Connect with us

Društvo

VELIKI PRAZNIK: Danas je Đurđic, evo kakvi su običaji

Sveti Đorđe je na ikonama i freskama predstavljen kako na konju krstastim mačem ubija aždaju.

Pravoslavni vjernici obeležavaju praznik prenosa moštiju Svetog Georgija, dan koji je u narodu poznat kao Đurđic. U hramovima Srpske pravoslavne crkve danas se obilježava Đurđic. To je jedna od najčešćih slava srpskih porodica. Svetog Georgija crkva pominje kao velikomučenika i borca za hrišćanstvo.

Sveti Georgije, koji je kao Hristov vojnik odbio poslušnost caru Dioklecijanu, velikom progonitelju hrišćana, izjavivši da se ne plaši da umre za svoju vjeru, pogubljen je 303. godine. Propovjedao je novozavetnu vjeru i, po predanju, čak je i carevu ženu Aleksandru uspio da preobrati u hrišćanstvo. Oboje su osuđeni na smrt odsijecanjem glave, a predanje kaže da je carica preminula pre izvršenja carske naredbe.

Na pravoslavnim ikonama i srednjovekovnim freskama, Sveti Đorđe je predstavljen kako na konju, u vojvodskom odijelu, krstastim mačem ubija aždaju, koja je simbol paganske vjere. Na ikonama za praznik, predstavlja se kao pešak u stojećem stavu sa kopljem ili mačem u ruci. U pravoslavnim manastirima, Sveti Georgije je prvi u redu svetih ratnika sa štitom i krstastim mačem. Sveti Georgije je veoma poštovan u našem narodu i slavi se dva puta godišnje. Jednom 16. novembra kao praznik prenosa moštiju svetitelja, Đurđic, i drugi put 6. maja kada se obilježava dan njegove smrti, Đurđevdan.

NARODNI OBIČAJI
Đurđic je poštovan praznik među vjernicima, pa se tako na ovaj dan ne rade teški poslovi i ručni radovi. Takođe, strogo je zabranjeno loviti vukove, jer će lovce u suprotnom zadesiti velika nesreća i maler koji će ih pratiti i cijele sledeće godine. Dani od Đurđica do Svetoga Mrate nazivaju se Mratinci ili Vučiji dani jer je sveti Mrata zaštitnik vukova. U vrijeme mratinaca ništa se ne daje iz kuće, ne prede se vuna i ništa se ne pere. Krojači i obućari odmaraju, a žene ne rade ručne radove. U selima zapadne Srbije u ove dane se klalo, ćuteći u ranu zoru na kućnom pragu, crno pile ili mlad crni petao.

Prethodno se piletu ili pevcu zaveže crnim koncem kljun da ne bi pustio nikakvog glasa. Odsječena pileća glava vezivala se crvenim koncem o verige, pa se sa njom bajalo u vrijeme dolaska vukova. Uoči slave dolazi sveštenik u kuću i sveti vodicu kojom domaćica mesi slavski kolač, koji seče sveštenik u crkvi i preliva ga vinom (ili to radi domaćin kod kuće). Za slavu se pali slavska sveća, koja treba da gori cijelog slavskog dana. Gasi je domaćin u prisustvu ukućana tek uveče, pošto se najpre prekrsti. Običaj je da domaćin ne seda dok sveća gori. On po verovanju naroda mora da “dvori” slavu.

Kažu da je Đurđic po brojnosti svečara na osmom mjestu slava u Srba. Đurđic je i gradska slava Novog Sada, kao i Bora. Ukoliko padne u mrsni dan, sprema se mrsna trpeza, a ukoliko padne u posni dan (srijeda, petak), sprema se posna hrana. Na liturgijama u pravoslavnim hramovima pominje se stradanje svetog Đorđa.

Related Topics:

Društvo

ZABRINJAVAJUĆI PODACI Svaki deseti građanin BiH bez validnih dokumenata!

Ličnu kartu Bosne i Hercegovine trenutno nema 264.875 građana, a ni zahtjev za izdavanje nove vozačke dozvole nije podnio veliki broj njih, pa je tako bez ovog dokumenta 290.747 vozača, podaci su Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH.

Kako ističu iz ove agencije za “Nezavisne novine”, sve je jasno definisano Zakonom o ličnim kartama.

“Na osnovu Zakona o ličnim kartama državljana Bosne i Hercegovine svaki državljanin koji navrši 18 godina dužan je da podnese zahtjev za izdavanje lične karte u roku od 60 dana nakon što navrši 18 godina”, objašnjavaju oni.

Dodaju da isti zakon definiše i kada treba da se zamijeni lična karta koja je pred istekom.

“Imalac lične karte je dužan da podnese zahtjev za zamjenu lične karte najkasnije u roku od 15 dana prije datuma isteka važnosti sadašnje lične karte”, ističu oni za “Nezavisne”.

Iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH napominju da je za kršenje ove zakonske obaveze propisana novčana kazna od 30 do 300 KM ako državljanin ne podnese zahtjev za izdavanje lične karte kada je obavezan.

Podsjećamo, Pravilnikom o cijeni ličnih dokumenata propisana je visina naknade koja se plaća prilikom izdavanja ličnih dokumenata, lične karte i vozačke dozvole za građane Bosne i Hercegovine, kao i način uplate, raspodjela i namjena sredstava ostvarenih izdavanjem ovih dokumenata. Pomenutim pravilnikom propisana je visina naknade ličnih dokumenata i to za ličnu kartu 18 KM, dok je za vozačku dozvolu potrebno izdvojiti 60 KM.

Da se broj građana bez važnih dokumenata povećava može se zaključiti i kada se trenutni podaci uporede sa ranijim.

Tako su početkom godine, odnosno u januaru, “Nezavisne novine” pisale da ličnu kartu Bosne i Hercegovine tada nije imalo 248.206 građana, dok je nešto veći broj osoba bio bez vozačke dozvole, čak 258.523.

Nastavi čitati

Društvo

Danas pretežno oblačno, MOGUĆI KIŠA I SNIJEG

Danas će u Bosni i Hercegovini preovladati pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini prijepodne lokalno slaba kiša. U Bosni u nižim područjima kiša ili susnježica, a u višim slab snijeg.

Prema kraju dana padavine uglavnom slabe i postepeno prestaju. U Hercegovini i na jugozapadu Bosne slaba do umjerena bura, a u ostatku zemlje slab sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura zraka od 2 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 0 do 6, na jugu zemlje od 8 do 12 stepeni.

U Sarajevu će biti pretežno oblačno vrijeme sa slabim padavinama. U nižim dijelovima grada se očekuje kiša ili susnježica, a u višim snijeg.

Temperatura zraka između 0 i 4 stepena, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, piše N1.

Nastavi čitati

Društvo

Ako se Božićna pšenica POSADI NA OVAJ DAN kuća će biti blagoslovena cijele godine

Po starom narodnom vjerovanju, trebalo bi svako da sadi svoje žito. Pšenica se sadi na praznik Svete Varvare koji se slavi 17. decembra ili Svetog Nikole, 19. decembra.
ako bi vam Božićna pšenica bila što ljepša, bogatija i gušća i tako vam osigurala dobru 2025. godinu, dajemo vam pet savjeta koji će vam pomoći u tome.

Prije sijanja pšenicu je potrebno dobro namočiti u mlakoj vodi pa je ostaviti preko noći da odstoji. Nakon toga osušite je na papirnom ubrusu pa posijte jer će tako bolje proklijati.

Pšenicu je najbolje sijati na tanjiriću ili u manjoj saksiji. Nemojte štedjeti na sjemenu i prekrijte njime dno posude tako da ne ostane praznog mjesta – čak je poželjno da se sjeme mjestimično preklapa. Zatim je prekrijte još jednim slojem zemlje.

Umjesto zemlje možete upotrebiti i sloj pamučne vate natopljene vodom i po njoj poslagati zrna pšenice. Vata je praktična jer upija višak tečnosti, piše Žena Blic.
Pšenicu nemojte držati na mjestu koje je previše blizu grijanja jer bi se mogla osušiti. Najbolje ju je staviti pored prozora, na umjereno toplo i svjetlo mjesto.
Prvih nekoliko dana, prije nego što pšenica počne nicati, prekrijte je aluminijskom folijom koja čuva vlagu. Čim počne puštati zelene izdanke, uklonite foliju i zalivajte pšenicu umjereno svaki dan. Za zalivanje tanjirića pšenice potrebna vam je otprilike jedna kašika vode, a da bi se tečnost ravnomjerno rasporedila, dobro je upotrebiti plastičnu bocu s raspršivačem, piše Krstarica.

Kada pšenica naraste, odsijecite vrhove tako da budu podjednake visine. Običaj je i vezanje ukrasne trobojne vrpce oko pšenice. Pazite da vrpcu ne stegnete prečvrsto nego tek toliko da ostane na mjestu.

Nastavi čitati

Aktuelno