Svijet
VRH UKRAJINE RAZOČARAN: Smatraju da im Zapad OKREĆE LEĐA zbog rata na Bliskom istoku

Dva članka objavljena ov sedmice daju neuljepšanu procjenu ukrajinskih izgleda u ratu s Rusijom.
Procjena vrhovnog komadanta ukrajinske vojske priznaje da je bojno polje zašlo u pat-poziciju i da se čeka dugotrajan i iscrpljujuć rat koji koristi Moskvi. Druga je procjena ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, iscrpljenog stalnim naporima da nagovori i uvjeri saveznike da zadrže vjeru, piše CNN.
Komadant ukrajinske vojske, general Valerij Zalužni, kaže u dugom eseju i intervjuu za The Economist: “Baš kao u Prvom svjetskom ratu, dosegnut je nivo tehnologije koja nas stavlja u pat-poziciju.”
“Vjerovatno neće biti dubokog i priželjkivanog proboja”, kaže Zalužni, nego umjesto toga treba očekivati ravnotežu teških gubitaka i razaranja. Istovremeno, u intervjuu sa Simonom Shusterom iz Timea Zelenski kaže sljedeće: “Niko ne vjeruje u našu pobjedu kao ja. Niko.” Ali dodaje da je potrebna sva moć saveznika, kao i njihova energija.
Shuster, koji je dugo imao pristup predsjednikovom najužem krugu, prikazuje Zelenskog kao umornog i ponekad razdražljivog te zabrinutog jer saveznička predanost opada. “Iscrpljenost ratom kotrlja se poput vala. Vidi se to u Sjedinjenim Američkim Državama i u Europi”, rekao je Zelenski, koji je fiksiran na pobjedu i ne želi primirje ni pregovore. “Za nas bi to značilo ostaviti ovu ranu otvorenom za buduće generacije.”
Pet mjeseci nakon što je Ukrajina pokrenula svoju dugoočekivanu protuofenzivu, strahovi Zelenskog i procjena Zalužnog dolaze u trenutku kada se fokus svijeta pomiče na Bliski istok i rizik da bi se rat Izraela s Hamasom mogao preliti u širi regionalni sukob.
Sam Zelenski priznaje: “Naravno da gubimo zbog događaja na Bliskom istoku. Ljudi umiru, a za njihovo spašavanje je potrebna pomoć svijeta.”
Nema velikih napredaka
Ukrajinske snage su od ljeta zauzele vrlo malo teritorija; Rusija još uvijek drži gotovo jednu petinu zemlje. U nekim područjima, poput Avdijivke i Vuhledara u Donjeckoj regiji te blizu Kupjanska u Harkivskoj regiji, Ukrajinci su u obrani, dok Rusija u bitku ubacuje naoružanje i ljude.
Zalužni kaže za The Economist da Kremlj nije svjestan ogromnih gubitaka koje je pretrpjela ruska vojska – prema mnogim procjenama, više od 100.000 ljudi. U posljednjih nekoliko dana, ističe ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov, Rusija je izgubila 4000 ljudi samo oko Avdijivke. Neki izvori sugerišuu da su Rusi možda izgubili do 200 tenkova i drugih vozila u toj bitci.
Čini se da je Zalužni gotovo zbunjen činjenicom da su arsenal koji su Ukrajini isporučili njezini zapadni saveznici i mobilizacija još nekoliko brigada napravili tako malu razliku. Mijenjanje zapovjednika i premještanje divizija nije imalo uticaja.
“Četiri mjeseca je trebalo biti dovoljno vremena da stignemo do Krima, da se borimo na Krimu, da se vratimo s Krima i da se vratimo i opet izađemo”, dodaje Zalužni. Umjesto toga, bilo je nemoguće probiti duboku i dobro ukorijenjenu rusku odbranu. Čak i tamo gdje su probijena gusta minska polja, često uz veliku cijenu, Rusi ih obnavljaju postavljanjem mina na daljinu.
Inferiornost Ukrajine u zraku onemogućila je napredovanje na zemlji, a Zalužni upozorava da bi krajem 2023. Rusija mogla rasporediti nove jurišne eskadrile. Vrhovni komadant kaže da se u jednom trenutku okrenuo staroj sovjetskoj analizi Prvog svjetskog rata pod naslovom Probijanje utvrđenih obrambenih linija. Sličnosti s današnjicom bile su frapantne, napominje ukrajinski general: “Shvatio sam da smo u istoj situaciji jer, kao i tada, nivo našeg tehnološkog razvoja danas je dovela u zastoj i nas i naše neprijatelje.”
Pet uslova za napredak
Korištenje bespilotnih letjelica i druge izviđačke tehnologije u središtu je zastoja. Zalužni govori o pokolju koji se odvija oko Avdijivke dok Rusija ubacuje desetke tenkova na nekoliko stotina metara udaljenosti: “Jednostavna činjenica je da mi vidimo sve što neprijatelj radi, a oni vide sve što mi radimo.”
Istovremeno priznaje da je ruska vojska naučila lekciju i prilagodila se. Poboljšala je logističke lance, tvornice proizvode novi hardver, a njegove mogućnosti elektroničkog ratovanja otupjele su prednost Ukrajine u preciznom municijom.
Zalužni iskreno priznaje da će Rusija “još neko vrijeme zadržati prednost u naoružanju, opremi, raketama i municiji”.
Zapovjednik ukrajinske vojske kaže da će biti potreban kvalitativni skok da se prekine nemilosrdan rat iscrpljivanja koji je započeo – baš kad zima počinje gristi. To brutalno priznanje može samo srušiti ukrajinski moral i to ne samo na bojnom polju. Ukrajinski civili će se suočiti s još jednom hladnom, mračnom zimom ako Rusija obnovi svoje ciljanje energetske infrastrukture.
U svom eseju Zalužni navodi pet glavnih uvjeta za napredak – nijedan od njih ne nudi brza rješenja i svi zahtijevaju obnovljenu predanost saveznika. Oni uključuju stjecanje zračne nadmoći za potporu kopnenim operacijama, probijanje ruskih minskih barijera, povećanje učinkovitosti protubaterijske borbe (gađanje ruskog topništva, na primjer), stvaranje i obuku potrebnih pričuva i izgradnju sposobnosti elektroničkog ratovanja.
Kaže da Ukrajina mora izvršiti masovne napade “u jedinstvenoj borbenoj formaciji”, koristeći zavaravanje i borbene bespilotne letjelice kako bi se preopteretili ruski sustavi protuzračne obrane. “Potrebni su nam i sustavi za elektroničko ratovanje, koji su ključni za pobjedu u ratu dronovima”, napominje ukrajinski general, dodajući da Rusi imaju oko 60 različitih sustava.
“Ovaj rat se ne može dobiti oružjem prošle generacije i zastarjelim metodama. Prije ili kasnije shvatit ćemo da jednostavno nemamo dovoljno ljudi za borbu. Imamo ograničene mogućnosti za obuku pričuve na vlastitom teritoriju jer neprijatelj može lansirati raketne i zračne napade na centre za obuku i poligone”, rekao je Zalužni za The Economist.
Nasuprot tome, čini se da je Kremlj mračno zadovoljan zastojem u uvjerenju da će njegov veći vojni stroj u konačnici slomiti ukrajinski moral.
Odgovarajući na Zalužnijeve komentare, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u četvrtak da “Rusija dosljedno nastavlja s provođenjem posebne vojne operacije jer se svi ciljevi koji su postavljeni moraju ostvariti”. Moskva također vjerojatno uživa u promjenjivim osjećajima u SAD-u, kako u Kongresu tako i u javnosti.
Prema novoj anketi Gallupa, 41 posto Amerikanaca kaže da SAD čini previše da pomogne Ukrajini, što je porast u odnosu na 29 posto prije samo pet mjeseci. Ta brojka raste na 55% među republikancima. Paraliza na Capitol Hillu također je prekinula dotok vojne pomoći Ukrajini. Napori Bidenove administracije da poveže godišnju pomoć (24 milijarde dolara) s drugim prioritetima financiranja, poput pomoći Izraelu, naišli su na snažna protivljenja među republikancima u Kongresu.
Nekoliko republikanskih senatora reklo je da Zalužnijeve izjave dovode u pitanje ukrajinsku strategiju u ratu. Jedan od onih koji su se protivili daljnjoj pomoći Ukrajini, senator J. D. Vance, rekao je u četvrtak sljedeće: “Ovo je uvijek trebalo završiti tako da Rusija kontrolira dio ukrajinskog teritorija uz neko dogovoreno rješenje.”
Govoreći o svom posljednjem posjetu Washingtonu u rujnu, Zelenski je za Time rekao da su ga neki članovi Kongresa direktno pitali: “Što će se dogoditi ako vam ne pružimo pomoć?” “Izgubit ćemo”, odgovorio je Zelenski. Zelenski i drugi ukrajinski dužnosnici dosljedno su upozoravali da je količina i vrsta pomoći koja dolazi od zapadnih saveznika – kao i ono što smatraju štetnim kašnjenjima u njezinom dolasku – omogućilo Ukrajini da ostane u borbi, ali ne i da prevlada.
“Saveznici su izdali Zelenskog”
Shuster citira pomoćnika ukrajinskog predsjednika koji je rekao da se Zelenski osjeća “izdanim od svojih zapadnih saveznika”. “Ostavili su ga bez sredstava da dobije rat, dali su mu samo sredstva da ga preživi.” Tek sada se ATACM-ovi (taktički projektili većeg dometa) američke proizvodnje koriste protiv ciljeva daleko iza linija bojišnice. Borbeni zrakoplovi F-16 neće biti raspoređeni do sljedećeg proljeća.
Prema mnogim ukrajinskim dužnosnicima ovaj ograničeni dotok omogućio je Rusiji da stabilizira situaciju koja je prije godinu dana prijetila raspletom, nakon iznenadnog ukrajinskog napredovanja kroz Harkiv i ruskog povlačenja iz velikog dijela Hersona.
Ako Rusi imaju Ahilovu petu, smatra Zalužni, onda je to Krim. Djelomično zato što je to dragulj u kruni predsjednika Vladimira Putina, a djelomično zato što je poluotok važan kanal za opskrbu ruskih trupa, kao i baza njezine crnomorske flote.
Tijekom prošlih nekoliko mjeseci ukrajinska vojska pojačala je napade projektilima, bespilotnim letjelicama i diverzantske napade na rusku obrambenu infrastrukturu na Krimu, kao i na Putinov most s Rusijom. Zalužni kaže da je ovaj tjedan prvi put ATACM korišten protiv mete na Krimu. Ali ukrajinske kopnene snage ostaju mnogo kilometara od poluotoka.
Zasad je Zalužnijev najveći strah dugotrajna rovovska bitka protiv neprijatelja s tri puta većim brojem ljudi pod oružjem: “Najveći rizik iscrpljujućeg rovovskog rata je što se može vući godinama i iscrpiti ukrajinsku državu.”
Zalužni opisuje Rusiju kao “feudalnu državu u kojoj je najjeftiniji resurs ljudski život”. “A za nas su naši ljudi najskuplje što imamo”, prenosi index.hr.
Svijet
ORBAN ZATVORIO GRANICE “Mađarska ne isključuje biološki napad”

Mađarska je prošlog mjeseca prijavila prvi slučaj slinavke i šapa u više od 50 godina.
Mađarska je sugerisala da je “biološki napad” mogući izvor prve pojave slinavke i šapa u zemlji u više od pola vijeka, što je dovelo do zatvaranja granica i masovnog klanja stoke na sjeverozapadu zemlje.
Mađarska je prošlog mjeseca prijavila prvi slučaj slinavke i šapa u više od 50 godina na stočnoj farmi na sjeverozapadu zemlje u blizini granice sa Austrijom i Slovačkom, saopštila je Svetska organizacija za zdravlje životinja, pozivajući se na mađarske vlasti.
Hiljade goveda je moralo da bude usmrćeno dok zemlja pokušava da obuzda širenje zaraze, a Austrija i Slovačka su zatvorile desetine graničnih prelaza nakon što se bolest pojavila u južnom dijelu Slovačke.
“U ovoj fazi možemo reći da ne možemo isključiti da virus nije prirodnog porekla, možda imamo posla sa vještački stvorenim virusom”, rekao je šef kabineta premijera Viktora Orbana, Gergelj Guljas, na brifingu za novinare.
Odgovarajući na pitanje, Guljas je rekao da ne može isključiti da je izbijanje virusa rezultat biološkog napada, bez davanja informacija o tome ko bi mogao biti odgovoran.
On je rekao i da se sumnja zasniva na usmenim informacijama dobijenim iz strane laboratorije i da njihovi nalazi još nisu u potpunosti dokazani i dokumentovani. Stočni fond Mađarske iznosio je 861.000 grla na osnovu decembarskog popisa stoke, što znači da se se promijenio u odnosu na godinu dana ranije. To je činilo 1,2 odsto ukupnog stočnog fonda Evropske unije, prema zvaničnoj statistici.
Bolest slinavke i šapa ne predstavlja opasnost za ljude, ali kod kopitara kao što su goveda, svinje, ovce i koze izaziva groznicu i mjehuriće u ustima, a širenje zaraze često dovodi do ograničenja trgovine. Guljas je rekao novinarima da nije otkriveno novo širenje zaraze, a vlasti kontinuirano uzimaju uzorke.
Svijet
SIJARTO OPTUŽIO EVROPSKU UNIJU da kuje zavjeru protiv mira u Ukrajini

Kontinuirano nastojanje EU da produži sukob u Ukrajini je apsurd, posebno imajući u vidu ozbiljne napore koje čine SAD i drugi da uspostave mir, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.
“Apsurd situacije je u tome što gotovo cijela međunarodna zajednica želi mir u Evropi, dok Brisel i evropski političari podržavaju rat. Američki predsjednik /Donald Tramp/ ulaže znatne napore da vrati mir u Evropu. Afričke zemlje, koje moraju da se izbore sa negativnim uticajem rata u Ukrajini, takođe podržavaju mir u Evropi.
U međuvremenu, Brisel i evropski lideri koji se zalažu za rat kuju zavjeru protiv mira”, rekao je Sijarto na zajedničkoj konferenciji za novinare u Kairu sa egipatskim kolegom Badrom Abdelatijem.
Prema njegovim riječima, ista je situacija i kada se radi o pitanju ilegalnih migracija.
“Mađarska je kapija u Evropu, nalazi se na najprometnijoj ruti kopnene migracije, zbog čega smo se u posljednjoj deceniji suočavali sa ogromnim pritiskom na našim granicama. Neodgovorna migraciona politika Brisela povećava ovaj pritisak, dok odgovorna migraciona politika Egipta pomaže da se smanji”, istakao je Sijarto.
On je naveo da je sigurno reći da se svijet okrenuo naglavačke.
Linker
“Dok Mađarska i Egipat zajedno rade na miru u Evropi i suzbijanju migracija u Evropu, Brisel nastavlja da pravi strateške greške, nastojeći da produži rat i napuni Evropu migrantima”, istakao je Sijarto.
On je upozorio lidere EU da ne ometaju razgovore o rješavanju sukoba u Ukrajini i da ne podržavaju migracije i pozvao ih da poštuju ulogu Egipta u održavanju evropske bezbjednosti.
Svijet
KINA OBJAVILA RATNI VIDEO MAO CEDONGA: Mi smo Kinezi, nećemo se povući

U trenutku kad su drakonske carine između Kine i SAD-a stupile na snagu i prijete urušavanjem najveće bilateralne trgovinske razmjene na svijetu, Peking zaoštrava retoriku i to referencama na rat.
Portparolka kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning objavila je na društvenim mrežama video Mao Cedonga, bivšeg vođe Komunističke partije, iz vremena Korejskog rata. U snimci Mao poručuje: “Bez obzira koliko dugo ovaj rat potraje, mi nikada nećemo popustiti.”
Mao Ning je uz video poručila: “Mi smo Kinezi. Nećemo se povući.”
We are Chinese. We are not afraid of provocations. We don’t back down. 🇨🇳 pic.twitter.com/vPgifasYmI
— Mao Ning 毛宁 (@SpoxCHN_MaoNing) April 10, 2025
Objava dolazi samo nekoliko sati nakon što su na snagu stupile nove kineske carine od 84 posto na američku robu, kao i američke carine od 125 posto na kineski izvoz. Obje mjere već su uzrokovale potrese na tržištima, a analitičari upozoravaju da bi razmjena između dviju supersila mogla biti de facto zaustavljena.
Nema ni traga pregovorima
Uprkos sve jačoj retorici i eskalaciji ekonomskog sukoba, nema nikakvih službenih naznaka o mogućim pregovorima između Pekinga i Vašingtona. Diplomatski kanali zasad šute.
“Ako se kineski izvoz ne može plasirati u SAD, morat će preplaviti druga tržišta – a to stvara golemu diplomatsku i geopolitičku glavobolju za kinesko vodstvo”, rekao je ranije David Reni iz The Economista, upozorivši da bi države Evrope, Latinske Amerike i Globalnog juga uskoro mogle biti sljedeće na udaru posljedica trgovinskog rata.
Kineske vlasti, sudeći prema posljednjim porukama, poručuju da su spremne izdržati.
Ko je bio Mao?
Mao Cedong (1893.–1976.) bio je osnivač i dugogodišnji vođa Narodne Republike Kine te predsjednik Komunističke partije Kine. Uspostavio je totalitarni režim i pokrenuo radikalne kampanje poput “Velikog skoka naprijed” i “Kulturne revolucije”, koje su rezultirale smrću miliona ljudi, ali ga kineske vlasti i dalje glorificiraju kao simbol otpora i nacionalnog ponosa.
-
Hronika3 dana ago
JOŠ VEĆA TRAGEDIJA! Podlegao još jedan mladić povrijeđen u udesu u Laktašima
-
Banjaluka2 dana ago
BIZARNO! Đajić počasni građanin Banjaluke? SNSD ga predložio i podržao, Stanivuković poručuje – OVO JE PORAZ GRADA! (VIDEO)
-
Hronika3 dana ago
TUGA! Podlegao jedan od povrijeđenih mladića u SAOBRAĆAJNOJ NESREĆI kod Laktaša
-
Politika2 dana ago
DRINIĆ “Dok Dodik traži povlačenje iz institucija BiH, SNSD TIHO ZAPOŠLJAVA NOVE KADROVE u mrsko im Sarajevo”
-
Politika2 dana ago
STANIVUKOVIĆ “Svaki pucanj SIPA-e na teritoriji Srpske je i pucanj u dignitet NSRS”
-
Hronika2 dana ago
TREĆI MLADIĆ PRIKLJUČEN NA APARATE! Poznat identitet stradalih kod Laktaša
-
Politika2 dana ago
DODIK TVRDI DA SRPSKA HOĆE SVE DA VRATI U NORMALU “Priča o rušenju ustavnog poretka je cinična”
-
Politika2 dana ago
DODIK PORUČIO DA JE EVROPA PROPALA! “Nema ništa, ni sirovine ni lidera”