Connect with us

Svijet

U FOKUSU BALKANSKA RUTA: Čak 11 evropskih zemalja uvelo posebne mjere na granicama

Čak 11 evropskih zemalja uvelo je posebne mjere na granicama zbog straha od migracija i terorističkih napada.

Iz dana u dan, lice Evrope se drastično mijenja dok terorističke pretnje i migracije koje su van kontrole mijenjaju način putovanja unutar Evropske unije (EU) i prostora Šengena. Proteklih nedjelja, čak 11 evropskih zemalja uvelo je posebne mjere na granicama, čime su pravila Šengena za njih praktično prestala da važe. Glavni razlozi za strah su terorističke pijretnje i “balkanska ruta” – žila kucavica organizovanog kriminala i ilegalnih migracija.

Granične provjere niču širom evropskog bloka u borbi vlasti da povrate svoj suverenitet i ojačaju nacionalnu bezbjednost, kako bi zaštitile građane.

Slom Šengena

Čak 11 država u šengenskoj zoni ponovo je uvelo davno zanemarena ograničenja na granici, uključujući provjeru identiteta, proveru pasoša, policijske pretrage, kontrolne punktove i inspekciju vozila. Prema izvještaju EU o novim kontrolama, mnoge zemlje vjeruju da su granične provjere neophodne da bi se zaustavila ‘infiltracija’ bliskoistočnih terorista koji se predstavljaju kao migranti, i sve veći pritisak na pretrpane prihvatne centre za azilante. Pogledajte mapu upozorenja svih 11 država:

IZVOR: MONDO/SHUTTERSTOCK.COM/SEAMUSS

Italija je tako ovog mjeseca pojačala granične provjere sa susjednom Slovenijom, okrivljujući rat Izraela i Hamasa za “povećanu pretnju nasiljem unutar EU” i rizik od dolaska terorističkih migranata usred “stalnog migracionog pritiska sa kopna i mora”.

Slovenija je zauzvrat najavila kontrole na granicama sa Mađarskom i Hrvatskom, rekavši da se suočava sa istim problemima kao i Italija, kao i sa “pretnjama po javni red i unutrašnju bezbjednost”. Ograničenja granica su u suprotnosti sa Šengenskim sporazumom koji je uveden prije skoro 40 godina kako bi se omogućilo slobodno kretanje putnika u zemljama koje su deo prostora Šengena.

Šengenska pravila dozvoljavaju putovanje između država članica bez pasoša, bez provere identiteta, svakome ko ulazi u EU. Iako je briselske birokrate i političari zagovaraju kao “krunski dragulj evropskih integracija”, ova politika je ocenjena i kao mamac za migrante i teroriste.

Balkanska ruta

Prošle godine, trećina od milion tražilaca azila, izbjeglica i ilegalnih migranata uspješno je ušla u EU preko njenih spoljnih granica i tada su, prema šengenskim pravilima, mogli da putuju gdje god žele unutar bloka. Njemačka je prošle sedmice objavila svoje planove za procesuiranje tražilaca azila izvan EU i povećanje deportacije ilegalnih migranata, dok su pojačane kontrole na granicama sa Austrijom, Švajcarskom, Češkom i Poljskom.

Italija je, takođe, saopštila da se nada da će poslati migrante u albanske prihvatne centre radi odlučivanja o tome kome treba odbiti ulazak. Premijerka Italije Đorđa Meloni reagovala je na obavještajne izvještaje koji naglašavaju visok rizik od ulaska ‘terorista’ u njenu zemlju među migrantima sa Balkana.

“Mi smo odmah intervenisali, suspendujući Šengen i vraćajući graničnu kontrolu sa Slovenijom”, rekla je Meloni. Ona je predvidela da bi cijeli šengenski projekat mogao biti ‘razbijen’ u mahnitom pokušaju da se zaštiti bezbjednost Evrope. Njemačke vlasti predviđaju da će broj migranata bez dokumenata koji će stići ove godine biti najveći od 2016. godine, kada je tadašnja kancelarka Angela Merkel otvorila granice za građane Sirije koji su bežali od rata u domovini.

Ko uvodi nova pravila

Pored Italije, Njemačke, Slovenije koje su ranije pomenute, mjere uvodi još osam zemalja. Danska, koja sada nadgleda svoje kopnene i morske granice sa Njemačkom, kaže da se suočava sa ‘značajnom prijetnjom’ unutrašnjoj bezbednosti od terorista, organizovanog kriminala i ilegalne migracije. Najavila je da bi uskoro mogla da proširi provere na putnike avionom koji stižu iz drugih dijelova EU.

Švedska upozorava da provjerava sve svoje granice u EU zbog islamskog terorizma i ozbiljne prijetnje nacionalnoj bezbjednosti koju on predstavlja. Norveška takođe kontroliše sve brodove koji stižu iz prostora Šengena zbog prijetnje od špijunaže.

Francuska uvodi kontrole na granicama sa Belgijom, Njemačkom, Luksemburgom, Švajcarskom, Italijom i Španijom zbog terorističke prietnje i migracija. Austrija kontroliše granice sa Mađarskom, Slovenijom, Slovačkom i Češkom zbog terorizma, migranata i trgovine ljudima. Slovačka uvodi mere na granici sa Mađarskom, Češka na granici sa Slovačkom, Poljska na granici sa Slovačkom zbog migranata koji stižu preko ‘balkanske rute’.

Related Topics:

Svijet

ZELENSKI PRIHVATIO TRAMPOV MIROVNI PLAN! Dogovor postignut, čekaju se samo “SITNI DETALJI”

Ukrajina je pristala na mirovni prijedlog koji je posredovala administracija Donalda Tramp, a neki manji detalji tek treba da se razrade, prema izvještajima američkih medija, koji se pozivaju na američke zvaničnike.

“Ukrajinci su pristali na mirovni sporazum. Postoje neki manji detalji koje treba riješiti, ali su pristali na mirovni sporazum”, rekao je izvor dok je u Abu Dabiju trajao sastanak američke i ruske delegacije u vezi sa Trampovim mirovnim planom.

Vašington je prošle nedelje poslao Kijevu svoj početni mirovni plan od 28 tačaka, prije nego što su zvaničnici obe zemlje sastavili kontrapredlog na kriznim pregovorima u Ženevi tokom vikenda.

Evropski saveznici, koji su iznijeli svoj kontrapredlog planu od 28 tačaka, ubrzano su organizovali niz sastanaka posljednjih dana u nastojanju da prate korak sa pregovorima.

Ovo dolazi nakon izvještaja da su se američki i ruski zvaničnici, uključujući sekretara američke vojske Dena Driskola, danas sastali na razgovorima u Abu Dabiju.

U objavi na Iksu, ukrajinski sekretar za nacionalnu bezbednost, Rustem Umerov, napisao je da su delegacije “postigle zajednički dogovor o osnovnim uslovima sporazuma o kojem se razgovaralo u Ženevi”.

“Sada računamo na podršku naših evropskih partnera u našim daljim koracima”, napisao je on.

On je istakao da se Ukrajina raduje organizovanju posete Zelenskog SAD da se “završe poslednji koraci i postigne dogovor sa predsednikom (Donaldom) Trampom”.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP TVRDI JEDNO, BROJKE DRUGO! Zelenski se zahvalio SAD 78 puta od početka rata!

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski do sada je Sjedinjenim Američkim Državama izrazio zahvalnost 78 puta, što je, kako prenose američki mediji, u suprotnosti sa navodom predsjednika SAD Donalda Trampa da je “ukrajinsko rukovodstvo izrazilo nultu zahvalnost za američke napore”.

Zelenski je, kako navodi Si-En-En, zahvalnost Vašingtonu izrazio 78 puta od početka rata sa Rusijom početkom 2022. godine.

Predsjednik Ukrajine više puta je i lično izrazio zahvalnost Trampu otkako je Tramp ponovo izabran prošle jeseni.

Kako je navedeno, Zelenski je zahvalnost izražavao na društvenim mrežama, ponekad označavajući i Trampov nalog.

Govorio je to licem u lice, kao i zvaničnicima koje je Tramp imenovao i članovima Kongresa.

Zelenski je to govorio u Ukrajini, u SAD i u drugim zemljama, prenosi Si-En-En.

– Veoma smo zahvalni predsjedniku Trampu, Sjedinjenim Državama, cijelom američkom narodu – rekao je Zelenski prošle nedjelje u Kijevu vojnom sekretaru Denu Driskolu, prema rezimeu sastanka koji je objavio kabinet Zelenskog.

Trampova tvrdnja uslijedila je nakon što se Zelenski usprotivio planu Trampove administracije od 28 tačaka za okončanje rata koji uključuje mnoge predložene ustupke Rusiji.

Nastavi čitati

Svijet

Poljska diže vojsku bez obzira na mirovne pregovore: “MORAMO SE JOŠ BRŽE NAORUŽATI!”

Poljski ministar odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš izjavio je da Varšava mora nastaviti ubrzavati modernizaciju vojske “bez obzira na to šta se dogodi” u tekućim pregovorima usmjerenim na okončanje sukoba u Ukrajini.

Govoreći nakon vikend razgovora u Ženevi između ukrajinskih, američkih i evropskih zvaničnika o predloženom američkom mirovnom okviru, Kosiniak-Kamiš upozorio je da bilo kakav diplomatski zamah ne bi trebao usporiti poljske odbrambene pripreme, izvijestio je “TVP World” u utorak.

“Moramo se ionako naoružati… Vjerujem da će ubrzanje biti potrebno… čak i više, čak i prije”, rekao je.

Njegove su primjedbe uslijedile u trenutku kada Poljska ostaje jedna od zemalja s najvećim odbrambenim troškovima u NATO-u, ulažući velika sredstva u novu opremu i proširujući veličinu svojih oružanih snaga usred pojačanih regionalnih sigurnosnih zabrinutosti.

Nedavne komentare američkog državnog sekretara Marka Rubia, koji je u Ženevi razgovarao s Andrijem Jermakom, šefom kabineta ukrajinskog predsjednika, opisao je kao “mnogo pozitivniji signal od izvještaja o samom mirovnom planu.”

Rubio je svoj sastanak s Jermakom nazvao “najproduktivnijim i najznačajnijim” do sada, rekavši da su delegacije postigle “dobar napredak”.

Nakon razgovora, Kijev i Vašington objavili su da su izradili “profinjeni mirovni okvir”, naglašavajući da svako rješenje “mora u potpunosti podržati suverenitet Ukrajine i osigurati održiv i pravedan mir”.

Međutim, Kosiniak-Kamiš je naglasio da Poljska ne može pretpostaviti nikakav skori proboj.

“Bez obzira na ishod, moramo nastaviti jačati našu odbranu”, rekao je, prenosi “Anadolija”.

Nastavi čitati

Aktuelno