Connect with us

Društvo

Zašto se ubio Goran Karanović (19), vjernik koji je volio i štitio životnje? Jedna kap je prelila čašu

Goran Karanović (19), mladi zaštitnik napuštenih životinja iz sela Šibovska kod Prnjavora, ubio se u četvrtak uveče na imanju svojih roditelja.

Tako je 40 napuštenih pasa, o kojima je mladić brinuo, ostalo bez svog anđela čuvara.

Zašto je Goran digao ruku na sebe?

Da li je pritisak komšija i komunalne policije zaista otjerao mladića u smrt?

Goranovi roditelji, ali i mnogi zaštitnici životinja, tvrde da jeste.

Ali, ipak će mnogo toga u vezi sa ovom tragedijom, koja je rastužila cijeli region, zauvijek ostati misterija.

Šta se u trošnoj izbjegličkoj kućici porodice Karanović dešavalo u četvrtak uveče, u časovima koji su prethodili tragediji? I šta se dešavalo u Goranovoj duši?

Odgovora na ta pitanja nema.

Ekipa Srpskainfo, koja je juče pratila sahranu nesretnog mladića, razgovarala je sa komšijma i prijateljima, koji su došli na Goranov posljednji ispraćaj.

Iako su znali da je Goran bio pod pritiskom, svi su bili šokirani zbog tragedije koja se dogodila.

Naprosto, nisu to očekivali.

Isitna, nekoliko komšija je konstantno potpisivalo peticije, tražeći da se psi uklone iz naselja, jer su im navodno smetali. Čuli smo i da je dolazila Komunalna policija. Ali, sve to traje već mjesecima i ne znamo da se posljednjih dana desilo nešto naročito dramatično, što bi ovog dobrog momka navelo da digne ruku na sebe – kaže jedna mještanka susjednog sela Štivor, koja je poznavala porodicu.

Da je pritisak trajao mjesecima, svejdoče i dokumneti koji su u posjedu Srpskainfo.

Potvrdila je to ranije za Srpskainfo i Anđela Španović, predsjednica udruženja za zaštitu životinja “Wag Wag“, sa kojom je Goran sarađivao.

– Mi smo mu dosta pomogli i oko registracije smještaja za životinje i trebalo je da za petnaestak dana sve bude gotovo. Policija i inspekcija su konstantno dolazili kod Karanovića na vrata i stvarali mu pritisak, ali okidač koji je doveo do samoubistva je možda i Goranova mladost i to što nije shvatao kako ne postoji način da se bez sudskog naloga oduzima imovina – rekla je Anđela.

Da je rješenje problema bilo na dohvat ruke, smatra i načelnik opštine Prnjavor Darko Tomaš, koji je za Srpskainfo rekao da je nesretnog mladića sreo dan prije samoubistva i da mu je obećao pomoć.

– Rekao sam mu da ne brine, da mu niko neće oteti njegove pse, ali da ih mora iz naselja preseliti na drugu lokaciju. Predložio sam da ih smjesti na jednu poljanu, pola kilometra od njegove kuće, to je državna zemlja – izjavio je Tomaš i dodao da je mladiću obećao da će mu opština dati pomoć od 2.000 KM za preseljenje životinja.

Ali, to se nije desilo. Dan kasnije mladić se ubio.

I Snježana Emanuela Dalšašo Linke, žena koja je pomagala Goranu oko njegovih životinja, i koja ga je voljela i podržavala kao rođeno dijete, kaže da, kad je posljednji put vidjela mladića nije primijetila ništa što bi upućivalo na tako tragičan rasplet.

Vidjela sam ga dan prije tragedije. Da sam išta naslutila učinila bih sve da do toga ne dođe. I sada se pitam “zašto”, ali se bojim da na to pitanje nikad nećemo dobiti odgovor – kaže Snježana za Srpskainfo.

Karanovići su izbjeglička porodica, često su tražili, a mnogo puta i dobili materijalnu pomoć od lokalne zajdnice.

Iz svog sela u okolini Drvara došli su u jedno sasvim drugačije područje, ali mnoge komšije tvrde da oni nisu bili marginalizovani.

– Istina, bili su siromašni i kada su došli ovamo, jedva su se nekako skućili, ali nisu bili odbačeni. Učestovali su u svim dešavanima u svim i okolnim selima, dolazili na sahrane i veselja, prihvatili smo ih kao svoje – kaže komšija iz sela Šibovska.

Ovaj domaćin dodaje da je Goran bio fin, kulturan i vrijedan maldić i da njegovi psi nisu nikome pravili probleme.

– E sad, ima u selu nekih, kojima smeta ne samo pas, nego mu smeta i komšija. To su ljudi koji nemaju pojma o životu, mogu reći i da su zli. Tu su peticiju potpisivali i neki koji žive kilometrima daleko od kuće pokojnog Gorana, pa i neki koji iz inostranstva dođu dva puta godišnje – kaže naš sagovornik.

Priča da su se nakon tragedije komšije okupile i došle u kuću Karanovića, da su solidarno skupili novac za sahranu, kako bi, koliko toliko pomogli ojađenim roditeljima.

– Neko je dao 20, neko 50 maraka. Naravno, oni koji su isali peticije nisu dali ništa, oni nisu ni saučešće izrazili, ni na sahranu došli. Ali, vidjeli ste koliko je svijeta bilo na sahrani. Da Karanovići nisu cijenjeni i poštovani, da nismo svi voljeli Gorana, ne bi bilo tako – kaže ovaj komšija.

Na sahrani je komšija Mile Matijević održao potresan govor, iz kojeg se može isčitati mnogo toga.

Želio si, Gorane, da jaki pomažu nemoćnima, ali nisu te razumjeli, nisi opstao u ovom nakaradnom svijetu. Ti počivaj u miru, a mi grešni ćemo odgovarati pred Bogom i pred ljudima za sve što smo učinili i što nismo učinili. Da je dao Bog da se ovako sastanemo, koji dan ranije i da nađemo rješenje, a moglo se naći, ne bismo te danas ispraćali na vječni počinak – rekao je Matijević.

Kasnije je Mile Matijević za Srpskainfo rekao da je Goran bio dobar mladić, da je imao talenat za rad sa životinjama i da je mogao imati lijepu perspektivu.

– Podsticao sam ga da se upiše u Policijsku akademiju, da bude kerovođa za policijske pse. Vjerujete ne bi u tom poslu bilo boljeg od njega – kaže Mile.

A da li je Goran vjerovao u sebe i u bolju budućnost? Ili ga je shrvao osjećaj besperspektivnosti? Je li ga zaista slomio strah za njegove “šapice” i osjećaj da je progonjen i neshvaćen? Ili se desilo još nešto, što je bio konačni okidač za očajničku odluku?

Psiholozi koje smo kontaktirali nisu željeli da komentarišu ovaj slučaj, jer kako kažu, to ne bi bilo profesionalno niti pošteno prema porodici preminulog.

U nezvaničnim razgovorima neki od njih su rekli da je svako samoubistvo priča za sebe i da neki ljudi mogu preživjeti i najgore traume, poput incesta ili silovanja, dok se drugi slome zbog naizgled manje teških problema.

Najčešće, uz nagomilane tegobe, samoubistvu prethodi ta “jedna kap, koaj prelije čašu”.

Koja je to kap presudila Goranu, niko ne zna.

Mladić nije ostavio nikakvu poruku, koja bi na to ukazivala.

Ono što se zna je da je njegovoj porodici neophodna pomoć, kako bi se izborila sa tako stršnom traumom.

Roditelji su očajni, sestra Gordana se ne odjava od bratove slike i stalno ponavlja da će napustiti studije, jer njen život više nema smisla.

Da li će Centar za mentalno zdravlje i Centar za socijalni rad u Prnjavoru priteći u pomoć Goranovoj porodici, vidjećemo u narednim danima.

Related Topics:

Društvo

PAKLENI TALAS NE POSUSTAJE: Danas u BiH do čak 41 stepen!

Bosnu i Hercegovinu danas, 31. jula, očekuje pretežno sunčano i izuzetno toplo vrijeme, uz veoma visoke dnevne temperature koje će u pojedinim krajevima dostići čak 41 stepen Celzijusa.

Jutro će biti vedro i svježije, uz temperature od 15 do 22 stepena, dok će na jugu zemlje biti i do 25 stepeni. Tokom dana preovladavaće sunčano vrijeme uz slab do umjeren istočni i sjeveroistočni vjetar.

Najviša dnevna temperatura kretaće se između 33 i 41 stepen, pri čemu će najtoplije biti u Hercegovini i sjevernim dijelovima Bosne. Zbog ekstremno visokih temperatura meteorolozi savjetuju građanima da izbjegavaju boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, unose dovoljno tečnosti i posebnu pažnju posvete zaštiti djece, starijih osoba i hroničnih bolesnika.

Prema izgledima vremena, vreli talas nastavlja se i narednih dana, uz sunčano vrijeme i temperature koje će i tokom vikenda ostati iznad prosjeka za ovo doba godine.

Nastavi čitati

Društvo

STUDENTSKI ŽIVOT POSTAO LUKSUZ: Minimalac nije dovoljan ni za osnovne troškove u Banjaluci

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Za mnoge mlade ljude dolazak na fakultet u Banjaluku znači prvi veliki korak ka samostalnosti. Pored izbora fakulteta i pripreme za predavanja, budući studenti i njihovi roditelji najčešće imaju još jedno veliko pitanje – koliko košta život u najvećem gradu Srpske?

Univerzitet u Banjaluci ove godine planira upis 2.605 studenata u prvu godinu prvog ciklusa studija, od čega je najveći broj mjesta predviđen za budžetske studente. Međutim, nakon upisa počinje prava računica smještaj, hrana, prevoz, knjige, izlasci i ostali troškovi.

Brucoši koji dolaze iz drugih gradova najčešće prvo rješavaju pitanje smještaja. Najtraženija opcija je studentski dom, ali broj mjesta nije dovoljan za sve zainteresovane.

U Banjaluci, dom raspolaže sa kapacitetom od 1.250 kreveta, što znači da preko 1.000 studenata mora da pronađe drugi smještaj.

Student na budžetu koji dobije mjesto u domu praktično dobija najveću uštedu jer su troškovi smještaja znatno niži nego kod privatnog najma. U ranijim godinama posebno je isticano da studenti na budžetu imaju povoljnije uslove, uključujući besplatan smještaj i subvencionisanu ishranu, gdje 3 obroka na dan plaćaju po cijeni od 3KM.

Studentica Fizioterapije Marija, već treću godinu živi u domu, te je i sama istakla brojne benefite.

– Život u studentskom domu mi je u velikoj mjeri olakšao studiranje jer ne plaćam smještaj. Hranim se u menzi, gdje su obroci pristupačni, pa uz oko 500 KM džeparca mjesečno uspijevam da pokrijem sve osnovne troškove. Naravno, nekada bude neplaniranih izdataka, ali uz dobru organizaciju mogu da funkcionišem bez većih problema – kaže Marija.

Privatni smještaj – više slobode, ali skuplje

Studenti koji ne dobiju mjesto u domu ili žele više privatnosti okreću se iznajmljivanju stanova. Najveći problem je cijena.

Za garsonjere i manje stanove u Banjaluci cijene se, zavisno od lokacije i opremljenosti, često kreću od nekoliko stotina maraka mjesečno. Ranija iskustva studenata pokazivala su da su cijene garsonjera mogle dostići oko 450–500 KM i više, posebno u periodu najveće potražnje pred početak akademske godine.

Dajana, studnetica trece godine Građevinskog fakulteta, kao brucoš nije uspjela ostvariti pravo na dom, pa je jedina opcija bila prvatni smještaj.

– Živim sa cimerkom u iznajmljenom stanu i kiriju od 500 KM dijelimo, ali uz to plaćamo i režije. Hranu uglavnom kupujem u marketima i pripremam kod kuće. Kada se saberu kirija, režije, namirnice, prevoz i ostali svakodnevni troškovi, za normalan život u Banjaluci potrebno mi je oko 1.000 do 1.100 KM mjesečno – rekla je Dajana.

Računica

Ukupni mjesečni izdaci tako se kreću između 800 i 1.300 KM, u zavisnosti od životnih navika i budžeta.

Ako student živi sam, cijene izgledaju ovako:

– kirija: 400–600 KM

– režije: 50–150 KM

– internet/telefon: 30–50 KM

– hrana: 250–400 KM

– prevoz i ostali troškovi: 50–150 KM

Jednostavna računica pokazuje da troškovi studentskog života u privatnom smještaju mogu premašiti iznos minimalne plate u Republici Srpskoj, zbog čega finansiranje studiranja za mnoge porodice predstavlja veliki izazov.

Za neke brucoše Banjaluka će biti samo mjesto studiranja, a za mnoge prvi pravi dom. Iako finansijska računica postaje sve važniji dio studentskog života, iskustva mnogih pokazuju da upravo godine provedene na fakultetu ostaju među najvažnijim periodima života.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

AKO IDETE NA MERLINOV KONCERT: Objavljena važna uputstva za ulazak i boravak

– Uoči tri velika koncerta Dine Merlina, koji će biti održani 31. jula te 1. i 2. avgusta na stadionu “Asim Ferhatović Hase”, poznatijem kao Koševo, organizatori su objavili važna uputstva za posjetioce.

Informacije se odnose na organizaciju ulaska, sigurnosne procedure i kretanje unutar sigurnosnih zona.

U saopštenju organizatora navedeno je da će, kako bi ulazak bio brži i sigurniji, prvi put u ovom dijelu Evrope biti uveden dvostepeni sistem sigurnosnih provjera uz primjenu najsavremenijih AI sigurnosnih skenera.

“Nova tehnologija omogućava bržu obradu velikog broja posjetilaca, prepoznavanje nedozvoljenih predmeta i značajno efikasniji protok ljudi, uz podizanje sigurnosnih standarda na najviši nivo”, javljeno je u nastavku.

Ulazak na stadion

Ulazak u sigurnosni perimetar stadiona biće omogućen od 16.30, dok se kapije stadiona otvaraju u 18 časova, a organizatori pozivaju posjetioce da dođu ranije kako bi izbjegli gužve i olakšali proces ulaska.

Do sigurnosne zone biće moguće doći iz pet različitih pravaca, koji su označeni na priloženoj mapi.

“Na svakom od prilaza biće postavljeni AI sigurnosni kontrolni punktovi, gdje će se obavljati prvi sigurnosni pregled i provjera ulaznica. Završna kontrola ulaznica vršit će se neposredno prije ulaska na stadion”, naveli su organizatori.

Organizatori, takođe, pozivaju posjetioce da po dolasku u sigurnosni perimetar stadiona prate signalizaciju i koriste isključivo ulaz naznačen na svojoj ulaznici, kao i broj numerisanog sjedišta, zavisno o vrsti ulaznice.

Na raspolaganju će biti organizaciono osoblje i tri info punkta (iz pravca ulice Patriotske lige, Alipašine ulice i naselja Kromolj), koji će pružati pomoć svim posjetiocima.

Mapa prikazuje raspored svih ulaza u stadion, kao i pristupne pravce, te se posjetiocima preporučuje da prije dolaska provjere lokaciju ulaza naznačenog na svojoj ulaznici.

Poseban režim saobraćaja

Zbog uspostavljanja sigurnosnog perimetra i posebnog režima saobraćaja, prilaz stadionu privatnim automobilima neće biti moguć, te organizatori savjetuju posjetioce da koriste alternativne načine prevoza, jer parking u neposrednoj blizini stadiona neće biti na raspolaganju.

“Tokom sva tri koncertna dana – 31. jula te 1. i 2. augusta  od 14 do 24 sata za saobraćaj će biti zatvorene ulice Ibre Poplate (Betanija), Patriotske lige (prsten oko stadiona Koševo), kao i prilaz stadionu kroz prostor dvorane Zetra”, stoji u saopštenju.

Preporučuje se korištenje javnog gradskog prevoza, taksi prevoza ili dolazak pješice, uz planiranje ranijeg dolaska kako bi se izbjegle gužve.

Korištenje dronova

Korištenje dronova u zoni održavanja koncerta nije dozvoljeno, osim letjelica organizatora i Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Kompletan sigurnosni perimetar stadiona biće pod stalnim nadzorom MUP-a Kantona Sarajevo.

Informacije o ulaznicama

“Validne su isključivo ulaznice kupljene putem ovlaštenih platformi Adria Ticket i Entrio, kao i ulaznice kupljene na ovlaštenim prodajnim mjestima Magaza, biletarnica Bosanskog kulturnog centra i biletarnica Skenderija, kao i svih ovlaštenih prodajnih mjesta Entrio, pri čemu svaka ulaznica sadrži jedinstveni QR kod i može biti iskorištena samo jednom”, javili su organizatori.

Dolazak djece

Zone za stajanje PARTER i FAN PIT namijenjene su posjetiocima starijim od sedam godina, dok djeci mlađoj od sedam godina nije dozvoljen ulazak u ove zone, a djeca starija od sedam godina mogu boraviti u zonama PARTER i FAN PIT isključivo uz važeću ulaznicu i u pratnji odrasle osobe.

2Djeca do sedam godina ostvaruju besplatan ulaz na tribine ukoliko ne zauzimaju posebno sjedište, odnosno ukoliko sjede u krilu roditelja ili druge odrasle osobe koja posjeduje važeću ulaznicu”, navode organizatori.

Osobe sa invaliditetom

Za osobe koje koriste invalidska kolica osigurana je posebna platforma, uz besplatan ulaz za jednu osobu i jednog pratioca, u skladu s ranije objavljenom procedurom, a tiču se posjetilaca koji su se prethodno prijavili putem ovlaštenih ticketing servisa (Entrio.ba i Adriaticket.ba), te preuzeli svoje ulaznice.

Apel organizatora

Organizatori apeluju na sve posjetioce da na koncert dođu na vrijeme, poštuju upute redarske službe, prate postavljenu signalizaciju i koriste isključivo ulaz naznačen na svojoj ulaznici.

Posjetioci sa ulaznicama za tribine su dužni zauzimati isključivo sjedišta naznačena na ulaznicama.

“Primjena dvostepenog sistema sigurnosnih kontrola i korištenje najsofisticiranijih sigurnosnih skenera koji koriste AI tehnologiju predstavljaju novi standard organizacije velikih događaja. Njihova svrha je omogućiti brži protok posjetilaca, efikasniju kontrolu i maksimalnu sigurnost svih koji će prisustvovati koncertu. Pozivamo sve posjetioce da planiraju dolazak, koriste javni prijevoz te prate upute organizatora i službenih lica kako bi ulazak protekao brzo i sigurno”,  navedeno je iz organizacionog tima koncerta Dine Merlina.

Online ulaznice

Merlinovi koncerti su zakazani za 31. juli, 1. i 2. avgust, a za prva dva ulaznice su rasprodane za manje od 24 sata.

“Nakon toga je, zbog kontinuirane potražnje publike za dodatnim sjedećim mjestima, u prodaju pušteno po 400 ulaznica na tribinama s bočnim pogledom na binu za koncerte u petak, 31. juli i subotu, 1. august”, navedeno je iz organizacije koncerta.

Ulaznice su dostupne online putem Entrio.ba, na ovlaštenim prodajnim mjestima u Sarajevu – Magaza (Veliki ćurčiluk 20), biletarnica BKC Sarajevo (Branilaca Sarajeva 24) i biletarnica Skenderija Sarajevo (Terezije bb), kao i na svim Entrio prodajnim mjestima u Bosni i Hercegovini.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno