Connect with us

Svijet

U Srbiji i BiH pada podrška EU INTEGRACIJAMA

U Bosni i Hercegovini i Srbiji došlo je do pada podrške evropskim integracijama, dok je u drugim zemljama zapadnog Balkana podrška EU porasla, pokazuje istraživanje koje je naručio američki Međunarodni republikanski institut (IRI).

Istraživanje je sprovela organizacija IPSOS za IRI-jev Centar za istraživanje javnog mnjenja tokom februara i marta kroz lično ispitivanje učesnika u posjetama njihovim kućama.

Ovo obimno istraživanje pokazuje da je u BiH podrška evropskim integracijama pala na 68 odsto, dok je u istraživanju prije dvije godine podrška iznosila čak 78 odsto. Što se tiče Srbije, prije dvije godine podrška EU je bila na 44 odsto, a danas iznosi samo 40 odsto.

Najveća podrška EU je u Albaniji, gdje 92 odsto stanovništva podržava članstvo zemlje u EU. Edi Rama, albanski premijer, ranije je u nekoliko navrata objašnjavao izuzetno visoku popularnost EU u njegovoj zemlji višedecenijskom izolacijom od spoljnog svijeta tokom komunizma, te da građani žele što je moguće veću otvorenost prema svijetu. S druge strane, pad podrške EU među srpskom populacijom u regionu istraživači i stručnjaci tumače politikom prema Kosovu od strane Zapada, kao i sjećanjem na NATO bombardovanje.

Kada je riječ o samoproglašenom Kosovu, popularnost EU je prije dvije godine iznosila 85 odsto, a ove godine iznosi 89 odsto. S obzirom na to da Albanija nije bila uključena u IRI-jevo istraživanje prije dvije godine, nema podataka o eventualnim promjenama u odnosu na 2022. U Crnoj Gori je podrška EU prije dvije godine iznosila 71 odsto, a danas je porasla na 79 odsto, a u Sjevernoj Makedoniji je danas podrška EU na 68 odsto, dok je prije dvije godine bila na 66 odsto. Građani Srbije i BiH najskeptičniji su kada je u pitanju ozbiljnost EU da primi zemlje regiona u članstvo – samo 30 odsto građana Srbije i 44 odsto građana BiH vjeruje da je EU ozbiljna, a zanimljivo je i da građani Sjeverne Makedonije imaju nizak nivo povjerenja u ozbiljnost EU da primi njihovu zemlju u članstvo, što se barem djelimično može pripisati bugarskim blokadama od prije nekoliko godina u vezi sa početkom pregovora njihove zemlje za članstvo, iako su Makedonci pristali čak i da promijene ime svoje zemlje.

Prema mišljenju građana, najvažniji saveznici BiH su Turska i Srbija, dok su najvažniji saveznici Srbije Rusija i Kina, jer više od polovine stanovništva ove dvije zemlje vidi u tom svjetlu. Samo dva odsto građana Srbije smatra Ameriku najvažnijim saveznikom. Prema mišljenju građana, najvažniji saveznik Sjeverne Makedonije i Crne Gore je Srbija, kako smatra trećina građana, a dvadesetak odsto njih kao najvažnijeg saveznika vide SAD. Očekivano, najvažniji saveznici, prema mišljenju građana na Kosovu i u Albaniji su SAD, ali zanimljivo je da takvo mišljenje ima samo polovina građana Albanije, dok to mišljenje dijeli čak 80 odsto stanovništva na Kosovu. Kao najveću prijetnju Srbiji trećina građana vidi SAD, dok su najveća prijetnja BiH, prema mišljenju njenih građana, Srbija i Amerika.

Samo deset odsto građana Srbije smatra da bi spoljnopolitički kurs zemlje trebalo da bude isključivo prozapadni, 12 odsto ih smatra da bi trebalo da bude isključivo proruski, dok se ostatak zalaže za neku kombinaciju prozapadnog i proruskog kursa. Oko 39 odsto građana BiH želi da zemlja vodi isključivo prozapadnu politiku, a osam odsto prorusku, dok se ostatak građana u različitim omjerima zalaže za kombinaciju oba kursa.

Slična situacija je i kad je u pitanju članstvo u NATO-u – samo dva odsto građana Srbije je za punopravno članstvo, dok se u BiH za punopravno članstvo zalaže polovina građana. Gotovo polovina građana Srbije ne želi nikakve odnose s NATO-om, kako smatra i 24 odsto građana BiH. U odnosu na istraživanje prije dvije godine, odnos prema NATO-u u Srbiji se nije promijenio, dok je u BiH, prema IRI-jevom istraživanju, došlo do blagog pada podrške.

U svim zemljama regiona korišten je stratifikovani metod ispitivanja, a uzete su u obzir i sve regionalne posebnosti.

Related Topics:

Svijet

PIONIR ROBOTIKE UPOZORAVA: „Ne prilazite hodajućim robotima bliže od tri metra – mogu vas ozbiljno povrijediti!“

Rodni Bruks, pionir robotike i suosnivač iRobota, upozorava da današnji hodajući roboti mogu biti opasni za ljude. Savjetuje da im se ne prilazi bliže od tri metra dok su u pokretu, jer kinetička energija kojom održavaju ravnotežu može da izazove ozbiljne povrede.

Bruks, profesor emeritus na MIT-u i jedan od osnivača kompanije iRobot, autor je eseja “Zašto današnji humanoidi neće naučiti spretnost”, u kojem kritikuje pravac u kojem ide razvoj humanoidnih robota. Upozorava da su dvonožne mašine još uvijek daleko od toga da budu bezbjedne za rad u prostoru gdje se nalaze ljudi.

Naglašava da današnji roboti koriste snažne elektromotore i algoritam poznat kao “zero moment point” koji pumpa ogromne količine energije da bi ostali u ravnoteži. To ih čini nestabilnim i opasnim ako padnu ili ako neko dođe u kontakt sa njihovim ekstremitetima dok se kreću. Kako objašnjava Bruks, ako se veličina robota udvostruči, njegova masa se uvećava osam puta, a time i kinetička energija pri padu, što povećava rizik od povreda.

Roboti bez čula dodira i sa ozbiljnim fizičkim ograničenjima

Bruks smatra da industrija robota promašuje suštinu jer pokušava da humanoide nauči spretnosti posmatranjem video-snimaka ljudi dok obavljaju zadatke. Takav pristup zanemaruje činjenicu da je za ljudsku spretnost ključno čulo dodira. Ljudska ruka ima oko 17.000 mehanoreceptora, a čak 1.000 ih je koncentrisano u svakom prstu, dok današnji roboti nemaju ni približnu senzornu preciznost.

On podsjeća na istraživanja koja pokazuju da, kada se ljudski prsti anesteziraju i izgube čulo dodira, jednostavan zadatak poput paljenja šibice traje četiri puta duže nego inače.

Opasnost iz ličnog iskustva

Bruks je ispričao da je prije nekoliko godina bio previše blizu robota Digit kompanije Agility Robotics kada je ovaj izgubio ravnotežu i pao. Od tada ne prilazi nijednom hodajućem robotu dok je u pokretu.

Predviđa da će roboti koje ćemo zvati humanoidima za 15 godina izgledati sasvim drugačije: umjesto nogu imaće točkove, senzore na neuobičajenim mjestima, pa čak i kamere u rukama. Današnje dvonožne verzije, kaže, nisu praktične ni bezbjedne da rade rame uz rame sa ljudima.

Nastavi čitati

Svijet

BRNOVIĆ: „Duboka država“ neće Srbina za ambasadora!

Administracija američkog predsednika Donalda Trampa povukla je nominaciju Marka Brnovića za ambasadora u Srbiji, navodi se u odluci objavljenoj na sajtu Odbora Senata SAD za spoljne poslove.

ako je Brnovićevo imenovanje i preuzimanje dužnosti u Beogradu odavno najavljeno i dugo očekivano, do njega na kraju ipak nije došlo, a mi smo kontaktirali bivšeg državnog tužioca Arizone u pokušaju da saznamo razloge za ovakvu odluku.

Mark Brnović, međutim, nije želeo da za Serbian Times govori o detaljima zbog kojih je povučena njegova nominacija za ambasadora u Srbiji.

-Želim da se zahvalim predsedniku na nominaciji, ali kako se proces odugovlačio, postalo je jasno da birokratije „duboke države“ (Deep state) ne žele da u Srbiji služi neko sa mojim političkim, etičkim i verskim poreklom. Konačno verujem da je ostanak blizu porodice i prijatelja u Arizoni i pronalaženje prilika da odigram veću ulogu na domaćem političkom planu najbolji put u ovom trenutku, izjavio je Brnović za naš portal.

Tramp je krajem marta nominovao Brnovića, člana Republikanske stranke i bivšeg državnog tužioca i kandidata za senatora Arizone, za ambasadora u Beogradu.

UMESTO BEOGRADA IDE U VAŠINGTON? Da li će predsednik Tramp ponuditi drugu poziciju Marku Brnoviću

Iako je nominacija ubrzo stigla u Odbor Senata za spoljne poslove, Brnović se nije pojavio pred tim telom koje potvrđuje imenovanja.

SAD nemaju ambasadora u Beogradu od januara ove godine, kada je tu poziciju napustio Kristofer Hil, po povratku Trampa u Belu kuću.

Nastavi čitati

Svijet

ŠOKANTAN POTEZ: Tramp povukao nominaciju Marka Brnovića za ambasadora Srbije

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa povukla je nominaciju Marka Brnovića za ambasadora u Srbiji, navodi se u odluci objavljenoj na sajtu Odbora Senata SAD za inostrane poslove.

Razlozi povlačenja Brnovićeve nominacije nisu navedeni.

Donald Tramp je krajem marta za ambasadora u Beogradu nominovao Brnovića, člana Republikanske stranke i bivšeg državnog tužioca Arizone.

FOTO: SCREENSHOT
FOTO: SCREENSHOT

Funkciju ambasadora SAD u Srbiji do januara i povratka predsjednika SAD Donalda Trampa u Bijelu kuću obavljao je Kristofer Hil.

Brnović je rođen je 1966. godine u Detroitu, Mičigen. Njegovi roditelji su bili Srbi doseljeni iz bivše Jugoslavije, otac iz Crne Gore, a majka iz Splita.

Rekao je da je njegova majka emigrirala u Sjedinjene Države da bi pobjegla od komunizma. Brnović i njegova porodica preselili su se u Arizonu kada je bio mlad. Oni su članovi lokalne srpske pravoslavne parohije u Feniksu, prenosi Blic.

Nastavi čitati

Aktuelno