Connect with us

Svijet

U FOKUSU BALKANSKA RUTA: Čak 11 evropskih zemalja uvelo posebne mjere na granicama

Čak 11 evropskih zemalja uvelo je posebne mjere na granicama zbog straha od migracija i terorističkih napada.

Iz dana u dan, lice Evrope se drastično mijenja dok terorističke pretnje i migracije koje su van kontrole mijenjaju način putovanja unutar Evropske unije (EU) i prostora Šengena. Proteklih nedjelja, čak 11 evropskih zemalja uvelo je posebne mjere na granicama, čime su pravila Šengena za njih praktično prestala da važe. Glavni razlozi za strah su terorističke pijretnje i “balkanska ruta” – žila kucavica organizovanog kriminala i ilegalnih migracija.

Granične provjere niču širom evropskog bloka u borbi vlasti da povrate svoj suverenitet i ojačaju nacionalnu bezbjednost, kako bi zaštitile građane.

Slom Šengena

Čak 11 država u šengenskoj zoni ponovo je uvelo davno zanemarena ograničenja na granici, uključujući provjeru identiteta, proveru pasoša, policijske pretrage, kontrolne punktove i inspekciju vozila. Prema izvještaju EU o novim kontrolama, mnoge zemlje vjeruju da su granične provjere neophodne da bi se zaustavila ‘infiltracija’ bliskoistočnih terorista koji se predstavljaju kao migranti, i sve veći pritisak na pretrpane prihvatne centre za azilante. Pogledajte mapu upozorenja svih 11 država:

IZVOR: MONDO/SHUTTERSTOCK.COM/SEAMUSS

Italija je tako ovog mjeseca pojačala granične provjere sa susjednom Slovenijom, okrivljujući rat Izraela i Hamasa za “povećanu pretnju nasiljem unutar EU” i rizik od dolaska terorističkih migranata usred “stalnog migracionog pritiska sa kopna i mora”.

Slovenija je zauzvrat najavila kontrole na granicama sa Mađarskom i Hrvatskom, rekavši da se suočava sa istim problemima kao i Italija, kao i sa “pretnjama po javni red i unutrašnju bezbjednost”. Ograničenja granica su u suprotnosti sa Šengenskim sporazumom koji je uveden prije skoro 40 godina kako bi se omogućilo slobodno kretanje putnika u zemljama koje su deo prostora Šengena.

Šengenska pravila dozvoljavaju putovanje između država članica bez pasoša, bez provere identiteta, svakome ko ulazi u EU. Iako je briselske birokrate i političari zagovaraju kao “krunski dragulj evropskih integracija”, ova politika je ocenjena i kao mamac za migrante i teroriste.

Balkanska ruta

Prošle godine, trećina od milion tražilaca azila, izbjeglica i ilegalnih migranata uspješno je ušla u EU preko njenih spoljnih granica i tada su, prema šengenskim pravilima, mogli da putuju gdje god žele unutar bloka. Njemačka je prošle sedmice objavila svoje planove za procesuiranje tražilaca azila izvan EU i povećanje deportacije ilegalnih migranata, dok su pojačane kontrole na granicama sa Austrijom, Švajcarskom, Češkom i Poljskom.

Italija je, takođe, saopštila da se nada da će poslati migrante u albanske prihvatne centre radi odlučivanja o tome kome treba odbiti ulazak. Premijerka Italije Đorđa Meloni reagovala je na obavještajne izvještaje koji naglašavaju visok rizik od ulaska ‘terorista’ u njenu zemlju među migrantima sa Balkana.

“Mi smo odmah intervenisali, suspendujući Šengen i vraćajući graničnu kontrolu sa Slovenijom”, rekla je Meloni. Ona je predvidela da bi cijeli šengenski projekat mogao biti ‘razbijen’ u mahnitom pokušaju da se zaštiti bezbjednost Evrope. Njemačke vlasti predviđaju da će broj migranata bez dokumenata koji će stići ove godine biti najveći od 2016. godine, kada je tadašnja kancelarka Angela Merkel otvorila granice za građane Sirije koji su bežali od rata u domovini.

Ko uvodi nova pravila

Pored Italije, Njemačke, Slovenije koje su ranije pomenute, mjere uvodi još osam zemalja. Danska, koja sada nadgleda svoje kopnene i morske granice sa Njemačkom, kaže da se suočava sa ‘značajnom prijetnjom’ unutrašnjoj bezbednosti od terorista, organizovanog kriminala i ilegalne migracije. Najavila je da bi uskoro mogla da proširi provere na putnike avionom koji stižu iz drugih dijelova EU.

Švedska upozorava da provjerava sve svoje granice u EU zbog islamskog terorizma i ozbiljne prijetnje nacionalnoj bezbjednosti koju on predstavlja. Norveška takođe kontroliše sve brodove koji stižu iz prostora Šengena zbog prijetnje od špijunaže.

Francuska uvodi kontrole na granicama sa Belgijom, Njemačkom, Luksemburgom, Švajcarskom, Italijom i Španijom zbog terorističke prietnje i migracija. Austrija kontroliše granice sa Mađarskom, Slovenijom, Slovačkom i Češkom zbog terorizma, migranata i trgovine ljudima. Slovačka uvodi mere na granici sa Mađarskom, Češka na granici sa Slovačkom, Poljska na granici sa Slovačkom zbog migranata koji stižu preko ‘balkanske rute’.

Related Topics:

Svijet

ORBAN ZATVORIO GRANICE “Mađarska ne isključuje biološki napad”

Mađarska je prošlog mjeseca prijavila prvi slučaj slinavke i šapa u više od 50 godina.

Mađarska je sugerisala da je “biološki napad” mogući izvor prve pojave slinavke i šapa u zemlji u više od pola vijeka, što je dovelo do zatvaranja granica i masovnog klanja stoke na sjeverozapadu zemlje.
Mađarska je prošlog mjeseca prijavila prvi slučaj slinavke i šapa u više od 50 godina na stočnoj farmi na sjeverozapadu zemlje u blizini granice sa Austrijom i Slovačkom, saopštila je Svetska organizacija za zdravlje životinja, pozivajući se na mađarske vlasti.

Hiljade goveda je moralo da bude usmrćeno dok zemlja pokušava da obuzda širenje zaraze, a Austrija i Slovačka su zatvorile desetine graničnih prelaza nakon što se bolest pojavila u južnom dijelu Slovačke.
“U ovoj fazi možemo reći da ne možemo isključiti da virus nije prirodnog porekla, možda imamo posla sa vještački stvorenim virusom”, rekao je šef kabineta premijera Viktora Orbana, Gergelj Guljas, na brifingu za novinare.

Odgovarajući na pitanje, Guljas je rekao da ne može isključiti da je izbijanje virusa rezultat biološkog napada, bez davanja informacija o tome ko bi mogao biti odgovoran.

On je rekao i da se sumnja zasniva na usmenim informacijama dobijenim iz strane laboratorije i da njihovi nalazi još nisu u potpunosti dokazani i dokumentovani. Stočni fond Mađarske iznosio je 861.000 grla na osnovu decembarskog popisa stoke, što znači da se se promijenio u odnosu na godinu dana ranije. To je činilo 1,2 odsto ukupnog stočnog fonda Evropske unije, prema zvaničnoj statistici.

Bolest slinavke i šapa ne predstavlja opasnost za ljude, ali kod kopitara kao što su goveda, svinje, ovce i koze izaziva groznicu i mjehuriće u ustima, a širenje zaraze često dovodi do ograničenja trgovine. Guljas je rekao novinarima da nije otkriveno novo širenje zaraze, a vlasti kontinuirano uzimaju uzorke.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO OPTUŽIO EVROPSKU UNIJU da kuje zavjeru protiv mira u Ukrajini

Kontinuirano nastojanje EU da produži sukob u Ukrajini je apsurd, posebno imajući u vidu ozbiljne napore koje čine SAD i drugi da uspostave mir, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

“Apsurd situacije je u tome što gotovo cijela međunarodna zajednica želi mir u Evropi, dok Brisel i evropski političari podržavaju rat. Američki predsjednik /Donald Tramp/ ulaže znatne napore da vrati mir u Evropu. Afričke zemlje, koje moraju da se izbore sa negativnim uticajem rata u Ukrajini, takođe podržavaju mir u Evropi.

U međuvremenu, Brisel i evropski lideri koji se zalažu za rat kuju zavjeru protiv mira”, rekao je Sijarto na zajedničkoj konferenciji za novinare u Kairu sa egipatskim kolegom Badrom Abdelatijem.
Prema njegovim riječima, ista je situacija i kada se radi o pitanju ilegalnih migracija.

“Mađarska je kapija u Evropu, nalazi se na najprometnijoj ruti kopnene migracije, zbog čega smo se u posljednjoj deceniji suočavali sa ogromnim pritiskom na našim granicama. Neodgovorna migraciona politika Brisela povećava ovaj pritisak, dok odgovorna migraciona politika Egipta pomaže da se smanji”, istakao je Sijarto.

On je naveo da je sigurno reći da se svijet okrenuo naglavačke.
Linker
“Dok Mađarska i Egipat zajedno rade na miru u Evropi i suzbijanju migracija u Evropu, Brisel nastavlja da pravi strateške greške, nastojeći da produži rat i napuni Evropu migrantima”, istakao je Sijarto.

On je upozorio lidere EU da ne ometaju razgovore o rješavanju sukoba u Ukrajini i da ne podržavaju migracije i pozvao ih da poštuju ulogu Egipta u održavanju evropske bezbjednosti.

Nastavi čitati

Svijet

KINA OBJAVILA RATNI VIDEO MAO CEDONGA: Mi smo Kinezi, nećemo se povući

U trenutku kad su drakonske carine između Kine i SAD-a stupile na snagu i prijete urušavanjem najveće bilateralne trgovinske razmjene na svijetu, Peking zaoštrava retoriku i to referencama na rat.

Portparolka kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning objavila je na društvenim mrežama video Mao Cedonga, bivšeg vođe Komunističke partije, iz vremena Korejskog rata. U snimci Mao poručuje: “Bez obzira koliko dugo ovaj rat potraje, mi nikada nećemo popustiti.”

Mao Ning je uz video poručila: “Mi smo Kinezi. Nećemo se povući.”

Objava dolazi samo nekoliko sati nakon što su na snagu stupile nove kineske carine od 84 posto na američku robu, kao i američke carine od 125 posto na kineski izvoz. Obje mjere već su uzrokovale potrese na tržištima, a analitičari upozoravaju da bi razmjena između dviju supersila mogla biti de facto zaustavljena.

Nema ni traga pregovorima

Uprkos sve jačoj retorici i eskalaciji ekonomskog sukoba, nema nikakvih službenih naznaka o mogućim pregovorima između Pekinga i Vašingtona. Diplomatski kanali zasad šute.

“Ako se kineski izvoz ne može plasirati u SAD, morat će preplaviti druga tržišta – a to stvara golemu diplomatsku i geopolitičku glavobolju za kinesko vodstvo”, rekao je ranije David Reni iz The Economista, upozorivši da bi države Evrope, Latinske Amerike i Globalnog juga uskoro mogle biti sljedeće na udaru posljedica trgovinskog rata.

Kineske vlasti, sudeći prema posljednjim porukama, poručuju da su spremne izdržati.

Ko je bio Mao?

Mao Cedong (1893.–1976.) bio je osnivač i dugogodišnji vođa Narodne Republike Kine te predsjednik Komunističke partije Kine. Uspostavio je totalitarni režim i pokrenuo radikalne kampanje poput “Velikog skoka naprijed” i “Kulturne revolucije”, koje su rezultirale smrću miliona ljudi, ali ga kineske vlasti i dalje glorificiraju kao simbol otpora i nacionalnog ponosa.

Nastavi čitati

Aktuelno