Connect with us

Svijet

ZELENSKI TRAŽI SASTANAK SA PUTINOM: “To je jedini način za proboj u mirovnim pregovorima”

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je svom pregovaračkom timu u Ženevi naložio da pokrene pitanje direktnog sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ocijenivši da bi to bio najbolji način za proboj u mirovnim pregovorima.

U telefonskom intervjuu za Axios Zelenski je naveo da mu je američka delegacija prenijela kako Moskva želi da okonča rat, ali je izrazio sumnju u takve procjene.

Rusija navodno želi kraj rata, Zelenski skeptičan

Prema njegovim riječima, američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner, koji predvode američku delegaciju u Ženevi, prenijeli su mu da Rusija iskreno želi završetak sukoba.

Ipak, Zelenski je naglasio da je mnogo pesimističniji i poručio da trajni mir ne može biti postignut davanjem “pobjede” ruskom predsjedniku.

Kritikovao je i američkog predsjednika Donald Tramp zbog, kako je rekao, javnog pozivanja Ukrajine da napravi ustupke, a ne Rusije.

„Nadam se da je to samo taktika, a ne odluka“, poručio je Zelenski.

Američki prijedlog: demilitarizovana zona u Donbasu

Kako navodi Axios, američki pregovarači predložili su da se ukrajinske snage povuku iz dijelova Donbasa koje trenutno drže i da ta teritorija postane demilitarizovana slobodna ekonomska zona.

Vašington se, međutim, nije izjasnio o tome ko bi imao suverenitet nad tim područjem. Zelenski je kazao da je spreman razgovarati o povlačenju ukrajinskih trupa, ali samo uz istovremeno povlačenje ruskih snaga na ekvivalentnu udaljenost i bez priznavanja ruskog suvereniteta nad Donbasom.

Mogući referendum i izbori

Zelenski je otkrio da su Vašington i Kijev saglasni da svaki mirovni sporazum mora biti potvrđen na referendumu u Ukrajini.

Istakao je da bi građani teško prihvatili sporazum koji bi značio jednostrano povlačenje ukrajinske vojske iz Donbasa, ali vjeruje da bi podržali zamrzavanje trenutnih linija fronta.

Predsjednik Ukrajine nije isključio ni mogućnost održavanja predsjedničkih izbora paralelno sa referendumom o mirovnom sporazumu, ukoliko dođe do krhkog primirja.

Sporno primirje za izbore

Prema njegovim riječima, Rusija je za sada pristala samo na jednodnevno primirje kako bi Ukrajina mogla organizovati izbore, što je Zelenski ocijenio apsurdnim i mogućim znakom da Moskva još nije spremna za istinski mir.

Related Topics:

Svijet

TRAMPOVE CARINE IZAZVALE REAKCIJU U EU: “Ovo je neprihvatljivo ponašanje”

Najava amerikog predsjednika Donalda Trampa o povećanju carina na automobile iz EU pokazuje da su SAD nepouzdan trgovinski partner, izjavio je predsjednik trgovinskog odbora Evropskog parlamenta Bernd Lange.

“Ovaj najnoviji potez pokazuje koliko je američka strana nepouzdana. Ovako se ne ophodimo prema bliskim partnerima. Sada možemo samo da odgovorimo sa najvećom jasnoćom i čvrstoćom, oslanjajući se na snagu naše pozicije”, rekao je Lange.

On je dodao da je Trampovo ponašanje “neprihvatljivo” i da EU poštuje okvirni trgovinski sporazum sklopljen sa SAD u Škotskoj prošle godine kojim je nametnuta uvozna carina od 15 odsto na većinu robe iz EU.

Lange je napomenuo da su SAD više puta prekršile sporazum, “na primjer sa preko 400 proizvoda koji sadrže čelik i aluminijum, koji sada podliježu prosječnoj carini od 26 odsto”.

 

Nastavi čitati

Svijet

PREŽIVIO HIROŠIMU U UTROBI MAJKE: Hamasumi poručio – “Nema mira dok nuklearno oružje ne nestane”

Điro Hamasumi (80), koji je preživio atomsko bombardovanje Hirošime, zatražio je od Ujedinjenih nacija ukidanje nuklearnog oružja, ističući da u svijeti ne može biti mira dok broj nuklearnih bojevih glava ne padne na nulu.

“Nuklearno oružje je oružje đavola sa kojim se ne može koegzistirati”, rekao je Hamasumi, koji je generalni sekretar vodeće japanske organizacije preživjelih nuklearno bombardovanje.

On je na konferenciji UN u Njujorku naglasio da su bombardovanja Hirošime i Nagasakija ostavila dugoročne fizičke, psihičke i ekonomske posljedice po preživjele.

Hasumi je upozorio na veliki broj nuklearnih bojevih glava u svijetu, ističući da “ne može biti mira dok taj broj ne padne na nulu”.

On se obratio na konferenciji UN u Njujorku, koja se održava u okviru mjesečnog pregleda primjene Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, prenijela je agencija Kjodo.

Hamasumi je još u majčinoj utrobi preživio bombardovanje Hirošime 6. avgusta 1945. godine.

(Srna)

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA TESTIRA ČETVORODNEVNU RADNU SEDMICU: Da li je bolji belgijski ili francuski model?

Najveći svjetski pilot-projekat četvorodnevne radne sedmice sproveden je u Britaniji u 61 kompaniji i donio je zanimljive rezultate – čak 92 odsto firmi odlučilo je da zadrži ovaj model i nakon šestomjesečnog testa. Belgija je ponudila ovu mogućnost svojim radnicima, a istraživanja je bilo i u Njemačkoj.

Inače, Belgija je prva zemlja Evropske unije koja je svojim zaposlenima ponudila mogućnost četvorodnevne radne sedmice, prenosi RTS.

Svi zaposleni imaju zakonsko pravo da od poslodavca traže četvorodnevnu radnu sedmicu, ali to znači da isti broj sati – 38 nedjeljno – treba da rasporede u četiri dana.

Dakle, nema kraćeg radnog vremena za isti nivo prihoda, i ideja je prije svega bila da se ljudima omogući fleksibilnost.

U susjednoj Holandiji drugačija je situacija – tamo se radi 32 sata nedjeljno. Holanđani prednost daju balansu između privatnog života i radnog vremena i odlučuju se za manji broj radnih sati, bez obzira na to što to eventualno znači i manje prihode.

Podaci, međutim, pokazuju da Holanđani zadržavaju isti nivo produktivnosti i kada rade kraće, ali postavlja se pitanje o dugoročnoj održivosti takvog modela.

U Francuskoj je odavno radna sedmica ograničena na 35 sati i zaposleni imaju mogućnost da rade četiri dana – a da li to znači manju ili istu platu zavisi od konkretnog dogovora sa poslodavcima.

Pilot-projekat u Britaniji

Najveći svjetski pilot-projekat četvorodnevne radne sedmice sproveden je u Britaniji u 61 kompaniji i donio je zanimljive rezultate. Čak 92 odsto firmi odlučilo je da zadrži ovaj model i nakon šestomjesečnog testa, prenosi RTS.

Smanjen osjećaj sagorijevanja prijavio je 71 odsto zaposlenih, 39 odsto kaže da ima manje stresa, a 37 odsto je osjetilo poboljšanje fizičkog zdravlja. I ne samo to – prihodi kompanija su porasli za čak 35 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Neki idu i korak dalje

Neke zemlje u ovim testovima i eksperimentima idu i korak dalje.

Recimo, na Islandu je raširenija praksa kraćeg radnog vremena za istu platu, jer se smatra da to može da djeluje motivišuće i da je poenta u kvalitetnijem i efikasnijem radu, a ne u broju sati.

I njemačke firme testirale četvorodnevnu radnu sedmicu

Kada je prije dvije i po godine sedamdesetak firmi u Njemačkoj krenulo u eksperiment sa četvorodnevnom radnom sedmicom, mnogi su sumnjičavo vrtjeli glavom. Štaviše, njemački političari su bili izrazito protiv, tvrdeći da nikada nijedna privreda nije porasla tako što su ljudi radili manje.

Međutim, dvije i po godine kasnije, 73 odsto firmi koje su učestvovale u eksperimentu istrajava u tome da njihovi zaposleni imaju tri slobodna dana nedjeljno, a da ostvaruju iste ili čak i bolje rezultate za istu ili veću platu nego ranije.

Studija je pokazala da firme koje su učestvovale u ovom eksperimentu nisu imale finansijske gubitke, da je stres zaposlenih pao za 20 odsto, da su im poboljšani zdravstveni rezultati, kao i da su pojedine firme primijetile da imaju znatno manje bolovanja.

Uprkos tome, njemački kancelar Fridrih Merc i većina šefova njemačkih korporacija izrazito su protiv četvorodnevne radne sedmice, smatrajući da to nije pravi korak u trenutku kada se Njemačka bori sa ekonomskom stagnacijom i kada pati od manjka kvalifikovane radne snage.

S druge strane, zastupnici skraćenog radnog vremena ističu da upravo digitalizacija i šire korišćenje vještačke inteligencije pomaže da se četvorodnevna radna sedmica mnogo šire primijeni u cijeloj njemačkoj ekonomiji.

U Srbiji se radi 41,3 sata nedjeljno, u EU 36 sati

Prema zvaničnim podacima Evropskog statističkog zavoda za 2024, Holanđani rade prosječno 32,1 sat nedjeljno, Nijemci 33,9, a radnici u Srbiji 41,3 sata nedjeljno. Poređenja radi, prosjek Evropske unije je 36 sati.

Podaci pokazuju i da svaki četvrti zaposleni u Srbiji radi više od 45 sati nedjeljno.

Zabluda da se manje radi

Advokat Ozren Slović je, gostujući u Beogradskoj hronici, rekao da je pitanje koje profesije mogu da „trpe“ ovakav model rada.

„Veštačka inteligencija će mnoge profesije da ubrza, olakša, uradi neki administrativni dio i tu će biti prostora da običan čovek radi mnogo manje“, navodi Slović.

Smatra da su visokoobrazovani profili, poput IT sektora, mjesta gdje je najprije moguće primijeniti ovaj model. U Srbiji postoji firma koja s uspjehom na ovaj način funkcioniše – Mikroelektronika.

„To je krug ljudi koji pokušava da se digitalizuje i automatizuje i da komunikaciju među zaposlenima ubrza“, rekao je Slović.

S druge strane, teško je zamisliti da maloprodaja radi četiri dana nedjeljno, ističe Slović, upozoravajući da bi se napravio još veći jaz među onima koji rade u kancelariji i na terenu.

„Ni postojeća prava radnika i zakonodavni okvir nismo u stanju da zaštitimo do kraja, tako da nije realno očekivati da ćemo dati još i jedan pride slobodan dan zaposlenom. S druge strane, koliko se brzo menja tehnologija, postepeno uvođenje tako nečega sigurno dolazi na red“, zaključio je Slović.

Pratioci Instagram profila Beogradske hronike odgovarali su na pitanje šta bi prije izabrali – četiri radna dana, a istu platu ili pet radnih dana, a veću platu. Više od polovine odgovorilo je da bi radili četiri dana.

Nastavi čitati

Aktuelno