Connect with us

Svijet

U Srbiji i BiH pada podrška EU INTEGRACIJAMA

U Bosni i Hercegovini i Srbiji došlo je do pada podrške evropskim integracijama, dok je u drugim zemljama zapadnog Balkana podrška EU porasla, pokazuje istraživanje koje je naručio američki Međunarodni republikanski institut (IRI).

Istraživanje je sprovela organizacija IPSOS za IRI-jev Centar za istraživanje javnog mnjenja tokom februara i marta kroz lično ispitivanje učesnika u posjetama njihovim kućama.

Ovo obimno istraživanje pokazuje da je u BiH podrška evropskim integracijama pala na 68 odsto, dok je u istraživanju prije dvije godine podrška iznosila čak 78 odsto. Što se tiče Srbije, prije dvije godine podrška EU je bila na 44 odsto, a danas iznosi samo 40 odsto.

Najveća podrška EU je u Albaniji, gdje 92 odsto stanovništva podržava članstvo zemlje u EU. Edi Rama, albanski premijer, ranije je u nekoliko navrata objašnjavao izuzetno visoku popularnost EU u njegovoj zemlji višedecenijskom izolacijom od spoljnog svijeta tokom komunizma, te da građani žele što je moguće veću otvorenost prema svijetu. S druge strane, pad podrške EU među srpskom populacijom u regionu istraživači i stručnjaci tumače politikom prema Kosovu od strane Zapada, kao i sjećanjem na NATO bombardovanje.

Kada je riječ o samoproglašenom Kosovu, popularnost EU je prije dvije godine iznosila 85 odsto, a ove godine iznosi 89 odsto. S obzirom na to da Albanija nije bila uključena u IRI-jevo istraživanje prije dvije godine, nema podataka o eventualnim promjenama u odnosu na 2022. U Crnoj Gori je podrška EU prije dvije godine iznosila 71 odsto, a danas je porasla na 79 odsto, a u Sjevernoj Makedoniji je danas podrška EU na 68 odsto, dok je prije dvije godine bila na 66 odsto. Građani Srbije i BiH najskeptičniji su kada je u pitanju ozbiljnost EU da primi zemlje regiona u članstvo – samo 30 odsto građana Srbije i 44 odsto građana BiH vjeruje da je EU ozbiljna, a zanimljivo je i da građani Sjeverne Makedonije imaju nizak nivo povjerenja u ozbiljnost EU da primi njihovu zemlju u članstvo, što se barem djelimično može pripisati bugarskim blokadama od prije nekoliko godina u vezi sa početkom pregovora njihove zemlje za članstvo, iako su Makedonci pristali čak i da promijene ime svoje zemlje.

Prema mišljenju građana, najvažniji saveznici BiH su Turska i Srbija, dok su najvažniji saveznici Srbije Rusija i Kina, jer više od polovine stanovništva ove dvije zemlje vidi u tom svjetlu. Samo dva odsto građana Srbije smatra Ameriku najvažnijim saveznikom. Prema mišljenju građana, najvažniji saveznik Sjeverne Makedonije i Crne Gore je Srbija, kako smatra trećina građana, a dvadesetak odsto njih kao najvažnijeg saveznika vide SAD. Očekivano, najvažniji saveznici, prema mišljenju građana na Kosovu i u Albaniji su SAD, ali zanimljivo je da takvo mišljenje ima samo polovina građana Albanije, dok to mišljenje dijeli čak 80 odsto stanovništva na Kosovu. Kao najveću prijetnju Srbiji trećina građana vidi SAD, dok su najveća prijetnja BiH, prema mišljenju njenih građana, Srbija i Amerika.

Samo deset odsto građana Srbije smatra da bi spoljnopolitički kurs zemlje trebalo da bude isključivo prozapadni, 12 odsto ih smatra da bi trebalo da bude isključivo proruski, dok se ostatak zalaže za neku kombinaciju prozapadnog i proruskog kursa. Oko 39 odsto građana BiH želi da zemlja vodi isključivo prozapadnu politiku, a osam odsto prorusku, dok se ostatak građana u različitim omjerima zalaže za kombinaciju oba kursa.

Slična situacija je i kad je u pitanju članstvo u NATO-u – samo dva odsto građana Srbije je za punopravno članstvo, dok se u BiH za punopravno članstvo zalaže polovina građana. Gotovo polovina građana Srbije ne želi nikakve odnose s NATO-om, kako smatra i 24 odsto građana BiH. U odnosu na istraživanje prije dvije godine, odnos prema NATO-u u Srbiji se nije promijenio, dok je u BiH, prema IRI-jevom istraživanju, došlo do blagog pada podrške.

U svim zemljama regiona korišten je stratifikovani metod ispitivanja, a uzete su u obzir i sve regionalne posebnosti.

Related Topics:

Svijet

TRAMP NAKON RAZGOVORA SA ZELENSKIM: Putin želi da nastavi da ubija ljude

Donald Tramp je opisao svoj razgovor sa Zelenskim kao “dobar”, a rekao je i neke stvari koje se nikako neće dopasti Vladimiru Putinu.

Američki predsjednik Donald Tramp i Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, razgovarali su telefonom u petak 4. jula, a američki predsjednik danas je otkrio detalje razgovora. Nakon razgovora se oglasio Zelenski koji je naveo da je Tramp “dobro obaviješten” o svemu na frontu, a sada je svoje mišljenje iznio i sam američki predsjednik, piše “Ukrinform“.

“Imali smo veoma dobar razgovor. Pričali smo o različitim stvarima i bio je to vrlo kvalitetan razgovor. Mislim da je bio vrlo strateški važan razgovor. Sjedinjene Američke Države će nastaviti da podržavaju Ukrajinu. Pomagali smo im i nastavićemo da pomažemo. Vrlo je teška situacija, vidjećemo šta će se dešavati“, rekao je Tramp predstavnicima medija u avionu.

Dodao je da su Ukrajini potrebni američki raketni sistemi. Ova izjava dolazi nakon što su SAD obustavile izvoz PVO projektila zbog problema sa zalihama.

“Nešto će im trebati, prilično su pogođeni. Izgleda da Vladimir Putin želi da ide do kraja i da nastavi da ubija ljude. To nije dobro. Nisam zadovoljan time“, pojasnio je Tramp detalje razgovora sa ruskim predsjednikom u četvrtak 3. jula.

Nastavi čitati

Svijet

UKRAJINSKE SNAGE NAPALE RUSIJU: Pogođen vojni aerodrom (VIDEO)

Ukrajinske odbrambene snage tvrde da su izvele napad na aerodrom Borisoglebsk u Voronježkoj oblasti, koja je domaćin ruskim vojnim avionima Su-34, Su-35S i Su-30SM.

Prema informacijama koje je prenio Ukrinform, napad je danas izveden, a operaciju su izvele jedinice Snaga za specijalne operacije Oružanih snaga Ukrajine, u saradnji s drugim komponentama Odbrambenih snaga.

Napad je imao za cilj smanjenje sposobnosti Rusije da izvodi vazdušne napade.

Prema prvim izvještajima, pogođeni su teretni brodovi koji su prevozili navođene bombe, kao i avion za obuku, dok je moguće da su oštećeni i drugi avioni na tom aerodromu.

Generalštab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio je da se rezultati napada još uvijek razjašnjavaju.

Ovaj napad dogodio se dan nakon što je, 4. jula, u Moskovskoj oblasti pogođena firma koja proizvodi dijelove za borbene bespilotne letjelice “šahed”, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

KATASTROFA U TEKSASU: Poplave usmrtile više ljudi, proglašeno vanredno stanje (VIDEO)

Centralni Teksas pogođen je razornim bujičnim poplavama koje su usmrtile više ljudi i natjerale stotine na evakuaciju. Vanredno stanje proglašeno je u dolini rijeke Gvadalupe

Nekoliko ljudi je poginulo, a nekoliko se još uvijek vodi kao nestalo pošto su bujične poplave pogodile dijelove centralnog Teksasa. Zbog ozbiljnosti situacije, proglašeno je vanredno stanje za područja brdovite zemlje i doline Končo

Spasilačke operacije i evakuacije traju od ranih jutarnjih sati, a vlasti upozoravaju da bi moglo doći do daljih poplava, čak i ako kiša ne bude jaka. “Čak i uz slabu kišu, moguće su nove poplave”, rekao je vršilac dužnosti guvernera Den Patrik.

Guverner Teksasa Greg Abot rekao je da država obezbjeđuje “sve neophodne resurse za Kervil, Ingram, Hant i cijelo područje Teksaškog brda koje se suočava sa ovom razornom poplavom”.

“Molim vas, ne rizikujte”
Područje pogođeno poplavama je sjeverozapadno od grada San Antonija. Snimci sa mjesta događaja prikazuju bujne kiše koje su preplavile mostove i puteve, a brza voda odnosi sve pred sobom.

Tačan broj poginulih i nestalih još nije zvanično potvrđen. “Molimo vas da ne rizikujete. Budite oprezni, slušajte lokalna upozorenja za vanredne situacije i nikada ne vozite poplavljenim putevima”, rekao je komesar Ministarstva poljoprivrede Teksasa Sid Miler

Kancelarija šerifa okruga Ker opisala je događaj kao “katastrofalnu poplavu” i potvrdila da je bilo smrtnih slučajeva. Građanima koji žive u blizini potoka, riječnih tokova i rijeke Gvadalupe savjetovano je da se odmah evakuišu na više terene.

Nastavi čitati

Aktuelno