Connect with us

Društvo

Za devet mjeseci vršnjačko nasilje u Srpskoj počinila 42 maloljetnika

U Republici Srpskoj za devet mjeseci ove godine vršnjačko nasilje počinila su 42 maloljetnika, od kojih su 18 učenici osnovne, a 24 učenici srednje škole, rečeno je u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Srpske.

Evidentirano je 27 slučajeva vršnjačkog nasilja za koja su policijski službenici nadležnim tužilaštvima podnijeli 13 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima, četiri izvještaja o preduzetim mjerama i radnjama, dok je u osam slučajeva pokrenut prekršajni postupak, a za dva slučaja postupak je završen u okviru organa škole.

Iz MUP-a navode da je nasilje izvršeno nad 36 vršnjaka, od kojih su 32 muškog i četiri ženskog pola, a među maloljetnim žrtvama je 20 učenika osnovne i 16 srednje škole.

“Pet maloljetnika zadobilo je teže, a 11 lakše povrede, 10 maloljetnika je pretrpilo psihičku bol, jedno maloljetno lice je seksualno uznemiravano, a kod devetoro maloljetnika nastupile su ostale posljedice”, dodaju iz MUP-a.

Doktor psiholoških nauka Ivana Zečević rekla je da je uzrok nasilnog ponašanja kod određenog postotka djece genetska predispozicija, ali i učenje po modelu.

Zečevićeva je pojasnila da što je dijete češće i dugotrajnije izloženo uticaju nasilja i nasilnim ponašanjima, veća je vjerovatnoća da će postati nasilno.

“Djeca koju roditelji odgajaju nasilnim vaspitnim metodama, kao što su batine ili izgovaranje pogrdnih riječi mogu postati nasilna prema svojim vršnjacima, jer malo dijete nauči da kada se ne ponaša na adekvatan način i naljuti roditelje od njih dobije batine i na isti način replicira svoje ponašanje u vršnjačkoj grupi”, rekla je Zečevićeva.

Prema njenim riječima, na učenje nasilnih oblika ponašanja utiču društvena sredina i mediji, a što su djeca češće u sredini izložena nasilju postaju tolerantnija prema nasilnom ponašanju.

Zečevićeva kaže da za nasilno ponašanje kod djece ne mogu isključivo biti odgovorni roditelji, društvo ili prosvjetni radnici, kao i da je moguće preventivno djelovati promocijom zdravih vrijednosti.

“Da bismo djecu naučili zbog čega je loše nasilno ponašanje, potrebno je da im u njihovoj okolini, u porodici, društvu i kroz medije nudimo adekvatne obrasce ponašanja, a tek onda od njih da očekujemo i adekvatan način ponašanja”, navela je Zečevićeva.

Zečevićeva smatra da je važno osnaživati stručne službe u školama, te prosvjetnim radnicima pružati podršku kroz sistem dodatne edukacije, kako bi se pravovremeno reagovalo.

Nasilno ponašanje je svako namjerno i neopravdano nanošenje štete jednoj ili više osoba, odnosno djeci, s ciljem da se osoba ponizi, omalovaži i povrijedi.

Dječije svađe podrazumijevaju dobrovoljan ulazak u sukobljavanje sa namjerom da se postigne određeni cilj, odnosno da jedno mišljenje bude dominantnije i “pobijedi”.

(Srna)

Društvo

Tik-tok izazovi: Djeca istrčavaju pred vozila i gutaju kapsule

Tik-tok izazovi ili sinonim za nevjerovatne poduhvate, često opasne po život, postali su nažalost interesantni i našim tinejdžerima, iako je smrtnih slučajeva bilo i u Srbiji. Psiholozi imaju svoja objašnjenja, roditelji strepe, a reporter RTS-a zabilježio je njihov odgovor na to.

Plavi kit, Momo, cimet izazov, nestanak na 72 sata, petoparac, izazov gutanja kapsula, samo su neki od opasnih izazova na društvenim mrežama u kojima učestvuju djeca.

Najnoviji je takozvani car spotting izazov. Nije, ipak, ovo jedini Tik-tok izazov koji ugrožava bezbjednost u saobraćaju – 2018. godine aktuelan je bio “kiki”, izazov da mladi izađu iz automobila u pokretu i igraju uz pjesmu poznatog američkog repera.

“Jedan od izazova je i da učenik osnovne škole leži na pješačkom prelazu i sačeka da se automobil približi u toj mjeri, da samo skoči i pretrči ulicu. To se odvija u večernjim satima, tako da vozač treba da bude ekstremno obazriv, jer ne očekuju da će neko iskočiti”, ukazuje edukatorka za bezbjednost djece na internetu Katarina Jonev Ćirković.

Smrtni slučajevi

Prije dvije godine, zbog prihvatanja Tik-tok izazova, preminula je desetogodišnja djevojčica u Italiji, koja je učestvovala u takozvanom izazovu onesvešćivanja. Smrtnih slučajeva bilo je i u Srbiji, kada je iste godine dječak pronađen mrtav u Rakovici.

“Djeca su podložna Tik-tok izazovima, jer još nemaju razvijen prefrontalni korteks, neophodan za dobro rasuđivanje, promišljanje rizika i posljedica”, objašnjava psiholog Leo Ivanišević.

Ističe i da djeca pogrešno tumače norme, jer kada vide da “svi” nešto rade onda to mora da je normalno.

Razgovor bez panike

Ovu društvenu mrežu koristi oko 830 miliona ljudi, od kojih je čak 27 odsto mlađe od 18 godina i nije nemoguće da su među njima najmlađi članovi naših porodica. Ako primijetimo njihovo učestvovanje u izazovima, savjet stručnjaka je da bez panike prvo razgovaramo.

“Ako mislite da je djetetu neprijatno da priča o sebi, pitajte ga šta rade drugari. Napravite dogovor sa njim da možete da mu provjeravate socijalne mreže i da mu budete prijatelji na tim mrežama. Kroz otvorena pitanja mu sprovodite korake da može samo da zaključi da izazovi i lajkovi nisu vrijedni da rizikuje život i zdravlje”, priča Ivanišević.

Vještačka inteligencija i Tik-tok

Iako je prema zvaničnom “kodeksu” zabranjeno da djeca mlađa od 13 godina imaju Tik-tok nalog, mnogi lažiraju godinu svog rođenja.

Jedno od rješenja, koje je pred Kongresom u Americi predstavio direktor Šou Ži Ču, jeste da će vještačka inteligencija moći da provjeri kada korisnici krše ovo pravilo.

Kako će sve to izgledati znaće se kada Tik-tok najavljeno sprovede u djelo. Ipak, to otvara novi problem – ugrožavanje privatnosti.

Nastavi čitati

Društvo

“Studenti ništa ne trpe”: Tvrde s Pravnog fakulteta nakon suspenzije asistenta zbog afere

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Suspenzijom višeg asistenta Pravnog fakulteta Njegoslava Jovića, studenti ništa ne trpe, poručili su sa ove visokoškolske ustanove u Banjaluci.

Asistent je ionako bio na bolovanju, nije držao ni nastavu prethodnih dva mjeseca rekao je za Srpskainfo prodekan za nastavu Pravnog fakulteta Zoran Vasiljević.

Ovaj asistent suspendovan je juče sa posla zbog eksplicitnog snimka koji se pojavio u javnosti. Jović je, kako se navodi na sajtu Pravnog fakulteta, bio viši asistent na predmetu pravno-intelektualne svojine.

Vasiljević uvjerava i da asistenti trenutno nemaju posla, jer je u toku period ispita, koje drže profesori. A, ko će od oktobra voditi vježbe, još je, kaže, rano za reći.

Podsjetimo, rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin juče je donio rješenje o udaljenju sa radnog mjesta višeg asistenta Pravnog fakulteta Njegoslava Jovića, protiv kojeg će biti proveden disciplinski postupak zbog osnova sumnje na težu povredu radne obaveze i discipline, te postupak pred Etičkim komitetom.

Kako je saopšteno u prijedlogu dekana Pravnog fakulteta, prof. dr Željka Mirjanića za udaljenje radnika sa radnog mjesta višeg asistenta, navodi se da svi dokazi ukazuju na neprofesionalno i moralno neprihvatljivo ponašanje radnika, a čime je nanesena ozbiljna šteta Univerzitetu u Banjaluci.

Takođe, dekan Pravnog fakulteta je dostavio i Inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka zbog osnovane sumnje na težu povredu radne obaveze i discipline, kao i zahtjev Etičkom komitetu za utvrđivanje povrede Kodeksa etike Univerziteta.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

Počeo Teatar fest „Petar Kočić“, savjetnica Šukalo na svečanom otvaranju

Besjedom scenaristkinje i književnice, Milene Marković sinoć je na Velikoj sceni Narodnog pozorišta Republike Srpske sveačno otvoren XXV Teatar fest „Petar Kočić“.

Ona se obratila publici citirajući riječi velikog Petra Kočića: „Evo mene večeras, pred vama stojim, četrdeset gradi budala. U meni ima milion srca, milion jezika, a svima nama, nezarobljenim robovima, kod kuće – bez kuće, kod zemlje – bez zemlje, kod postojbine – bez postojbine, ostaje da potrpimo. U međuvremenu, meni je čast i zadovoljstvo, draga moja glavata i velikovlažna gospodo, da proglasim XXV Teatar fest ‘Petar Kočić’ otvorenim“.

Svečanom otvaranju u ime Grada prisustvovala je savjetnica gradonačelnika za društvene djelatnosti, Milada Šukalo.

Takmičarski dio festivala biće nastavljen već danas, 6. juna i trajaće narednih pet dana.

Učesnici su: Atelje 212 sa predstavom „Rolerkoster“, u režiji Milice Kralj; Narodno pozorište Niš, predstava „San o zavičaju (Neviđeno folk snoviđenje)“, u režiji Milana Neškovića; Crnogorsko narodno pozorište i Centar za kulturu Tivat sa predstavom „Pokojnik“, a u režiji Egona Savina; Sarajevski ratni teatar, predstava „Moj sin samo malo sporije hoda“, režija Ivan Plazibat i Narodno pozorište u Beogradu, predstava „Uspavanka za Aleksiju Rajčić“ u režiji Juga Đorđevića.

U čast nagrađenih biće izvedena opera „Deca“ u produkciji Narodnog pozorišta u Beogradu, autora Milene Marković, a u režiji Irene Popović Dragović.

Nakon svake predstave biće održan okrugli sto koji će voditi Aleksandra Glovacki, pozorišni kritičar, dramaturg i urednik u Redakciji kulture Radio Beograda 2. dobitnica ovogodišnje nagrade „Niko Garone“ za posebno angažovanje novinara u oblasti kulture.

Prateći program Festivala čine promocije knjiga i časopisa, a riječ je o sljedećim naslovima: „Umoran od dodira“ o životu i djelu Uglješe Kojadinovića, autorke Branke Sančanin, „Agon“, časopis za pozorište i vizuelne komunikacije, „Primijenjeni marketing u hrvatskim kazalištima“ autora Duška Ljuštine, „Repertoar zabave i razonode“ autora Nataše Glišić i „Tragovi pozorišne besmrtnosti“, zbirka pozorišnih kritika autora Ane Tasić. Promocije počinju u 18.00 časova na Sceni „Petar Kočić“.

Grad je podržao Tetar fest „Petar Kočić“ putem Kalendara kulturnih manifestacija za 2023. godinu.
Nastavi čitati

Aktuleno