Connect with us

Svijet

U FOKUSU BALKANSKA RUTA: Čak 11 evropskih zemalja uvelo posebne mjere na granicama

Čak 11 evropskih zemalja uvelo je posebne mjere na granicama zbog straha od migracija i terorističkih napada.

Iz dana u dan, lice Evrope se drastično mijenja dok terorističke pretnje i migracije koje su van kontrole mijenjaju način putovanja unutar Evropske unije (EU) i prostora Šengena. Proteklih nedjelja, čak 11 evropskih zemalja uvelo je posebne mjere na granicama, čime su pravila Šengena za njih praktično prestala da važe. Glavni razlozi za strah su terorističke pijretnje i “balkanska ruta” – žila kucavica organizovanog kriminala i ilegalnih migracija.

Granične provjere niču širom evropskog bloka u borbi vlasti da povrate svoj suverenitet i ojačaju nacionalnu bezbjednost, kako bi zaštitile građane.

Slom Šengena

Čak 11 država u šengenskoj zoni ponovo je uvelo davno zanemarena ograničenja na granici, uključujući provjeru identiteta, proveru pasoša, policijske pretrage, kontrolne punktove i inspekciju vozila. Prema izvještaju EU o novim kontrolama, mnoge zemlje vjeruju da su granične provjere neophodne da bi se zaustavila ‘infiltracija’ bliskoistočnih terorista koji se predstavljaju kao migranti, i sve veći pritisak na pretrpane prihvatne centre za azilante. Pogledajte mapu upozorenja svih 11 država:

IZVOR: MONDO/SHUTTERSTOCK.COM/SEAMUSS

Italija je tako ovog mjeseca pojačala granične provjere sa susjednom Slovenijom, okrivljujući rat Izraela i Hamasa za “povećanu pretnju nasiljem unutar EU” i rizik od dolaska terorističkih migranata usred “stalnog migracionog pritiska sa kopna i mora”.

Slovenija je zauzvrat najavila kontrole na granicama sa Mađarskom i Hrvatskom, rekavši da se suočava sa istim problemima kao i Italija, kao i sa “pretnjama po javni red i unutrašnju bezbjednost”. Ograničenja granica su u suprotnosti sa Šengenskim sporazumom koji je uveden prije skoro 40 godina kako bi se omogućilo slobodno kretanje putnika u zemljama koje su deo prostora Šengena.

Šengenska pravila dozvoljavaju putovanje između država članica bez pasoša, bez provere identiteta, svakome ko ulazi u EU. Iako je briselske birokrate i političari zagovaraju kao “krunski dragulj evropskih integracija”, ova politika je ocenjena i kao mamac za migrante i teroriste.

Balkanska ruta

Prošle godine, trećina od milion tražilaca azila, izbjeglica i ilegalnih migranata uspješno je ušla u EU preko njenih spoljnih granica i tada su, prema šengenskim pravilima, mogli da putuju gdje god žele unutar bloka. Njemačka je prošle sedmice objavila svoje planove za procesuiranje tražilaca azila izvan EU i povećanje deportacije ilegalnih migranata, dok su pojačane kontrole na granicama sa Austrijom, Švajcarskom, Češkom i Poljskom.

Italija je, takođe, saopštila da se nada da će poslati migrante u albanske prihvatne centre radi odlučivanja o tome kome treba odbiti ulazak. Premijerka Italije Đorđa Meloni reagovala je na obavještajne izvještaje koji naglašavaju visok rizik od ulaska ‘terorista’ u njenu zemlju među migrantima sa Balkana.

Mi smo odmah intervenisali, suspendujući Šengen i vraćajući graničnu kontrolu sa Slovenijom”, rekla je Meloni. Ona je predvidela da bi cijeli šengenski projekat mogao biti ‘razbijen’ u mahnitom pokušaju da se zaštiti bezbjednost Evrope. Njemačke vlasti predviđaju da će broj migranata bez dokumenata koji će stići ove godine biti najveći od 2016. godine, kada je tadašnja kancelarka Angela Merkel otvorila granice za građane Sirije koji su bežali od rata u domovini.

Ko uvodi nova pravila

Pored Italije, Njemačke, Slovenije koje su ranije pomenute, mjere uvodi još osam zemalja. Danska, koja sada nadgleda svoje kopnene i morske granice sa Njemačkom, kaže da se suočava sa ‘značajnom prijetnjom’ unutrašnjoj bezbednosti od terorista, organizovanog kriminala i ilegalne migracije. Najavila je da bi uskoro mogla da proširi provere na putnike avionom koji stižu iz drugih dijelova EU.

Švedska upozorava da provjerava sve svoje granice u EU zbog islamskog terorizma i ozbiljne prijetnje nacionalnoj bezbjednosti koju on predstavlja. Norveška takođe kontroliše sve brodove koji stižu iz prostora Šengena zbog prijetnje od špijunaže.

Francuska uvodi kontrole na granicama sa Belgijom, Njemačkom, Luksemburgom, Švajcarskom, Italijom i Španijom zbog terorističke prietnje i migracija. Austrija kontroliše granice sa Mađarskom, Slovenijom, Slovačkom i Češkom zbog terorizma, migranata i trgovine ljudima. Slovačka uvodi mere na granici sa Mađarskom, Češka na granici sa Slovačkom, Poljska na granici sa Slovačkom zbog migranata koji stižu preko ‘balkanske rute’.

Svijet

LAVROV KATEGORIČAN “Za Rusiju nema neprijateljskih naroda”

Rusija je uvijek otvorena za ravnopravno i iskreno partnerstvo sa svim zemljama, vođena principima Povelje UN, i za nju nema neprijateljskih naroda, ni na Zapadu niti na Istoku, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
“Kao što je predsjednik Vladimir Putin više puta naglasio, uključujući govor na Paradi pobjede 9. maja 2023. godine, za nas nema neprijateljskih naroda, ni na Zapadu niti na Istoku. Uvijek ostajemo otvoreni za iskreno, ravnopravno partnerstvo sa svima koji se, kao i mi, vode sopstvenim nacionalnim interesima i grade međudržavnu saradnju na principima Povelje UN”, rekao je Lavrov.

On je u video-obraćanju učesnicima Moskovskog foruma za međunarodnu saradnju naglasio da Rusija nastavlja da se razvija kao moderna država zainteresovana za široku, depolitizovanu međunarodnu saradnju, prenio je TASS.

“Danas, kada je globalna situacija i dalje napeta, razmjena među ljudima i dijalog između naučnika, kulturnih ličnosti i sportista posebno su važni za poboljšanje situacije. Pozdravljamo takve napore”, dodao je šef ruske diplomatije.

Lavrov je istakao da je prisustvo brojnih stranih gostiju na forumu jasan dokaz da Rusija ima mnogo pouzdanih prijatelja koji dijele ruske vrijednosti i teže da bolje razumiju kako izgleda život u ovoj zemlji.

Forum za međunarodnu saradnju održava se u Nacionalnom centru Rusije u Moskvi, a prisustvuje mu više od 2.000 ruskih i stranih učesnika.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN DOBIO IZVJEŠTAJ “U kotlovima Pokrovska i Kupjanska opkoljeno 10 000 Ukrajinaca”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da je završeno testiranje nove krstareće rakete neograničenog dometa na nuklearni pogon Burevestnik, koja može da nosi nuklearne bojeve glave.

Ključna ispitivanja (krstareće rakete Burevestnik na nuklearni pogon i neograničenog dometa) sada su završena. Ključni ciljevi su sada postignuti – rekao je Putin tokom posjete komandnom mjestu združene grupe ruskih snaga, prenosi agencija RIA Novosti.

Rusija testirala novu krstareću raketu
Putin je rekao da su krstareće rakete na nuklearni pogon Burevestnik jedinstveno oružje kakvo ne postoji nigde u svijetu i da predstavljaju najsavremeniji kapacitet nuklearnog odvraćanja Ruske Federacije.

– Modernost naših oružanih snaga, ili bolje rečeno, našeg nuklearnog odvraćanja, na najvišem je nivou. Vjerovatno nije pretjerano reći da je na višem nivou nego što su sve nuklearne države – rekao je Putin tokom sastanka sa komandantima grupa koje učestvuju u Centralnom vojnom okrugu.

– Predsjednik Ruske Federacije je održao sastanak sa načelnikom Generalštaba Valerijem Gerasimovim i komandantima grupa koje su angažovane u Centralnom vojnom okrugu. Oni su detaljno izvjestili vrhovnog komandanata o situaciji duž linije vatrenog kontakta – rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi agencija Putinu je podnijet poseban izvještaj o situaciji na Kupjanskom i Krasnoarmejskom pravcu.

Ruske snage tvrde da je u oblasti Kupjanska opkoljeno do 5.000 vojnika ukrajinskih oružanih snaga, a u oblasti Krasnoarmejska njih oko 5.500.

Krasnoarmejsk je jedno od najvažnijih logističkih čvorišta za ukrajinske oružane snage u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR) i cijelu ukrajinsku operativno-stratešku grupu Horticija, a zauzimanje ove teritorije će omogućiti ruskim trupama da efikasno dođu do zapadnih granica DNR i nastave ofanzivu u Zaporoškoj oblasti, navodi ruska agencija. Linker
Peskov je potvrdio da je vrhovnom komandantu podnijet potpuni izvještaj o situaciji na frontu.

Nastavi čitati

Svijet

FICO NE UZMIČE “Slovačka NEĆE FINANSIRATI vojnu pomoć EU za Ukrajinu”

Slovačka neće učestvovati ni u jednom programu EU za finansiranje vojne pomoći Ukrajini, rekao je premijer Robert Fico.

Slovačka je obustavila državnu vojnu pomoć Ukrajini kada je Fico došao na vlast 2023. godine, ali je nastavila da dozvoljava komercijalnu prodaju naoružanja.

Fico je rekao da se ne slaže sa državama EU po pitanju rata i da rješenje nije na bojnom polju. Lideri EU su se u četvrtak dogovorili da pokriju “urgentne finansijske potrebe” Ukrajine za naredne dvije godine, ali su odustali od usvajanja plana da se zamrznuta ruska imovina koristi za finansiranje kredita Kijevu od 140 milijardi evra.

“Odbijam da dozvolim Slovačkoj da učestvuje u bilo kakvoj finansijskoj šemi koja ima za cilj pomoć Ukrajini u upravljanju ratom i vojnim rashodima”, rekao je Fico na konferenciji za novinare.

On je kritikovao sankcije EU Rusiji i rekao da one više štete Evropi. Slovačka i Mađarska, obje kupci ruskih energenata, sada se suočavaju sa američkim sankcijama ruskim naftnim kompanijama “Rosnjeft” i “Lukoil”, koje stupaju na snagu sljedećeg mjeseca.

Na pitanje o tim rizicima, Fico je rekao da je slovačka rafinerija “Slovnaft” dio mađarske naftne i gasne grupe MOL i da ne kupuje naftu.

Nastavi čitati

Aktuelno