Connect with us

Svijet

VRH UKRAJINE RAZOČARAN: Smatraju da im Zapad OKREĆE LEĐA zbog rata na Bliskom istoku

Dva članka objavljena ov sedmice daju neuljepšanu procjenu ukrajinskih izgleda u ratu s Rusijom.

Procjena vrhovnog komadanta ukrajinske vojske priznaje da je bojno polje zašlo u pat-poziciju i da se čeka dugotrajan i iscrpljujuć rat koji koristi Moskvi. Druga je procjena ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, iscrpljenog stalnim naporima da nagovori i uvjeri saveznike da zadrže vjeru, piše CNN.

Komadant ukrajinske vojske, general Valerij Zalužni, kaže u dugom eseju i intervjuu za The Economist: “Baš kao u Prvom svjetskom ratu, dosegnut je nivo tehnologije koja nas stavlja u pat-poziciju.”

“Vjerovatno neće biti dubokog i priželjkivanog proboja”, kaže Zalužni, nego umjesto toga treba očekivati ravnotežu teških gubitaka i razaranja. Istovremeno, u intervjuu sa Simonom Shusterom iz Timea Zelenski kaže sljedeće: “Niko ne vjeruje u našu pobjedu kao ja. Niko.” Ali dodaje da je potrebna sva moć saveznika, kao i njihova energija.

Shuster, koji je dugo imao pristup predsjednikovom najužem krugu, prikazuje Zelenskog kao umornog i ponekad razdražljivog te zabrinutog jer saveznička predanost opada. “Iscrpljenost ratom kotrlja se poput vala. Vidi se to u Sjedinjenim Američkim Državama i u Europi”, rekao je Zelenski, koji je fiksiran na pobjedu i ne želi primirje ni pregovore. “Za nas bi to značilo ostaviti ovu ranu otvorenom za buduće generacije.”

Pet mjeseci nakon što je Ukrajina pokrenula svoju dugoočekivanu protuofenzivu, strahovi Zelenskog i procjena Zalužnog dolaze u trenutku kada se fokus svijeta pomiče na Bliski istok i rizik da bi se rat Izraela s Hamasom mogao preliti u širi regionalni sukob.

Sam Zelenski priznaje: “Naravno da gubimo zbog događaja na Bliskom istoku. Ljudi umiru, a za njihovo spašavanje je potrebna pomoć svijeta.”

Nema velikih napredaka
Ukrajinske snage su od ljeta zauzele vrlo malo teritorija; Rusija još uvijek drži gotovo jednu petinu zemlje. U nekim područjima, poput Avdijivke i Vuhledara u Donjeckoj regiji te blizu Kupjanska u Harkivskoj regiji, Ukrajinci su u obrani, dok Rusija u bitku ubacuje naoružanje i ljude.

Zalužni kaže za The Economist da Kremlj nije svjestan ogromnih gubitaka koje je pretrpjela ruska vojska – prema mnogim procjenama, više od 100.000 ljudi. U posljednjih nekoliko dana, ističe ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov, Rusija je izgubila 4000 ljudi samo oko Avdijivke. Neki izvori sugerišuu da su Rusi možda izgubili do 200 tenkova i drugih vozila u toj bitci.

Čini se da je Zalužni gotovo zbunjen činjenicom da su arsenal koji su Ukrajini isporučili njezini zapadni saveznici i mobilizacija još nekoliko brigada napravili tako malu razliku. Mijenjanje zapovjednika i premještanje divizija nije imalo uticaja.

“Četiri mjeseca je trebalo biti dovoljno vremena da stignemo do Krima, da se borimo na Krimu, da se vratimo s Krima i da se vratimo i opet izađemo”, dodaje Zalužni. Umjesto toga, bilo je nemoguće probiti duboku i dobro ukorijenjenu rusku odbranu. Čak i tamo gdje su probijena gusta minska polja, često uz veliku cijenu, Rusi ih obnavljaju postavljanjem mina na daljinu.

Inferiornost Ukrajine u zraku onemogućila je napredovanje na zemlji, a Zalužni upozorava da bi krajem 2023. Rusija mogla rasporediti nove jurišne eskadrile. Vrhovni komadant kaže da se u jednom trenutku okrenuo staroj sovjetskoj analizi Prvog svjetskog rata pod naslovom Probijanje utvrđenih obrambenih linija. Sličnosti s današnjicom bile su frapantne, napominje ukrajinski general: “Shvatio sam da smo u istoj situaciji jer, kao i tada, nivo našeg tehnološkog razvoja danas je dovela u zastoj i nas i naše neprijatelje.”

Pet uslova za napredak
Korištenje bespilotnih letjelica i druge izviđačke tehnologije u središtu je zastoja. Zalužni govori o pokolju koji se odvija oko Avdijivke dok Rusija ubacuje desetke tenkova na nekoliko stotina metara udaljenosti: “Jednostavna činjenica je da mi vidimo sve što neprijatelj radi, a oni vide sve što mi radimo.”

Istovremeno priznaje da je ruska vojska naučila lekciju i prilagodila se. Poboljšala je logističke lance, tvornice proizvode novi hardver, a njegove mogućnosti elektroničkog ratovanja otupjele su prednost Ukrajine u preciznom municijom.

Zalužni iskreno priznaje da će Rusija “još neko vrijeme zadržati prednost u naoružanju, opremi, raketama i municiji”.

Zapovjednik ukrajinske vojske kaže da će biti potreban kvalitativni skok da se prekine nemilosrdan rat iscrpljivanja koji je započeo – baš kad zima počinje gristi. To brutalno priznanje može samo srušiti ukrajinski moral i to ne samo na bojnom polju. Ukrajinski civili će se suočiti s još jednom hladnom, mračnom zimom ako Rusija obnovi svoje ciljanje energetske infrastrukture.

U svom eseju Zalužni navodi pet glavnih uvjeta za napredak – nijedan od njih ne nudi brza rješenja i svi zahtijevaju obnovljenu predanost saveznika. Oni uključuju stjecanje zračne nadmoći za potporu kopnenim operacijama, probijanje ruskih minskih barijera, povećanje učinkovitosti protubaterijske borbe (gađanje ruskog topništva, na primjer), stvaranje i obuku potrebnih pričuva i izgradnju sposobnosti elektroničkog ratovanja.

Kaže da Ukrajina mora izvršiti masovne napade “u jedinstvenoj borbenoj formaciji”, koristeći zavaravanje i borbene bespilotne letjelice kako bi se preopteretili ruski sustavi protuzračne obrane. “Potrebni su nam i sustavi za elektroničko ratovanje, koji su ključni za pobjedu u ratu dronovima”, napominje ukrajinski general, dodajući da Rusi imaju oko 60 različitih sustava.

“Ovaj rat se ne može dobiti oružjem prošle generacije i zastarjelim metodama. Prije ili kasnije shvatit ćemo da jednostavno nemamo dovoljno ljudi za borbu. Imamo ograničene mogućnosti za obuku pričuve na vlastitom teritoriju jer neprijatelj može lansirati raketne i zračne napade na centre za obuku i poligone”, rekao je Zalužni za The Economist.

Nasuprot tome, čini se da je Kremlj mračno zadovoljan zastojem u uvjerenju da će njegov veći vojni stroj u konačnici slomiti ukrajinski moral.

Odgovarajući na Zalužnijeve komentare, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u četvrtak da “Rusija dosljedno nastavlja s provođenjem posebne vojne operacije jer se svi ciljevi koji su postavljeni moraju ostvariti”. Moskva također vjerojatno uživa u promjenjivim osjećajima u SAD-u, kako u Kongresu tako i u javnosti.

Prema novoj anketi Gallupa, 41 posto Amerikanaca kaže da SAD čini previše da pomogne Ukrajini, što je porast u odnosu na 29 posto prije samo pet mjeseci. Ta brojka raste na 55% među republikancima. Paraliza na Capitol Hillu također je prekinula dotok vojne pomoći Ukrajini. Napori Bidenove administracije da poveže godišnju pomoć (24 milijarde dolara) s drugim prioritetima financiranja, poput pomoći Izraelu, naišli su na snažna protivljenja među republikancima u Kongresu.

Nekoliko republikanskih senatora reklo je da Zalužnijeve izjave dovode u pitanje ukrajinsku strategiju u ratu. Jedan od onih koji su se protivili daljnjoj pomoći Ukrajini, senator J. D. Vance, rekao je u četvrtak sljedeće: “Ovo je uvijek trebalo završiti tako da Rusija kontrolira dio ukrajinskog teritorija uz neko dogovoreno rješenje.”

Govoreći o svom posljednjem posjetu Washingtonu u rujnu, Zelenski je za Time rekao da su ga neki članovi Kongresa direktno pitali: “Što će se dogoditi ako vam ne pružimo pomoć?” “Izgubit ćemo”, odgovorio je Zelenski. Zelenski i drugi ukrajinski dužnosnici dosljedno su upozoravali da je količina i vrsta pomoći koja dolazi od zapadnih saveznika – kao i ono što smatraju štetnim kašnjenjima u njezinom dolasku – omogućilo Ukrajini da ostane u borbi, ali ne i da prevlada.

“Saveznici su izdali Zelenskog”
Shuster citira pomoćnika ukrajinskog predsjednika koji je rekao da se Zelenski osjeća “izdanim od svojih zapadnih saveznika”. “Ostavili su ga bez sredstava da dobije rat, dali su mu samo sredstva da ga preživi.” Tek sada se ATACM-ovi (taktički projektili većeg dometa) američke proizvodnje koriste protiv ciljeva daleko iza linija bojišnice. Borbeni zrakoplovi F-16 neće biti raspoređeni do sljedećeg proljeća.

Prema mnogim ukrajinskim dužnosnicima ovaj ograničeni dotok omogućio je Rusiji da stabilizira situaciju koja je prije godinu dana prijetila raspletom, nakon iznenadnog ukrajinskog napredovanja kroz Harkiv i ruskog povlačenja iz velikog dijela Hersona.

Ako Rusi imaju Ahilovu petu, smatra Zalužni, onda je to Krim. Djelomično zato što je to dragulj u kruni predsjednika Vladimira Putina, a djelomično zato što je poluotok važan kanal za opskrbu ruskih trupa, kao i baza njezine crnomorske flote.

Tijekom prošlih nekoliko mjeseci ukrajinska vojska pojačala je napade projektilima, bespilotnim letjelicama i diverzantske napade na rusku obrambenu infrastrukturu na Krimu, kao i na Putinov most s Rusijom. Zalužni kaže da je ovaj tjedan prvi put ATACM korišten protiv mete na Krimu. Ali ukrajinske kopnene snage ostaju mnogo kilometara od poluotoka.

Zasad je Zalužnijev najveći strah dugotrajna rovovska bitka protiv neprijatelja s tri puta većim brojem ljudi pod oružjem: “Najveći rizik iscrpljujućeg rovovskog rata je što se može vući godinama i iscrpiti ukrajinsku državu.”

Zalužni opisuje Rusiju kao “feudalnu državu u kojoj je najjeftiniji resurs ljudski život”. “A za nas su naši ljudi najskuplje što imamo”, prenosi index.hr.

Svijet

GRADILIŠTA POSTAJU SKUP HOBI! Minhen naplaćuje gradnju do 6.000 EVRA SEDMIČNO!

Svi ih poznaju, svi ih mrze: Dosadne građevinske zone koje traju beskonačno. Gužve u saobraćaju ne samo tokom jutarnje špice, već tokom cijelog dana. Radnika? Većinu vremena se i ne vide.

Zato je glavni grad Bavarske, Minhen, odlučio stati na kraj vječnim gradilištima. Gradonačelnik Dieter Reiter (67, SPD) želi udariti po džepu privatnim investitorima. Ali, nova tarifa ne odnosi se na gradska gradilišta. Kritike stižu iz redova CSU-a i privrede.

Vječna gradilišta postaju skuplja
Do sada je svako gradilište naplaćivano 1.50 evra po kvadratnom metru sedmično – bez obzira na veličinu ili trajanje. To bi se od 2026. godine trebalo drastično promijeniti. Nova tarifa uvodi pet kategorija veličine i četiri kategorije trajanja.

Za površine do 50 kvadratnih metara neće biti promjena. Ali za površine između 50 i 150 metara kvadratnih, nakon godinu i po dana, naplaćivaće se tri evra po kvadratnom metru sedmično. Za 150 do 300 metara kvadratnih to će biti pet evra, za 300 do 500 kvadratnih metara čak osam evra, a za gradilišta veća od 5oo kvadratnih metala – čak 12 evra po kvadratnom metru sedmično.

Primjer: Velika gradilišta plaćaće minimalno 6.012 evra sedmično.

“Gradilišta se koriste kao skladišta”
CSU-ov kandidat za gradonačelnika, Klemens Baumgartner (49), rekao je za “Bild”:

“Upravo gradski projekti najduže traju i najviše živciraju građane Minhena. Bilo je slučajeva gdje su gradilišta bila dovršena, ali su se i dalje koristila kao skladišta.”

Baumgartner predlaže:

“I grad bi trebao dobijati ‘kazne’ za ovakva gradilišta koja smetaju. Novac bi se mogao koristiti za otplatu gradskih dugova.”

Baumgartner (CSU) želi postati gradonačelnik Minchena 2026. godine.

Kritike iz industrije
Referat za mobilnost ne slaže se s kritikama.

“Nastaju dodatni troškovi koji se opet pokrivaju kroz naplatu naknada. To je nula na nulu – ali s dodatnim administrativnim opterećenjem koje samo po sebi takođe stvara trošak”, poručila je portparolka Kristina Varta za “Bild”, a prenosi “Fenix-Magazin”.

Industrijska i privredna komora (IHK) oštro se protivi povećanju naknada te upozorava:

“Kako bi se u ovim uslovima trebala omogućiti povoljnija stanogradnja – to nam još niko nije objasnio.”

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ZATRESAO SVIJET! Pariz, Frankfurt i Milano u minusu, carine pale kao bomba!

Evropske berze ubrzale su rast svojih gubitaka, te su berze u Parizu, Frankfurtu i Milanu pale za oko dva odsto, pritisnute neizvjesnošću oko carina koje su Sjedinjene Države uvele svojim trgovinskim partnerima, a koje treba da stupe na snagu 7. avgusta.

Oko 10.55 GMT berza u Parizu izgubila je 2,28 procenata, u Frankfurtu 1,94 procenta i u Milanu 2,01 procenat.

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je sinoć izvršno naređenje kojim se uvode nove carine za 68 zemalja plus Evropsku uniju, koje idu do 41 odsto.

Neke zemlje uspjele su da ispregovaraju sporazume da smanje carine najavljene u aprilu, dok su druge izrazile razočaranje ili frustraciju zbog toga što je isteklo vrijeme za dogovore do 1. augusta, roka koji je Tramp dao da se oni postignu, prenosi Bankar me.

Carine koje je Tramp najavio stupaju na snagu 7. avgusta.

Univerzalna carina od 10 odsto ostaje na snazi za zemlje koje nisu navedene u ovoj naredbi.

Sporazumi sa Kinom i Meksikom su još u toku pregovaranja.

Nastavi čitati

Svijet

FRANCUSKA NAJOPASNIJA ZEMLJA U EVROPI! Novi izvještaj otkrio šokantne podatke, evo gdje je BiH!

U trenutačnom Indeksu kriminala za 2025. (sredina godine) s platforme Numbeo, na vrhu se nalazi zemlja koju mnogi vjerovatno ne bi očekivali: Prema istraživanju, Francuska se smatra najopasnijom zemljom u Evropi – barem na temelju subjektivnog osjećaja sigurnosti njenih stanovnika.

Nakon Francuske, najnesigurnije se osjećaju stanovnici Belgije, Bjelorusije, Irske, Velike Britanije, Švedske, Italije, Ukrajine, Grčke i Moldavije.

(Ne)sigurnost u Njemačkoj
Indeks kriminala ne temelji se na službenim policijskim statistikama, već na anketama korisnika širom svijeta. Između ostalog, postavlja pitanja o ličnim osjećajima sigurnosti, strahu od kriminala i percepciji nasilja, krađe ili problema s drogom. Ljestvica se kreće od 0 (vrlo sigurno) do 100 (vrlo opasno).

BiH se nalazi na 14. mjestu ljestvice opasnih evropskih zemalja. Dobro stanje nije ni u Njemačkoj, koja se nalazi na 16. mjestu. Austrija je na 31. mjestu od 43 navedene zemlje – stoga se smatra relativno sigurnom, ističu austrijski mediji.

Andora je najsigurnija
Važno je istaknuti kako se sigurnim zemljama smatraju Hrvatska i Slovenija. Hrvatska se nalazi na 38. mjestu, a Slovenija 40. mjestu. Što je zemlja niže rangirana na ljestvici to se stanovnici osjećaju sigurnije.

Najsigurnijom se smatraju Anadora, Ostrvo Man, Estonija, Monako, navodi “Fenix-Magazin”.

Nastavi čitati

Aktuelno