Connect with us

Svijet

U FOKUSU BALKANSKA RUTA: Čak 11 evropskih zemalja uvelo posebne mjere na granicama

Čak 11 evropskih zemalja uvelo je posebne mjere na granicama zbog straha od migracija i terorističkih napada.

Iz dana u dan, lice Evrope se drastično mijenja dok terorističke pretnje i migracije koje su van kontrole mijenjaju način putovanja unutar Evropske unije (EU) i prostora Šengena. Proteklih nedjelja, čak 11 evropskih zemalja uvelo je posebne mjere na granicama, čime su pravila Šengena za njih praktično prestala da važe. Glavni razlozi za strah su terorističke pijretnje i “balkanska ruta” – žila kucavica organizovanog kriminala i ilegalnih migracija.

Granične provjere niču širom evropskog bloka u borbi vlasti da povrate svoj suverenitet i ojačaju nacionalnu bezbjednost, kako bi zaštitile građane.

Slom Šengena

Čak 11 država u šengenskoj zoni ponovo je uvelo davno zanemarena ograničenja na granici, uključujući provjeru identiteta, proveru pasoša, policijske pretrage, kontrolne punktove i inspekciju vozila. Prema izvještaju EU o novim kontrolama, mnoge zemlje vjeruju da su granične provjere neophodne da bi se zaustavila ‘infiltracija’ bliskoistočnih terorista koji se predstavljaju kao migranti, i sve veći pritisak na pretrpane prihvatne centre za azilante. Pogledajte mapu upozorenja svih 11 država:

IZVOR: MONDO/SHUTTERSTOCK.COM/SEAMUSS

Italija je tako ovog mjeseca pojačala granične provjere sa susjednom Slovenijom, okrivljujući rat Izraela i Hamasa za “povećanu pretnju nasiljem unutar EU” i rizik od dolaska terorističkih migranata usred “stalnog migracionog pritiska sa kopna i mora”.

Slovenija je zauzvrat najavila kontrole na granicama sa Mađarskom i Hrvatskom, rekavši da se suočava sa istim problemima kao i Italija, kao i sa “pretnjama po javni red i unutrašnju bezbjednost”. Ograničenja granica su u suprotnosti sa Šengenskim sporazumom koji je uveden prije skoro 40 godina kako bi se omogućilo slobodno kretanje putnika u zemljama koje su deo prostora Šengena.

Šengenska pravila dozvoljavaju putovanje između država članica bez pasoša, bez provere identiteta, svakome ko ulazi u EU. Iako je briselske birokrate i političari zagovaraju kao “krunski dragulj evropskih integracija”, ova politika je ocenjena i kao mamac za migrante i teroriste.

Balkanska ruta

Prošle godine, trećina od milion tražilaca azila, izbjeglica i ilegalnih migranata uspješno je ušla u EU preko njenih spoljnih granica i tada su, prema šengenskim pravilima, mogli da putuju gdje god žele unutar bloka. Njemačka je prošle sedmice objavila svoje planove za procesuiranje tražilaca azila izvan EU i povećanje deportacije ilegalnih migranata, dok su pojačane kontrole na granicama sa Austrijom, Švajcarskom, Češkom i Poljskom.

Italija je, takođe, saopštila da se nada da će poslati migrante u albanske prihvatne centre radi odlučivanja o tome kome treba odbiti ulazak. Premijerka Italije Đorđa Meloni reagovala je na obavještajne izvještaje koji naglašavaju visok rizik od ulaska ‘terorista’ u njenu zemlju među migrantima sa Balkana.

Mi smo odmah intervenisali, suspendujući Šengen i vraćajući graničnu kontrolu sa Slovenijom”, rekla je Meloni. Ona je predvidela da bi cijeli šengenski projekat mogao biti ‘razbijen’ u mahnitom pokušaju da se zaštiti bezbjednost Evrope. Njemačke vlasti predviđaju da će broj migranata bez dokumenata koji će stići ove godine biti najveći od 2016. godine, kada je tadašnja kancelarka Angela Merkel otvorila granice za građane Sirije koji su bežali od rata u domovini.

Ko uvodi nova pravila

Pored Italije, Njemačke, Slovenije koje su ranije pomenute, mjere uvodi još osam zemalja. Danska, koja sada nadgleda svoje kopnene i morske granice sa Njemačkom, kaže da se suočava sa ‘značajnom prijetnjom’ unutrašnjoj bezbednosti od terorista, organizovanog kriminala i ilegalne migracije. Najavila je da bi uskoro mogla da proširi provere na putnike avionom koji stižu iz drugih dijelova EU.

Švedska upozorava da provjerava sve svoje granice u EU zbog islamskog terorizma i ozbiljne prijetnje nacionalnoj bezbjednosti koju on predstavlja. Norveška takođe kontroliše sve brodove koji stižu iz prostora Šengena zbog prijetnje od špijunaže.

Francuska uvodi kontrole na granicama sa Belgijom, Njemačkom, Luksemburgom, Švajcarskom, Italijom i Španijom zbog terorističke prietnje i migracija. Austrija kontroliše granice sa Mađarskom, Slovenijom, Slovačkom i Češkom zbog terorizma, migranata i trgovine ljudima. Slovačka uvodi mere na granici sa Mađarskom, Češka na granici sa Slovačkom, Poljska na granici sa Slovačkom zbog migranata koji stižu preko ‘balkanske rute’.

Svijet

ERDOGAN: “Došlo je vijeme da se Turska OSLOBODI TERORIZMA!”

Predsjednik Turske i lider Partije pravde i razvoja (AKP), Redžep Tajip Erdogan, poručio je danas da je došlo vrijeme da se Turska oslobodi terorizma, koji je označen kao “velika pošast”.

On je u svom govoru u parlamentu naglasio da je ključno da se kruniše borba kroz proces “Turske bez terora”, pri čemu svaki član parlamenta i sve političke stranke imaju odgovornost za stvaranje klime mira, piše “Hurijet”.

Erdogan je u svom govoru istakao da Turska želi da ovaj proces prevaziđe politiku i da se ostvari do svog punog potencijala.

On je istakao da se očekuje odgovorno ponašanje svih stranaka i članova parlamenta.

Turski predsjednik je u govoru pozvao na jedinstvo 86 miliona građana Turske, naglašavajući važnost nacionalnih interesa iznad svih drugih pitanja.

Pomenuta je i spremnost države da “ponekad pruži ruke, a ponekad i cijelo tijelo” za dobrobit zemlje.

Konačni cilj, kako je Erdogan naveo, jeste uklanjanje “krvavog bodeža” koji je ugrozio naciju, što će da dovede do stabilne i bezbjedne Turske, jačeg bratstva i jedinstva naroda.

Erdogan je zaključio da je Turska sada bliža nego ikad ostvarenju ovog cilja, uz podršku građana i “uz Božju pomoć”.

Nastavi čitati

Svijet

Smijenjen ukrajinski ministar pravde ZBOG KORUPCIJE!

Ukrajinski parlament glasanjem je smijenio ministra pravde Germana Galuščenka nakon velike istrage o korupciji u energetskom sektoru.

“Vrhovna rada Ukrajine glasala je za smjenu Germana Galuščenka sa pozicije ministra pravde Ukrajine. Odgovarajuću rezoluciju podržala su 323 poslanika”, objavljeno je iz parlamenta na “Telegramu”.

Galuščenko je obavljao funkciju ministra energetike od 2021. do ove godine, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Svijet

ZAŠTO SU INTERNETSKI PREKIDI SVE ČEŠĆI? Cloudflare navodno pao zbog jedne datoteke, nastao haos širom svijeta

Uticaj pada određenih sistema je tako velik jer se većina interneta oslanja na nekoliko ključnih provajdera usluga, poput Amazona, Majkrosofta i Gugla, koji čine okosnicu interneta.

Imate li u posljednje vrijeme problema sa pristupom omiljenim veb-stranicama? Niste jedini.

Internet gigant Klaudfler (Cloudflare) juče je doživio pad sistema koji je privremeno oborio niz popularnih servisa – od Spotifyja do ChatGPT-ja, pa čak i društvenu mrežu Truth Social Donalda Trampa.

Ovo je samo posljednji u nizu velikih internet prekida, nakon što je problem sa Amazon Web prošlog mjeseca poremetio svakodnevni život milionima ljudi, a samo nekoliko dana kasnije pao je i Majkrosoftov Azure.

Prema stručnjacima, ovakvi događaji rezultat su kombinacije sve veće zavisnosti društva od digitalnih usluga, konsolidacije ključne infrastrukture u rukama svega nekoliko kompanija i sklonosti ljudi da se na tehnološke probleme žale onlajn. To takođe pokazuje da niko, pa čak ni najveće tehnološke kompanije, nije imun na tehničke kvarove.

“Gotovo je nevažno koliko je provajder usluga dobro pozicioniran u ovim slučajevima, ili čak koliko je sofisticirana IT organizacija i infrastruktura za privatno poslovanje“, rekla je Ajlin Hagerti, potpredsjednica u kompaniji za IT i sajber bezbjednost Natskaut. Tehnološki prekidi poput ovih su “vrlo, vrlo česti problemi”.

Zašto je pao Cloudflare?
Iz Klaudflera su za CNN izjavili da je prekid bio rezultat tehničkog problema, a ne sajber napada.

Kompanija je objasnila da je problem izazvala “konfiguraciona datoteka” namijenjena upravljanju “saobraćajem prijetnji”. „Datoteka je narasla izvan očekivane veličine unosa i izazvala pad u softverskom sistemu koji obrađuje saobraćaj za niz Klaudflerovih usluga“, navodi se u saopštenju.

Dejn Neht, glavni tehnološki direktor Klaudflera, podelio je više detalja na društvenoj mreži X. Ukratko, rutinska promjena konfiguracije aktivirala je bag, što je “kaskadno dovelo do široke degradacije naše mreže i drugih usluga”.

“Radovi su već u toku kako bi se osiguralo da se to više ne dogodi, ali znam da je danas izazvalo pravu muku”, napisao je.

Slično tome, i nedavni prekid u Amazonu bio je izazvan bagom koji je nastao kada su dva automatizovana sistema pokušala istovremeno da ažuriraju iste podatke.

Da li su internet prekidi zaista sve češći?
Činjenica da su se tri velika prekida dogodila u manje od mjesec dana je slučajnost. Međutim, Hagerti priznaje da se svakako stiče utisak da se događaju češće, uglavnom zbog razmjera njihovog uticaja.

Broj prekida “ostao je dosljedan”, ali se “broj veb-stranica i aplikacija koje zavise od tih usluga povećao, čineći ih ometajućim za korisnike”, pojasnila je Angelik Medina, direktorka internet inteligencije u Sisko Tauzand Ajz.

Siskova usluga za nadzor mreže zabilježila je do sada 12 velikih prekida u 2025. godini, ne računajući ovaj Klaudflerov. Za poređenje, u 2024. bilo ih je 23, u 2023. godini 13, a 2022. godine 10. Podsjetimo, veliki prekid Kraudstrajk 2024. godine poremetio je poslovanje, vazdušni saobraćaj i bolnice širom svijeta.

“Prekidi su relativno česti”
Uticaj je tako velik jer se većina interneta oslanja na nekoliko ključnih provajdera usluga, poput Amazona, Majkrosofta i Gugla, koji čine okosnicu interneta. Problemi prijavljeni Daundetektoru, stranici koja prati prekide, u utorak su premašili 2,1 milion, pokazuju podaci koje je CNN-u dostavila matična kompanija Ukla. Sam Klaudfler u prosjeku obrađuje 81 milion HTTP zahtijeva u sekundi.

IT prekidi su relativno česti, kažu stručnjaci.

Prije dvadeset godina bilo je uobičajeno da IT usluge “stalno” ne rade, rekao je Majk Čepl, profesor na Univerzitetu Notr Dam.

“Ne bi bilo neobično provesti sedmicu dana na poslu sa barem jednim prekidom neke IT usluge”, rekao je, napominjući da se sada svi oslanjaju na iste velike provajdere.

Prema Sisku, među prekidima u prvoj polovini 2025. ističu se neki zajednički trendovi: kaskadni kvarovi, sistemi koji su se činili ispravnima uprkos skrivenim problemima i pogrešne promene konfiguracije. Iako ovi trendovi nisu novi, iz Siska navode da “viđaju više ovakvih vrsta prekida sa dalekosežnijim posljedicama”. A verovatno će se ponovo dogoditi.

“Nisu to stvari za koje biste rekli: ‘Pa, hvala Bogu da se to nama nikada ne bi dogodilo’”, zaključila je Hagerti i dodala:

“Sve se to zapravo može dogoditi bilo kom poslovanju.”

Nastavi čitati

Aktuelno