Svijet je upravo doživio najtopliji april ikada zabilježen.

Svijet je upravo doživio najtopliji april ikada zabilježen, produžavajući 11-mjesečni niz obaranja temperaturnih rekorda svakog mjeseca, izvijestila je služba EU za praćenje klimatskih promjena. Svaki mjesec od juna 2023. najtopliji je ikada izmjeren i zabilježen na planeti, prema mjesečnom pregledu Kopernikusove službe za klimatske promjene (C3S).

Uključujući april, prosječna globalna temperatura bila je najviša za 12-mjesečni period ikada, 1,61 stepen Celzijusa iznad prosječne temperature u predindustrijskom periodu od 1850. do 1900. godine. Neki od ekstrema, uključujući rekordne temperature površine mora nekoliko mjeseci zaredom, naveli su naučnike da istraže da li je ljudska aktivnost izazvala prekretnicu u klimatskom sistemu, ili smo svjedoci značajne promjene u klimatskom sistemu.

Emisije gasova staklene bašte iz sagorijevanja fosilnih goriva glavni su uzrok klimatskih promjena. Posljednjih mjeseci temperaturu je podigao i prirodni fenomen El Ninjo, koji zagrijava površinske vode u istočnom Tihom okeanu.

Vremenski ekstremi
Neki vremenski ekstremi zabilježeni su u aprilu, uključujući toplotni talas u Sahelu koji je mogući uzrok hiljada smrtnih slučajeva. Klimatologinja Hejli Fauler sa Univerziteta u Njukaslu rekla je da podaci pokazuju da je svijet opasno blizu kršenja cilja Pariskog sporazuma iz 2015. o zaustavljanju globalnog zagrijavanja na 1,5 stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa.

Njegovo mišljenje je da je svijet već izgubio tu bitku i da se sada mora što brže raditi na smanjenju emisije štetnih gasova kako bi rast globalne temperature bio ispod 2 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski period.

Dan pobjede nad fašizmom je dan kada je nacistička Njemačka potpisala kapitulaciju u Drugom svjetskom ratu. Slavi se 9. maja, iako je rat konačno završen nekoliko mjeseci kasnije.
Dan pobjede nad fašizmom je dan kada je nacistička Njemačka potpisala kapitulaciju u Drugom svjetskom ratu. Slavi se 9. maja, iako je rat konačno završen nekoliko mjeseci kasnije.
Procjene govore o 50 do 80 miliona poginulih, od toga je civila bilo između 38 i 55 miliona.

Rat je počeo napadom Hitlerove Njemačke na Poljsku, a okončan je kapitulacijom Japana i savezničkom pobjedom. Naime, Adolf Hitler vođa Njemačke od 1934. do 1945. Vajmarsku Republiku (njemačka država nastala poslije Prvog svjetskog rata) pretvorio je u Treći rajh, državu s jednostranačkim sistemom, s diktatorskom i autokratskom vlašću i idealima nacionalsocijalizma. Hitler je želio da uspostavi novi svjetski poredak s njemačkom prevlašću u Evropi. Da bi postigao svoj cilj, spoljnu politiku usmjerio je na širenje životnog prostora Arijevaca. To je uključivalo i ponovno naoružanje Njemačke, a 1939. započinje invaziju na Poljsku. Za uzvrat su Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska objavile rat Njemačkoj, što je dovelo do početka Drugog svjetskog rata.
U tri godine rata Njemačka i Sile osovine okupirale su veliku većinu Evrope, većinu Sjeverne Afrike, Istočne i Jugoistočne Azije te Tihi okean. Međutim, prevratom na Istočnom frontu, Saveznici prelaze u vođstvo od 1942. pa nadalje. Do 1945. Saveznici su napadali sa svih strana njemačka okupirana područja i njene saveznike.

SAD su nuklearnim bombama bombardovale japanske gradove Hirošimu i Nagasaki 6. i 9. avgusta 1945. Da bi spriječio i potencijalno treće bombardovanje, Japan se odlučio za bezuslovnu kapitulaciju koja je objavljena 15. avgusta 1945. Ona je formalno potpisana 2. septembra na američkom ratnom brodu USS Missouri u Tokijskom zalivu, što je datum koji predstavlja službeni završetak Drugog svjetskog rata.

Ukupan obim trgovinske razmjene BiH u prvom kvartalu ove godine iznosio je 10,9 milijardi KM i u odnosu na isti period prošle godine manji je za 308,7 miliona maraka, pokazuje analiza Vanjskotrgovinske komore BiH.

Posebno zabrinjava što je vrijednost izvoza iznosila 3,95 milijardi, što je za čak 560 miliona KM manje u odnosu na period januar – mart 2023.

Istovremeno, uvoz i dalje raste, iznosio je 6,94 milijarde maraka i veći je za 252 miliona u odnosu na prvi kvartal prošle godine.

Pad industrijske proizvodnje, nikoga ne zabrinjava, kaže ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić, te naglašava da se pad izvoza ne može pravdati samo manjom potražnjom na tržištu EU, prenosi Avaz.

– Industrija u FBiH je jača, izvoznici ne negoduju jer za kvalitetnim proizvodom ipak ne pada potražnja. Međutim, na osnovu podataka u vezi sa zemljama s kojima najviše trgujemo vidimo da se nešto dešava i u domaćoj proizvodnji. Pad izvoza ne mora značiti da je pala potražnja tamo, možda je pala ponuda kod nas. Neki su zatvorili, neki otpuštali, pogledajte broj blokiranih računa kod CBBiH – kaže Cenić.

Nova politička kriza, tenzije, zveckanje oružjem, prijetnje sukobima, sasvim sigurno će dodatno unazaditi bh. ekonomiju, a život građana učiniti težim.

– Svakoj zemlji treba proizvodnja, ali naši privrednici razmišljaju da li i da okreče, a kamoli da dalje investiraju. Odustaju čak i od kredita.

Strane investicije donose nova znanja i tehnologije, ali mene najviše brine pad domaćih investicija, jer svako ulaganje u proizvodnju rezultate donosi dugoročno.

– Zato nam je ova politička retorika ne kamen, nego najteži nakovanj oko vrata. Takve politike, igre i manipulacije doprinose stanju u kojem zaista ništa nećemo imati. Ja se svaki dan čudim koliko su se neznanje i zlo proširili, dobro je da još i hljeba imamo – ističe Cenić.

Posljedice nesigurnosti već se osjete u svakodnevnom životu, ali i privredi.