Connect with us

Svijet

U FOKUSU BALKANSKA RUTA: Čak 11 evropskih zemalja uvelo posebne mjere na granicama

Čak 11 evropskih zemalja uvelo je posebne mjere na granicama zbog straha od migracija i terorističkih napada.

Iz dana u dan, lice Evrope se drastično mijenja dok terorističke pretnje i migracije koje su van kontrole mijenjaju način putovanja unutar Evropske unije (EU) i prostora Šengena. Proteklih nedjelja, čak 11 evropskih zemalja uvelo je posebne mjere na granicama, čime su pravila Šengena za njih praktično prestala da važe. Glavni razlozi za strah su terorističke pijretnje i “balkanska ruta” – žila kucavica organizovanog kriminala i ilegalnih migracija.

Granične provjere niču širom evropskog bloka u borbi vlasti da povrate svoj suverenitet i ojačaju nacionalnu bezbjednost, kako bi zaštitile građane.

Slom Šengena

Čak 11 država u šengenskoj zoni ponovo je uvelo davno zanemarena ograničenja na granici, uključujući provjeru identiteta, proveru pasoša, policijske pretrage, kontrolne punktove i inspekciju vozila. Prema izvještaju EU o novim kontrolama, mnoge zemlje vjeruju da su granične provjere neophodne da bi se zaustavila ‘infiltracija’ bliskoistočnih terorista koji se predstavljaju kao migranti, i sve veći pritisak na pretrpane prihvatne centre za azilante. Pogledajte mapu upozorenja svih 11 država:

IZVOR: MONDO/SHUTTERSTOCK.COM/SEAMUSS

Italija je tako ovog mjeseca pojačala granične provjere sa susjednom Slovenijom, okrivljujući rat Izraela i Hamasa za “povećanu pretnju nasiljem unutar EU” i rizik od dolaska terorističkih migranata usred “stalnog migracionog pritiska sa kopna i mora”.

Slovenija je zauzvrat najavila kontrole na granicama sa Mađarskom i Hrvatskom, rekavši da se suočava sa istim problemima kao i Italija, kao i sa “pretnjama po javni red i unutrašnju bezbjednost”. Ograničenja granica su u suprotnosti sa Šengenskim sporazumom koji je uveden prije skoro 40 godina kako bi se omogućilo slobodno kretanje putnika u zemljama koje su deo prostora Šengena.

Šengenska pravila dozvoljavaju putovanje između država članica bez pasoša, bez provere identiteta, svakome ko ulazi u EU. Iako je briselske birokrate i političari zagovaraju kao “krunski dragulj evropskih integracija”, ova politika je ocenjena i kao mamac za migrante i teroriste.

Balkanska ruta

Prošle godine, trećina od milion tražilaca azila, izbjeglica i ilegalnih migranata uspješno je ušla u EU preko njenih spoljnih granica i tada su, prema šengenskim pravilima, mogli da putuju gdje god žele unutar bloka. Njemačka je prošle sedmice objavila svoje planove za procesuiranje tražilaca azila izvan EU i povećanje deportacije ilegalnih migranata, dok su pojačane kontrole na granicama sa Austrijom, Švajcarskom, Češkom i Poljskom.

Italija je, takođe, saopštila da se nada da će poslati migrante u albanske prihvatne centre radi odlučivanja o tome kome treba odbiti ulazak. Premijerka Italije Đorđa Meloni reagovala je na obavještajne izvještaje koji naglašavaju visok rizik od ulaska ‘terorista’ u njenu zemlju među migrantima sa Balkana.

“Mi smo odmah intervenisali, suspendujući Šengen i vraćajući graničnu kontrolu sa Slovenijom”, rekla je Meloni. Ona je predvidela da bi cijeli šengenski projekat mogao biti ‘razbijen’ u mahnitom pokušaju da se zaštiti bezbjednost Evrope. Njemačke vlasti predviđaju da će broj migranata bez dokumenata koji će stići ove godine biti najveći od 2016. godine, kada je tadašnja kancelarka Angela Merkel otvorila granice za građane Sirije koji su bežali od rata u domovini.

Ko uvodi nova pravila

Pored Italije, Njemačke, Slovenije koje su ranije pomenute, mjere uvodi još osam zemalja. Danska, koja sada nadgleda svoje kopnene i morske granice sa Njemačkom, kaže da se suočava sa ‘značajnom prijetnjom’ unutrašnjoj bezbednosti od terorista, organizovanog kriminala i ilegalne migracije. Najavila je da bi uskoro mogla da proširi provere na putnike avionom koji stižu iz drugih dijelova EU.

Švedska upozorava da provjerava sve svoje granice u EU zbog islamskog terorizma i ozbiljne prijetnje nacionalnoj bezbjednosti koju on predstavlja. Norveška takođe kontroliše sve brodove koji stižu iz prostora Šengena zbog prijetnje od špijunaže.

Francuska uvodi kontrole na granicama sa Belgijom, Njemačkom, Luksemburgom, Švajcarskom, Italijom i Španijom zbog terorističke prietnje i migracija. Austrija kontroliše granice sa Mađarskom, Slovenijom, Slovačkom i Češkom zbog terorizma, migranata i trgovine ljudima. Slovačka uvodi mere na granici sa Mađarskom, Češka na granici sa Slovačkom, Poljska na granici sa Slovačkom zbog migranata koji stižu preko ‘balkanske rute’.

Related Topics:

Svijet

Rusi tvrde da Britanija POKUŠAVA DA POTKOPA Trampov mirovni plan

Spoljna obavještajna služba Rusije (SVR) tvrdi da bi Velika Britanija mogla da pokuša da potkopa mirotvorne akcije američkog predsjednika Donalda Trampa tako što bi ga diskreditovala sa tvrdnjom da je ruski agent.

Ovo je takozvana “polisa osiguranja” u slučaju da mirovne aktivnosti američkog predsjednika spriječe London da dalje, kako navode ruski obavještajci, “profitira od krvi Ukrajinaca”.

Ruska služba tvrdi da “ratni prihodi efikasno spasavaju britansku ekonomiju od bankrota” i da su “nekada problematična preduzeća odbrambene industrije postala pokretačka snaga nacionalne industrije”.

– Kompanije BAE Systems i Thales UK realizuju ugovore za proizvodnju vojne opreme za Kijev u vrednosti od više milijardi – navodi se saopštenju ruske službe.

Nastavi čitati

Svijet

POGINULO 6 LJUDI: Rusi žestoko udarili na Kijev

Broj poginulih u ruskom vazdušnom napadu na Kijev je porastao na šest, nakon što je načelnik Vojne uprave Timur Tkačenko saopštio da ima još žrtava u Svjatošinskom okrugu ukrajinske prestonice.

USvjatošinskom okrugu ima četvoro mrtvih i najmanje troje povrijeđenih, napisao je Tkačenko na Telegramu.

Ranije saopšteno da su dvije osobe poginule, a sedam povrijeđeno tokom vazdušnog napada ruskih snaga na Kijev, prenosi Ukrinform.

Državna služba za vanredne situacije Ukrajine navela je da je ukupno 18 ljudi spaseno, među kojima troje djece.

U Kijevu je snabdjevanje grijanjem u sedam okruga privremeno bilo ograničeno zbog ruskog vazdušnog napada, saopštila je gradska državna administracija na Telegramu.

U Dnjeprovskom okrugu, gdje je pogođena devetospratna stambena zgrada, dvije osobe su poginule, a 17 je spaseno, uključujući troje djece, dok se potraga za mogućim žrtvama nastavlja i požar je lokalizovan, objavio je ranije Ukrinform.

U Pečerskom okrugu pogođena je 22-spratna stambena zgrada. Evakuisana je jedna osoba, a spasioci rade na demontaži konstrukcija. Požari su izbili na nekoliko spratova.

Nastavi čitati

Svijet

BEZ POSLA OSTAJE 900 RADNIKA: Porodični biznis pred finansijskim kolapsom

Tokom 90 godina, Piper je izrastao i postao, prema sopstvenim izjavama, najveći porodični lanac parfema u Njemačkoj (120 filijala).

Sada se 900 zaposlenih plaši za svoja radna mjesta. Tradicionalna kompanija je na ivici finansijskog kolapsa, prenosi Fenix magazin.

Kompanija, osnovana 1931. godine u Bohumu (sjedište: Herne), podnijela je u četvrtak zahtjev za pokretanje postupka stečaja lokalnom sudu, objavljeno je u petak popodne. Sud je već odobrio pokretanje postupka stečaja.

Šta to znači? Više od 900 zaposlenih će nastaviti da prima plate u naredna tri mjeseca. Sve filijale i onlajn prodavnica ostaće otvorene. Piper se nada dobroj božićnoj rasprodaji kako bi “dugoročno restrukturisao kompaniju i repozicionirao je za budućnost”.

Parfimerija Piper u Kelnu takođe nastavlja sa radom, barem za sada.

Advokat Sara Volf iz advokatske kancelarije Ankor u Duizburgu imenovana je za stečajnog upravnika u postupku. Ona će nadgledati tok postupka stečaja. Pored toga, odluke upravnog odbora – na čelu sa Oliverom Piperom, unukom osnivača kompanije – pratiće generalni direktor i stručnjak za restrukturisanje. Cilj je, između ostalog, očuvanje radnih mjesta.

Gerhard Piper i njegova majka Ana otvorili su prvu prodavnicu sapuna u Bohumu 1931. godine. Dodatne filijale su otvorene u oblasti Rur već 1936. godine. Kompanija takođe ima onlajn prodavnicu od 2009. godine.

Kroz akvizicije i širenje, Piper je prije deset godina imao 140 filijala u Sjevernom Vest-Rojsu, Donjoj Saksoniji, Bremenu i Hamburgu. Trenutno je otvoreno još 120 prodavnica, sa više od 900 zaposlenih.

Piper prodaje parfeme, proizvode za njegu, šminku, proizvode za njegu kose, prirodnu kozmetiku i modne dodatke. U 2021. godini prijavili su godišnju prodaju od 113,7 miliona evra.

Nastavi čitati

Aktuelno