Bivša direktorka poslovnice UniCredit banke u Sarajevu Elma Mujanović tvrdi da su njeno ime i potpis krivotvoreni i iskorišteni na najmanje 18 dokumenata koji se odnose na devet kredita, i to u vrijeme kada je bila na bolovanju.

Kada je sve to prijavila, prvo banci, a potom i nadležnim institucijama, kaže da je doživjela niz neugodnosti od nadređenih, a potom dobila otkaz nakon 15 godina rada.

Mujanović je zbog krivotvorenja njenog potpisa na dokumentima podnijela krivičnu prijavu Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo protiv nepoznatih osoba, navodeći da su bez njenog znanja i odobrenja zaključivani ugovori o kreditima i odluke o njihovom odobrenju.

Svoje tvrdnje potkrepljuje dokumentacijom koju je CAPITAL dobio na uvid, a kaže da strahuje da je njen potpis mogao biti korišten i za potpisivanje drugih dokumenata.

“Ako je moguće da se moje ime i potpis pojave na odluci o odobrenju ili ugovoru u vrijeme kada nisam bila prisutna, onda se mora postaviti pitanje da li je bilo drugih slučajeva i da li su klijenti bili adekvatno zaštićeni. Želim da se provjere dokumenti, elektronski tragovi i postupanje svih uključenih institucija“, kaže Mujanović.

Dodaje da ako se potvrdi da su njeno ime, prezime i potpis korišteni za bankarske odluke u vrijeme kada nije bila prisutna, onda ovo više nije samo pitanje njenog otkaza.

“To postaje pitanje zaštite klijenata, validnosti bankarske dokumentacije, unutrašnjih kontrola banke, korištenja ovlaštenja zaposlenika i odgovornosti institucija koje su o svemu bile obaviještene“, kaže Mujanović.

U krivičnoj prijavi navela je da su bez njenog znanja, od 15. decembra 2023. do 22. februara 2024. godine, dok je bila na bolovanju, sa više pravnih i fizičkih lica zaključivani ugovori o kreditima i donosene odluke o njihovom odobrenju na kojima je, kako tvrdi, falsifikovan njen potpis.

Kaže da je na bolovanje otišla zbog pretrpljenog stresa usljed neprijatnosti koje je preživjela zbog toga što je prijavljivala nezakonitosti i kršenje internih procedura, uključujući i one vezane za transakcijsko poslovanje.

“U decembru 2023. godine pozvana sam na razgovor sa regionalnim i direktorkom prodaje kada mi je saopšteno da trebam preći na poslove prodaje, iako sam do tada bila direktor poslovnice sa dugogodišnjim iskustvom i rezultatima“, kaže Mujanović.

Kao obrazloženje navedena je „sistematizacija“ i informacija da će druga osoba preuzeti dvije poslovnice, iako, prema tvrdnjama Mujanović, ta osoba nije ispunjavala uslove za obavljanje tog posla.

“Rečeno mi je tada da me “sada neće nijedan direktor”, jer sam prijavljivala prethodnog rukovodioca i nepravilnosti. Pitala sam da li postoji bilo koje drugo radno mjesto u banci, izvan neposredne nadležnosti rukovodilaca koje sam prijavljivala, ali su mi rekli da takvo mjesto ne postoji za osobu koja je prijavila nadređenog“, rekla je Mujanović i dodala da je to shvatila i doživjela kao dodatni pritisak nakon višegodišnjeg rada u Banci.

U dokumentaciji se nalazi i zapisnik sa sastanka održanog 7. februara 2024. godine, na kojem je Mujanović upoznata sa odlukom o otkazu uz ponudu izmijenjenog ugovora o radu. Prema tom zapisniku, rekla je da razumije ponudu, ali nije željela da preuzme dokumentaciju niti da se izjasni o ponuđenom ugovoru. Nakon toga, radni odnos joj je prekinut 13. marta 2024. godine.

Dok je bila na bolovanju, na nizu dokumenata pojavio se potpis koji Mujanović osporava kao svoj, među kojima je i kreditna odluka od 15. januara 2024. godine. Radi se o potrošačkom kreditu od 20.500 KM.

„Kada sam banku obavijestila o korištenju mog imena i potpisa, zahtijevajući da se utvrdi ko stoji iza toga, dobila sam odgovor da to nije ništa bitno“, navodi Mujanović.

Na razgovoru u ljudskim resursima joj je, kako tvrdi, pripremljena izjava u kojoj je trebalo da bude navedeno da joj je banka ponudila drugo radno mjesto i da ga je ona odbila.

“Nisam došla tu da odbijam posao, nego da tražim objašnjenje za dokumentaciju i kredite na kojima se nalazi moje ime i potpis. Nakon razgovora sam bila izrazito uznemirena i slučaj sam prijavila inspekciji, uz dostavljanje dokumentacije“, rekla je Mujanović.

U dokumentaciji koju je CAPITAL pregledao, međutim, nema podatka ko je konkretno izvršio radnju potpisivanja niti na osnovu kojeg korisničkog naloga je dokument sačinjen. Upravo to Mujanović traži da se utvrdi.

U krivičnoj prijavi je pobrojano svih devet ugovora i odluka, sa datumima od 18, 20, 21, 22, 25. i 27. decembra 2023. te 15. i 16. januara 2024. godine.

Mujanović navodi da je slučaj prijavila Agenciji za bankarstvo FBiH, Federalnoj upravi policije, Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo, Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH, inspekciji, Ministarstvu finansija i Ministarstvu pravde, kao i nadležnim antikorupcijskim i institucijama za zaštitu ljudskih prava.

Kantonalna inspekcija je nakon prijave obavila nadzor i razmatrala okolnosti vezane za prestanak njenog radnog odnosa i ponuđeni izmijenjeni ugovor. U nalazu je zaključeno da nema zakonskog osnova za preduzimanje mjera iz nadležnosti inspekcije, uz upućivanje Mujanović na sudsku zaštitu.

Kancelarija za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo obavijestila je Mujanović da je zaprimila njenu prijavu o navodnim nezakonitim radnjama, kao i mogućim propustima i nepostupanju nadležnih, regulatornih i inspekcijskih organa.

“Vaš predmet je dostavljen Tužilaštvu KS na dalje postupanje. U konkretnom slučaju radi se o banci kao privatnom pravnom licu za koje nemamo nadležnost. Kako se navodi odnose i na postupanje regulatornih i inspekcijskih organa sa drugih nivoa vlasti, predmet je dostavljen Tužilaštvu KS“, naveli su u dopisu iz januara ove godine.

Međutim, iz UniCredit Banke nismo dobili konkretne odgovore na navode bivše zaposlenice. Na upit koji smo poslali odgovorili su šturo i opravdali se “zaštitom ličnih podataka”.

“U skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH i zbog povjerljivosti traženih informacija, nismo u mogućnosti odgovoriti na vaš upit“, kratko su odgovorili.

Informacije smo tražili i od Jasmina Mahmutovića, direktora Agencije za bankarstvo Federacije BiH, koji je zatražio vrijeme da se upozna sa slučajem, ali do objavljivanja ovog teksta nije odgovorio na naša pitanja.

Capital

U mjestu Donja Koprivna kod Cazina sinoć se dogodila teška saobraćajna nesreća u kojoj je povrijeđeno troje djece.

Kako saznaje Raport, muškarac je velikom brzinom udario troje djece i nanio im teške tjelesne povrede.

Azra Malkić, portparolka MUP-a Unsko-sanskog kantona, potvrdila je za pomenuti portal da se nesreća dogodila.

Raport saznaje da je riječ o stravičnoj nesreći i da se utvrđuje da li je muškarac bio pod dejstvom alkohola. Prema informacijama ovog portala, muškarac je djecu, uslijed neprilagođene brzine, pregazio dok su se igrala u dvorištu porodične kuće.

(Raport) Foto: Ilustracija

Prije tačno mjesec dana, 2. avgusta, u Istočnom Sarajevu odigrao se vatreni obračun u kojem je Đorđe Ždrale osumnjičen za pokušaj ubistva svog bivšeg saradnika Koste Pandurevića. Od tog trenutka on uspješno izmiče organima gonjenja, ostavljajući javnost u dilemi — da li je Ždrale jači od sistema ili se njegovo hapšenje ciljano izbjegava?

Činjenica da čovjek sa tako bogatim kriminalnim dosijeom već 30 dana neometano bježi policijskim agencijama otvara brojna pitanja o efikasnosti i stvarnoj volji za njegovim hapšenjem sigurnosnog aparata.

MUP Republike Srpske (RS) još nije uspio staviti lisice na ruke bjeguncu.

Ministar policije Republike Srpske Željko Budimir je još 24. avgusta izjavio da postoje saznanja kako se Ždrale krije na teritoriji Federacije BiH.

Međutim, od te izjave do danas, konkretan pomak u istrazi nije napravljen.

Budimir je tada naglasio da se trenutno pokušava locirati i uhapsiti Ždrale u koordinaciji sa Federalnom upravom policije (FUP), kao i kantonalnim MUP-ovima u FBiH.

Ipak, mjesec dana tišine ukazuje na to da Ždrale vješto koristi svoje veze u podzemlju kako bi ostao nevidljiv za sigurnosne agencije s obje strane entitetske linije.

Ždrale je u februaru 2022. godine izašao iz zatvora nakon što je odslužio veći dio dvadesetogodišnje kazne za ubistvo tadašnjeg načelnika Uprave policije Republike Srpske LJubiše Savića Mauzera u Bijeljini 2000. godine.

NJegova najnovija meta Kosta Pandurević takođe je dobro poznat policijskim organima i donedavno je pripadao istom klanu, prije nego što je odlučio stati na stranu Darka Eleza.