Connect with us

Zdravlje

Zašto ne bi trebalo da konzumirate alkohol ukoliko ste na dijeti

Alkohol je najstarija droga poznata čovjeku. On djeluje tako što opušta i smiruje nervni sistem, a ima i druge manifestacije. On vas usporava i čini da se osjećate tromo. Na sve to i goji.

Ako ste vozač ili se od vas zahtijeva koncentracija i koordinacija, zaboravite alkohol. Kod muškaraca alkohol povećava proizvodnju hormona kortizola, smanjuje proizvodnju muškog hormona testosterona, a kod onih koji se bave sportom nepovoljno utiče na oporavak mišića poslije treninga. Od pozitivnih strana može se reći da crno vino sadrži antioksidante i razređuje krv, pa zato neke osobe piju po čašicu vina s vremena na vrijeme.

Alkohol u suštini djeluje toksično i dehidrirajuće za organizam, pa ako se poslije provoda vratite kući i ujutru osjetite glavobolju (mamurluk) znajte da je uzrok u tome. Alkohol se rastvara u vodi, a razlaže se u jetri. Alkoholičari imaju znatno veći rizik za oboljenja jetre nego osobe koje ne konzumiraju alkohol.

Aperitiv za višak kilograma
Jedan od glavnih faktora koji utiču na uspjeh bilo koje dijete leži u smanjenom unosu alkohola ili čak u potpunom odricanju od njega. U javnosti se priča o tome kako alkohol goji, a vjerovatno je to i razlog što neke pivopije imaju „pivski stomačić“. Da li je to zaista tako?

Postoje najmanje dva razloga zašto alkohol goji. Alkohol je bogat kalorijama, jer gram alkohola sadrži sedam kalorija. Ovo je znatno više od recimo bjelančevina ili ugljenih hidrata kod kojih jedan gram ima četiri kalorije. Ipak, alkohol ima manje kalorija od masti kod kojih jedan gram ima devet kalorija.

Međutim, kada razmislite koliko alkohola popijete u vidu piva, vina, votke, domaće rakije ili nekog koktela kalorijski unos nije marginalan. Ovako ćete sasvim neopaženo unijeti znatno više kalorija u vaš organizam nego što u prvi mah mislite, pa ćete teže održavati tjelesnu masu koju želite. Ljudi pored pijuckanja alkohola vole da grickaju nešto, na primjer perece, grisine, kikiriki, bademe ili lješnike. Oni naravno sadrže puno kalorija jer sadrže dosta biljnih masti u sebi, a podstiču još veću konzumaciju alkohola. Alkohol otvara apetit, jer ko još nije čuo za aperitiv? Prije ručka obično volimo da nazdravimo sa časicom rakijice.

Alkoholna pića uglavnom ne sadrže hranjive materije. S obzirom da alkohol organizmu ne daje potrebne nutrijente, organizam ih mora nadoknaditi iz drugih izvora, dakle druge hrane. Oni naravno sadrže kalorije. Ovo je drugi razlog što alkohol goji.

Ne opterećujte organizam
U vašoj mašini za sagorijevanje kalorija alkohol uvijek ima „prvenstvo prolaza“. Kada dospije u organizam, alkohol se razlaže na acetat i mast. Ova prva komponenta ide na sagorijevanje, dok se druga skladišti u vašim masnim naslagama. Dakle, vaše tijelo prvo sagorijeva kalorije iz alkohola, a tek poslije toga masti, ugljene hidrate i bjelančevine koje ste pojeli. S obzirom da alkohol zaustavlja sagorijevanje masti, jasno je što treba da izbjegavate alkoholna pića ako vam je cilj da smršate.

Nema sumnje da vas alkohol čini pospanim i letargičnim, što nikako nije preporučljivo za nekoga ko želi da smrša. Ako pogledate etiketu na nekom bezalkoholnom piću, primjetićete da na njemu stoji energetska vrijednost (koja potiče od ugljenih hidrata). Etikete na alkoholnim pićima uglavnom ne sadrže kalorijske vrijednosti, što može stvoriti utisak da alkohol nema kalorija ili da ih ima veoma malo. Istina je da oba pića goje jednako. Zato, oprezno sa alkoholom.

Margarita najkaloričnija
Evo primjera kalorijskih vrijednosti nekih alkoholnih pića izraženih u kilokalorijama u količini od 100 mililitara. Votka 220, viski 220, rakija 220, rum 220, pivo 35, bijelo i crno vino 75, šeri 130, šampanjac 120, margarita 240, martini 205, džin-tonik 90. Znači, prvi razlog što alkohol goji je što sadrži kalorije.

Related Topics:

Zdravlje

Naučnici razvili test iz krvi za mjerenje stepena anksioznosti

Istraživači su razvili test krvi kako bi odredili rizik od razvoja anksioznosti kod ljudi, a istovremeno daju uvid u trenutnu težinu poremećaja, ako je prisutan i tako pružaju bolji izbor načina liječenja.

Test, zasnovan na biomarkerima koji su snažno povezani sa poremećajem raspoloženja, takođe može predvideti vjerovatnoću toga – da li će određena osoba postati anksiozna u budućnosti, i kako druge stvari, poput promena u hormonima, mogu uticati na ovaj poremećaj. Tim, koji je razvio test, predvođen je istraživačima sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Indijani.

„Mnogi ljudi pate od anksioznosti, koja može uticati na određene sposobnosti čoveka i ometati mu svakodnevni život“, kaže psihijatrijski neuronaučnik Aleksandar Nikulesku sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Indijani.

„Imati nešto ovako, kao što je ovaj test, gde možemo da znamo kakvo je nečije trenutno stanje, kao i njihov budući rizik i koje opcije lečenja odgovaraju njihovom profilu, veoma je moćno u smislu pomaganju ljudima“, dodao je Nikulesku.

Nedavna studija koristila je tehnike koje su članovi tima razvili u ranijim istraživanjima, što je dovelo do stvaranja krvnih testova za depresiju, posttraumatski stresni poremećaj, bipolarni poremećaj i bol.

Testiranje uzoraka krvi je praktičan, objektivan način da saznate šta se dešava u našim telima i mozgovima. Dijagnoze koje se u velikoj meri oslanjaju na samoprijavljivanje ili posmatranje ponašanja mogu biti upitne zbog teškoća u komunikaciji ili varijacija u simptomima.

Merenjem količine proteina, enzima, hormona ili nekog drugog molekula koji je snažno povezan sa nekim stanjem, specijalisti imaju još jedno sredstvo za donošenje odluke pri donošenju definitivne dijagnoze.

Da bi identifikovali odgovarajuće biomarkere anksioznosti, Nikulesku i njegove kolege su regrutovali pacijente u Medicinskom centru Indijanapolisa i dodelili ih jednoj od tri grupe.

Prvu grupu, nazvanu grupa za otkrivanje biomarkera, činilo je 58 ljudi (41 muškarac i 17 žena) čiji se nivo anksioznosti menjao bar jednom iz jedne posete u drugu. Ova grupa je omogućila timu da traži moguće biomarkere koji bi mogli biti povezani sa promenama u anksioznosti.

Najbolji kandidati za biomarkere koji su pronađeni u ovoj „grupi za otkrivanje“ testirani su na drugoj grupi volontera, koju je činilo 40 ljudi (32 muškarca i 8 žena). Ova grupa je nazvana grupa za validaciju biomarkera. Ovaj proces validacije je bio važan kako bi se osiguralo da biomarkeri mogu predvideti promene u anksioznosti na pouzdan i tačan način.

Potvrđeni biomarkeri su korišćeni u testiranju biomarkera za predviđanje stanja visoke anksioznosti i klinički teške anksioznosti u trećoj grupi. Ova grupa za testiranje biomarkera sastojala se od 161 muškarca i 36 žena za predviđanje stanja visoke anksioznosti i 159 muškaraca i 36 žena za predviđanje klinički teške anksioznosti.

Na kraju, koristeći dokaze iz sve tri grupe, istraživači su pronašli i potvrdili 19 krvnih biomarkera koji se mogu koristiti za predviđanje promena koje su u vezi sa anksioznošću.

Mogućnost za razvoj uspešnijih terapija

Anksiozni poremećaji su česti i značajno utiču na kvalitet života ljudi, pa je važno pokušati da ih razumete, dijagnostikujete i lečite bolje, prenosi sciencealert.com.

Postoji niz socijalnih i psiholoških, kao i fizioloških terapija za anksiozne poremećaje, ali je doktorima teško da pronađu ravnotežu između lekova ili terapije u pravim količinama i u pravo vreme.

„Trenutni pristup je da se razgovara sa ljudima o tome kako se ljudi osećaju da bi se videlo da li bi mogli da uzimaju lekove, ali neki lekovi mogu da izazovu zavisnost i da izazovu više problema“, kaže Nikulesku.

„Želeli smo da vidimo da li bi naš pristup identifikaciji biomarkera krvi mogao da nam pomogne da povežemo ljude sa postojećim lekovima koji će bolje funkcionisati i koji bi mogli da budu izbor koji ne izaziva zavisnost.

Štaviše, ako lekari mogu da uoče specifične biomarkere koji predviđaju rizik od anksioznih poremećaja u budućnosti, mogli bi da počnu da sprečavaju anksiozne poremećaje pre nego što počnu ili se vrate.

„Postoje ljudi koji imaju anksioznost i ona nije pravilno dijagnostikovana, onda imaju napade panike, ali misle da imaju srčani udar i završe u hitnoj sa svim vrstama fizičkih simptoma”, dodaje Nikulesku.

„Ako to možemo ranije da znamo, onda se nadamo da možemo da izbegnemo ovaj bol i patnju i da ih ranije tretiramo nečim što odgovara njihovom profilu.

Važna je, zaključuju istraživači, činjenica da svi pacijenti ne reaguju isto na tretmane što pokazuje koliko je neophodno nastaviti sa istraživanjem kako bi se pronašli novi i bolji tretmani svima koji pate od anksioznosti.

(Glas Srpske)

Nastavi čitati

Zdravlje

Do 2035. godine će VIŠE OD POLOVINE svjetske populacije biti pretilo

Svjetska organizacija World Obesity Federation upozorila je na to da će više od pola svjetske populacije biti gojazno ili imati višak kilograma, do 2035. godine.

U izvještaju se navodi da stopa gojaznosti posebno brzo raste među djecom i stanovnicima zemalja sa srednjim i niskim prihodima.

– Dakle, za 12 godina, nivo gojaznosti djece može se više nego udvostručiti u odnosu na nivo iz 2020. godine. Konkretno, do 208 miliona dječaka i 175 miliona djevojčica je u opasnosti od suočavanja s ovim problemom – stoji u izvještaju.

Organizacija predviđa i da će do 2035. godine, svijet trošiti više od četiri biliona dolara godišnje ili tri posto globalnog BDP-a zbog bolesti povezanih sa gojaznošću.

Istovremeno, autori studije kažu da ne krive pojedince, već pozivaju na fokusiranje na društvene, ekološke i biološke faktore koji mogu uzrokovati gojaznost.

Inače, u 2020. godini 2,6 milijardi ljudi, ili 38 posto svjetske populacije, spadalo je u kategorije gojaznih ili osoba sa prekomjernom težinom.

Nastavi čitati

Zdravlje

NAJNOVIJA ISTRAŽIVANJA! Tišina je lijek za um i tijelo

Buka je destruktivna po zdravlje, ali je boravak u tišini pravi preporod za čula i čitav ljudski organizam.

Kanadski istraživači sa Univerziteta u Montrealu, istraživali su efekat gradske buke koja djeluje na ljudski organizam i istakli da je nivo buke viši od 40 decibela tokom noći i 55 tokom dana šok za naš kardiovaskularni sistem. Visoke vrijednosti buke čine nas umornim, neraspoloženim i nervoznim, a dovode i do poremećaja sna.

Hronična izloženost buci u rasponu od 85 do 105 decibela, može dovesti do trajnog gubitka sluha.

Skoro 24 sata smo izloženi različitim izvorima buke, od gradske gužve i automobila, do glasne muzike i bučnih ljudi. Istraživanja pokazuju da bi vrijeme koje provedemo u tišini imalo mnogo koristi za naše zdravlje.

Mnogi lekari visok krvni pritisak nazivaju “tihim ubicom”. Takvim bolesnicima se često preporučuje da vrijeme provode u tišini.

Neka od istraživanja utvrdila su da period tišine od samo dva minuta, poslije neke bučne situacije značajno smanjuje broj otkucaja srca i pritisak u našem tijelu.

Obično se ispiti na fakultetima, pismeni zadaci i testovi u školama rade u tišini, jer nam ona pomaže da se koncentrišemo i fokusiramo. Mozak mnogo bolje radi kada se ne bori sa efektima buke.

– Navika i učenje da budemo tihi pomaže nam da se suzdržimo od bespotrebnog trošenja energije. Mentalna tišina je kapija svjesnosti i korisna je kod osoba koje pate od anksioznosti – istakao je dr Bler, koji je vođa istraživanja.

Utišavanje našeg uma vodi ka zdravijem mozgu.

Mentalni fenomen preplavljenosti bukom na skupu, koncertu, dječjem rođendanu koji mnogi dožive ima fiziološku osnovu. Ta količina buke podiže nivo stresa kortizola.

– Velika količina buke koja se akumulira u našem organizmu može da dovede do mentalnog stresa i prekomjernog oslobađanja kortizola. Kada on postane visok, može da dođe do povećanja tjelesne težine, hroničnih bolesti, nesanice – istakao je klinički psiholog dr Martin Prunti.

Tišina podstiče i kreativnost, naročito kada vrijeme provodimo u prirodi.

Da bi smo imali miran i kvalitetan san potrebno nam je mirno okruženje. Stres nastaje kada nas poremeti buka koja dolazi iz spoljnih izvora.

– Tišina kod čovjeka stvara ojsećaj mira, a smirenost stimuliše rast mozga i ublažava napetost. Sve ovo može da stvori osjećaj blagostanja, jer su ljudi tada opušteniji, pa je i kvalitet sna bolji – istakao je dr Prunti, istraživač sa univerziteta u Montrealu.

RTS

Nastavi čitati

Aktuleno