvalitetom koji se tiče određenog broja metalnih panela za A320”, saopštila je kompanija, naglašavajući da je izvor kvara otkriven, otklonjen i da paneli koji se trenutno proizvode ispunjavaju sve propisane standarde.

Portparol proizvođača izjavio je da je problem došao od jednog od spoljnih dobavljača, čije ime kompanija nije željela da objavi.

Erbas koristi kombinaciju internih i eksternih dobavljača za svoje aerostrukture: prednji dio trupa A320 uglavnom se izrađuje u Francuskoj, a zadnji u Njemačkoj. Gornji paneli se najčešće proizvode unutar same kompanije, dok ostatak stiže od više različitih proizvođača.

Ovo je još jedan u nizu problema koji pogađa najprodavaniji Erbasov model.

Naime, nedavno je doneta odluka da se privremeno povuče oko polovine kompletne A320 flote, oko 6.000 letjelica, nakon što je prošle sedmice ukazano na moguću, ali još uvijek nepotvrđenu vezu između softverskog kvara i naglog gubitka visine jednog aviona.

Zamjena softvera na 6.000 aviona
Nakon konsultacija sa regulatorima, Erbas je u petak izdao upozorenje kojim je avio-kompanijama naložena privremena obustava letova dok se softver ne vrati na prethodnu verziju.

Rješenje je podrazumijevalo instaliranje starije verzije softvera koji upravlja uglom nosa aviona.

Iz kompanije je saopšteno da je zamjena izvedena na gotovo svim letjelicama, preostalo je još samo oko 100 aviona od ukupno 6.000 na kojima treba završiti proceduru. Erbas se pritom izvinio partnerima zbog kašnjenja i operativnih problema koje je izazvala masovna zamjena softvera.

Nastavi čitati

Svijet

Sijarto šokirao “TUŽIĆEMO BRISEL”

Mađarska odbacuje plan EU da zabrani uvoz nafte i gasa iz Rusije i priprema tužbu protiv Brisela u Evropskom sudu pravde, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

“Govorimo o ruskom prirodnom gasu i sirovoj nafti, o isporukama koje Brisel želi da zabrani Evropi. Čim se održi konačno glasanje o toj odluci u Briselu, mi ćemo smjesta podnijeti tužbu Evropskom sudu pravde. Odmah ćemo pokrenuti pravne procese”, rekao je Sijarto novinarima.

Prema njegovim riječima, pravnici u Budimpešti već odrađuju neophodan pravni posao.

Sijarto je plan EU nazvao pronevjerom i briselskom diktaturom.

Lideri zemalja Zapadne Evrope žele da uvuku cijeli kontinent u rat sa Rusijom, ignorišući odluku NATO-a da izbjegne takvu eskalaciju, izjavio je Sijarto.

“Dio Evrope predvođen Briselom želi da uvuče kontinent u rat sa Rusijom. Ratnohučkački fanatici će danas na sastanku savjeta NATO-a sigurno pokušati da ponište raniju odluku da Alijansa ne treba da se uključuje u rat u Ukrajini i da treba da se učini sve kako bi se to spriječilo”, rekao je Sijarto pred polazak na sastanak šefova diplomatija članica Alijanse u Briselu.

On je naveo da će “fanatici” danas pokušati da odustanu od pomenute ranije odluke, ali da će Mađarska i druge zemlje koje se zalažu za mir pokušati to da spriječe, prenio je TASS.

Nastavi čitati

Svijet

KOLIKO JE PAMETNO, VIDJEĆEMO… EU planira da troši zamrznutu rusku imovinu !

Evropska komisija je iznijela dva paralelna prijedloga o zaduživanju i korišćenju zamrznute imovine ruske centralne banke da bi se pomoglo u pokrivanju finansijskih potreba Ukrajine za period 2026 – 2027. godinu.

Evropska komisija iznijela je dva predloga o zaduživanju i korišćenju zamrznute ruske imovine.

Izvršno tijelo EU saopštilo je da njegov paket od pet pravnih predloga uključuje “zajam za reparacije” zasnovan na ruskoj imovini koja se najvećim dijelom nalazi u Belgiji, kao i zabranu vraćanja te zamrznute imovine Rusiji, prenosi Rojters.

Predlozi su, takođe, obuhvatali zaštitne mehanizme za zajam za reparacije, osmišljene da zaštite članice EU i finansijske institucije od mogućih mjera odmazde, kao i predloženu izmjenu kojom bi se omogućilo korišćenje budžeta EU za podršku zajmu Ukrajini.

Kritika Belgije na predlog EU
Belgija je kritikovala predlog EU o korišćenju zamrznute ruske imovine.

Belgijski ministar spoljnih poslova Maksim Prevo izjavio je u ponedjeljak da pokušaj Evropske unije da primora Belgiju da Ukrajini preda milijarde dolara ruske imovine zamrznute u Evrokliru u Briselu predstavlja nezakonit manevar, i da bi Rusija imala velike šanse da pobijedi na sudu i povrati svoj novac, što bi dovelo Belgiju do bankrota.

“Mislim da potcjenjujemo da je ovo glavni rizik danas, glavni ‘Damoklov mač’ koji visi nad glavom naše zemlje. Cilj je očigledno da se finansijski pomogne Ukrajini, a Belgija je to uvijek činila i nastaviće da čini. Ali želimo da izbjegnemo kršenje međunarodnog prava koje se ne zasniva na sudskoj odluci, već na političkoj volji: da konfiskujemo ovu rusku imovinu, što nikada ranije nije urađeno”, rekao je Prevo, prenio je RTL.

On je kazao da je jednostavno objasniti rizike za Belgiju i njene građane, ukoliko bi ruska zamrznuta sredstva u Evrokliru bila korišćena za potrebe druge zemlje.

“Ako nas Rusija goni, imaće sve šanse da pobijedi na sudu, a mi, Belgija, nećemo moći da vratimo ovih 200 milijardi jer to predstavlja ekvivalent godišnjeg saveznog budžeta. To bi značilo bankrot za Belgiju”, zaključio je Prevo.

Ministar spoljnih poslova je ponovio da se on i Bart De Vever svakodnevno bore da druge evropske zemlje shvate da to nije dobra ideja.

“Neophodno je, i to je ono što već mjesecima tvrdimo, da ako Evropa želi da krene ovim putem, mora da postoji solidarnost među evropskim zemljama: rizik mora da bude podijeljen, ali ne samo slučaj da ‘uvijamo Belgiji ruku i da ona sama snosi finansijski i pravni rizik’ “, istakao je Prevo.

Uloga Evroklira i zamrznuta imovina
Evroklir, globalna kompanija za infrastrukturu finansijskog tržišta sa sjedištem u Briselu koja pruža usluge nakon trgovine, kao što su poravnanje, starateljstvo i upravljanje rizicima, za širok spektar transakcija sa hartijama od vrijednosti, ima 180 milijardi dolara zamrznute ruske imovine za koju EU traži da se koristi za finansiranje Ukrajine u tekućem sukobu sa Rusijom, što je prethodno odbio i belgijski premijer Bart de Vever.

Nastavi čitati

Aktuelno