Connect with us

Društvo

ŽENE ČESTO KRIVE SEBE, ali nema opravdanja za NASILJE U PORODICI!

„Kritika, prozivke, kontrola šta jedete i nosite i fizičko nasilјe! Kada dođe do fatalnih poslјedica kojima smo danas svjedoci, onda se možemo samo zapitati gdje živimo, kolika je naša odgovornost kao pojedinca, kao društva, kako to štitimo žrtve nasilјa i kako im pomažemo, hoćemo li išta naučiti iz ovoga i kako dalјe“, ističe psiholog Maja Savanović Zorić.

Možete li objasniti pojam femicida?

– Femicid je najekstremniji oblik rodno uslovlјenog nasilјa i definiše se kao “ubistvo žena, jer su žene”. Mogli bismo reći da se radi o zločinu iz mržnje nad osobama ženskog pola, koji je motivisan polom žrtve. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, “većinu slučajeva femicida počine partneri ili bivši partneri, pri čemu je prije toga često prisutno zlostavlјanje, prijetnje ili zastrašivanje, seksualno nasilјe ili situacije u kojima žene imaju manju moć ili manje sredstava od svojih partnera”. Kod muškaraca okidač je element posesivnosti “moja si ili ničija”. Problem je u činjenici da žena ne može izići iz nasilne veze bez prijetnji i fizičkog nasilјa. Dio odgovornosti leži i na propustima institucija (neizricanje i slaba provedba zaštitnih mjera), ali i na zajednici poput neprijavlјivanja od strane rodbine koja je upoznata s nasilјem, ali se ne želi miješati.

U kojim situacijama se javlјa nasilјe u porodici?

– Nasilјe u porodici pogađa lјude svih starosnih doba, pola, seksualnosti, kulture i nivoa prihoda. To nije problem usmjeren samo na žene, iako je statistički veća vjerovatnoća da će doživjeti nasilјe u porodici nego muškarci. Nasilјe u porodici može da obuhvati širok raspon prisilnih i kontrolisanih ponašanja i može se dogoditi između intimnih partnera ili članova porodice. To je obrazac koji se ponavlјa širom svijeta – posebno u zemlјama gdje su socijalne usluge loše ili nepostojeće i gde su stambene situacije duboko nesigurne. Djeca takođe trpe u tim okolnostima, jer svjedočenje zlostavlјanju može da ima jednak uticaj na mentalno zdravlјe mladih kao što je i samo zlostavlјanje.

Koji oblici nasilјa postoje?

– Nasilјe u porodici može biti fizičko, seksualno i/ili psihološko. Nasilјe utiče na ženino emocionalno, socijalno i psihološko blagostanje, što često rezultira simptomima depresije, anksioznosti, posttraumatskog stresnog poremećaja ili čak samoubistvom. Vjerovanja poput „bilo mu je žao poslije“ ili „postoje lјudi kojima je mnogo gore nego meni“ previše su česta. Zdravi odnosi ne uklјučuju nasilјe ni u kom obliku. Fizičko zlostavlјanje samo je dio sistema ponašanja. Žene mogu doživjeti zlostavlјanje i nasilјe bez fizičkog povređivanja, poput zastrašivanja, izolacije i prisile. Finansijska zloupotreba je postepeno preuzimanje kontrole nad bankovnim računima i finansijskim transakcijama. Emocionalno zlostavlјanje, na primjer, oduzimanje nezavisnosti, samopouzdanja i samopoštovanja. Ovo pomaže počiniocu da održi snagu i kontrolu u vezi. Verbalno zlostavlјanje podrazumijeva konstantnu izloženost izjavama koje negativno označavaju osobu. Seksualno zlostavlјanje je bilo koji oblik prisilne ili neželјene seksualne aktivnosti, a ono je najčešće među lјudima koji se poznaju, uklјučujući i bračne odnose. Socijalno zlostavlјanje je izolovanje osobe od provođenja vremena sa porodicom i prijatelјima i učestvovanje u društvenim aktivnostima. Konačno, uzrok porodičnog nasilјa je želјa za sticanjem moći i kontrole nad drugom osobom.

Šta mogu drugi da urade ako sumnjaju da je volјena osoba žrtva nasilјa u odnosima?

– Pazite da komunikacija bude otvorena. Ljudi ne moraju posebno da pišu o svojoj zabrinutosti zbog nasilјa, već samo da pitaju: „Kako si?“ Dajte lјudima da znaju da, iako se osjećaju izolovano i napušteno, oni tamo negdje imaju prijatelјe. Zaista, prijatelјi i članovi porodice su nedovolјno iskorišten resurs. Skloništa su za neke apsolutno neophodna, ali svi imamo prijatelјe i porodicu i ta podrška može biti ono što neko dobije nasilnim vezama. Oni bi uglavnom trebali slušati i odupirati se uobičajenom nagonu odnosno potrebi da kažu stvari poput: „Moraš da odeš“ ili „Ja bih otišao/la da sam na tvom mjestu.“ Samo budite prijatelј i ne osuđujte to šta druga osoba radi.

Kako to sve utiče na djecu? Šta bismo trebali znati?

– Istraživanja pokazuju da je povećani nivo stresa među roditelјima često glavni prediktor fizičkog zlostavlјanja i zanemarivanja djece. U mnogim domovima dešava se oluja kojom su djeca izložena većem riziku za ove negativne interakcije. Roditelјi u stresu mogu češće da reaguju na zabrinuto ponašanje ili zahtjeve svoje dece agresivno ili nasilno. Svi roditelјi bi se trebali usredsrediti na održavanje svog stresa što je moguće niže, poput razgovora ili šetnje i manjim medijskim izlaganjem. „Sve što smanjuje stres, može smanjiti rizik od zlostavlјanja i zanemarivanja“.

Zašto žene ostaju?

– Mnogo je razloga zbog kojih žene ostaju u nasilnim vezama. Često još uvijek vole svog partnera i nadaju se da će se stvari promijeniti. Brinu se o dobrobiti svoje djece i uticaju odvojenosti od oca. One su možda izgubile rasuđivanje u vlastitoj sposobnosti donošenja odluka, osjećaju se zbunjeno i nesposobno da odluče kuda dalјe. Postoji strah da ne izgube dom i nedostatak finansijske nezavisnosti. Može postojati pritisak da ostanete zajedno od strane porodice, crkve ili prijatelјa. Možda su trudne i nadaju se da će to pobolјšati stvari. Nažalost, nasilni odnosi se rijetko mijenjaju, uprkos lažnim obećanjima, a možda čak i vremenima kada zlostavlјanja nema. Važno je da održavate kontakt sa lјudima koji vas podržavaju i imate jasan plan bjekstva za hitnu ili potencijalnu eskalaciju nasilјa. Komunicirajte i podijelite ove podatke svojoj djeci i osigurajte da se svi klјučni dokumenti nalaze na jednom, lako dostupnom mjestu. Postoje usluge koje vam mogu pomoći da odlučite šta je najbolјe za vas i vašu porodicu. Niste sami, niste krivi, ne stidite se tražiti pomoć.

Šta biste preporučili osobama koje su se osjetile nesigurnim?

– Ako osjetite da se napetost u vašem domu pogoršava sa onima sa kojima živite, osjećate prijetnju ili osjećate da vam mogu nauditi, postoje mjesta gde možete dobiti pomoć za to vrijeme. Možete dobiti savjet o upravlјanju situacijom ili napuštanju te situacije.

Postoje li druge stvari koje biste volјeli da lјudi znaju?

– Preporučujem svima koji odlaze da razmisle o tome kako to pažlјivo učiniti. U zavisnosti od situacije u kojoj žive, neki se mogu osjećati anksiozno, pretrpano kod kuće ili izolovano. Važno je prepoznati takve prijetnje javno i osigurati da žrtve budu zaštićene. Svi smo odgovorni za sprečavanje i zaštitu osoba koje su pod rizikom nasilјa. Pozivam sve relevantne institucije da preispitaju svoje poruke i osiguraju da žrtve mogu da se ohrabre i zatraže zaštitu. BiH ima dvije SOS linije i obje su besplatne i aktivne za pozive. Za savjet šta da radite, pozovite ili 1265 za FBiH ili 1264 za RS da biste dobili prvostepenu psihološku i socijalnu podršku. Da biste prijavili nasilno djelo, pozovite policiju na broj 122.

NIŠTA BEZ PREVENCIJE

– Ako nema prevencije, nema ničega. Previše tolerišemo nasilјe oko sebe i onda se iščuđavamo ovakvim situacijama. Mislim da je bitno to što se trenutno femicid kao takav ne percipira. Čini mi se da pokušavamo i kroz djelovanje institucija i kroz statistiku ublažiti činjenicu da govorimo o muškom nasilјu nad ženama. Mogu zvučati radikalno, ali to je to.

Kozarski

Društvo

MNOGI U BiH BI DONIRALI ORGANE NAKON SMRTI, ali i dalje malo slučajeva transplantacije s preminulih osoba

Sarajka Lejla Komarac voljela bi da njeni organi, nakon smrti, budu iskorišteni za transplantaciju. Tako bi, kaže, pomogla nekome ko čeka na novu priliku za život budući da stotine ljudi u Bosni i Hercegovini čeka na transplantaciju.

No, i pored njene želje, o tome će jednog dana odlučivati članovi njene porodice.

„Svoje organe bih voljela da doniram nakon smrti, kada bi se za to ukazala prilika. Volim pomagati drugim ljudima i smatram da je to izvrstan način da poživim druge ljude ako već ja nisam imala priliku da živim duže“, kaže Lejla u razgovoru za Buku.

Zbog malog broja onih koji pristanu da organi njihovih bližnjih budu donirani Bosna i Hercegovina ne može pristupiti Eurotransplantu. Broj kadaveričnih transplantacija (s preminulih pacijenata) nije jedini uslov za pristupanje Eurotransplantu, evropsku mrežu za razmjenu organa.

Politički dogovor postignut, predaleko do glavnog uslova

Kako bi Bosna i Hercegovina pristupila Eurotransplantu potrebno je da država pošalje aplikaciju za članstvo, a nakon toga da ispuni niz drugih uslova. Entitetska ministarstva zdravlja i Ministarstvo civilnih poslova BiH postigli su dogovor da upute pismo namjere Eurotransplantu za članstvo. No, da bi BiH uopšte bila uzeta za razmatranje potrebno je da se poveća broj kadaveričnih transplantacija.

„Tijekom 2023. godine u transplantacijskim centrima u Federaciji BiH, urađene su četiri kadaverične transplantacije bubrega, pet kadaveričnih transplantacija rožnice i deset transplantacija bubrega od živih darovatelja. Od početka 2024. godine do danas urađene su četiri kadaverične transplantacije bubrega, jedna kadaverična transplantacija jetre i tri kadaverične transplantacije rožnice. Također, urađene su i dvije transplantacije bubrega od živih darovatelja“, kažu za Buku iz Ministarstva zdravstva FBiH. To je nedovoljno jer je uslov Eurotransplanta da se godišnje obavlja bar 10 kadaveričnih transplantacija na milion stanovnika.

Te vrste transplantacija u Republici Srpskoj se uopšte ne rade, što znači da je u BiH potrebno bar tri puta više ovakvih transplantacija.

Buka je svim većim zdravstvenim centrima u Republici Srpskoj poslala upit, ali odgovor je stigao samo iz Univerzitetske bolnice Foča.

„U našoj ustanovi uopšte se ne izvode transprantacije. Raspoloženi smo za učešće u transplant programu Bosne i Hercegovine odnosno Republike Srpske, ali nas još uvijek niko niko pozivao i nemamo koordinatora za transplantacije“, navodi v.d. direktora Univezitetske bolnice Foča Nenad Lalović u svom odgovoru na upit Buke.

Osim iskazanog interesa za članstvo, većeg broja kadaveričnih transplantacija država mora da ispuni i ostale uslove: usvajanje zakona koji dopuštaju razmjenu organa s partnerskim zemljama Eurotransplanta, prihvatanje načela saradnje, jedinstvene liste čekanja, osiguranje logističkih uslova za brz i neometan prevoz organa.

Zahtjev BiH za članstvo u Eurotransplantu je ideja zastupnika u Predstavničkom domu Bosne i Hercegovine Saše Magazinovića. On za Buku kaže da je pismo namjere Eurotransplantu kao konačno iskazana namjera i prvi korak države ka članstvu dobra vijest, posebno ako znamo da duže od decenije nije postojao dogovor o tome.

“Nakon što je usvojena inicijativa u Parlamentu BiH, ministrica Dubravka Bošnjak je uspjela ono što njeni prethodnici nisu, da okupi sve u BiH i napravi dogovor o tome. Početak puta ka Eurotransplantu je značajan jer će ozbiljna namjera za članstvo morati značiti i razvoj transplantacijske medicine u našoj zemlji“, kaže Magazinović.

Pacijenti i stručnjaci kažu kako su vlasti odmah požurile sa lijepim vijestima o pristupanju Eurotransplantu, ali da smo mi daleko od toga.

Predsjednica Donorske mreže BiH i nefrolog u penziji Halima Resić za Buku kaže da je ovo veliki pomak budući da su prošle godine dok su se domaći političari dogovorili oko suštinski važne teme.

„Postignut je dogovor i pozdravljamo, međutim da bismo bili u Eurotransplantu mi moramo imati bar 10 donora, znači 10 transplantacija od osoba koje su moždano preminule. To su neki od kriterijuma pored organizacionih pitanja da bismo mi ušli u Eurotransplant, mi možemo sve te akte potpisati, dopisati sve to odraditi, ali ako nemamo konkretno te aktivnosti, ne možemo biti članica Eurotransplanta“, upozorava Resić.

Ministarstvo civilnih poslova je pokrenulo aplikaciju, ali jedno su papiri, jedno su zakoni, ali najvažniji uslov je broj transplantacija, kaže za Buku Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika u FBiH, podsjećajući na optimistične izjave bh. političara iz kojih se moglo pogrešno zaključiti da je stvar članstva u Eurotransplantu gotova stvar.

main image
„To su politički spinovi, zato što nismo ni blizu. Mi smo miljama daleko od Eurotransplanta, Eurotransplant je međunarodna organziacija za razmjenu organa, mi smo prošle godine imali dva donora preminula, ove godine dva, trebali bi imali minimum 10 na milion stanovnika kako bi uopće mogli razgovarati o ulaksu u Eurotransplant. Dakle, jedno su zamolbe i aplikacije za pristupanje, zakonski aspekti… Možemo imati sve super, ali ako nemamo kadaveričnih donora, mi ne možemo pristupiti. Ako nemamo šta zamijeniti, kako ćemo zamijeniti“, govori Žuljević.

Magazinović kaže da ohrabruje povećan broj transplantacija u posljednje vrijeme, a posebno jer 150 dana od početka godine nije urađena nije transplantacija.

„Potpuno razumijem i podržavam iskazanu frustraciju predstavnika udruženja pacijenata zbog malog broja transplantacija u BiH iz čega proizilazi i nepovjerenje da je moguće ubrzano ispunjavanje uslova Eurotransplanta koji stoje na putu do punopravnog članstva“, rekao je Magazinović za Buku.

Zašto je broj kadaveričnih transplantacija u BiH tako mali?

Kadaverične transplantacije u BiH se izvode samo u FBiH, dok entitetske vlasti RS-a pacijente šalju na transplantacije u Bjelorusiju. Naši sagovornici kažu da je to loše rješenje. Upitan šta je problem koji uzrokuje mali broj kadaveričnih transplantacija, Žuljević odgovara:

„Ne bi trebalo da ništa bude problem. Mogao bi problem biti možda nedostatak kadra posebno u Tuzli. U Sarajevu imaju dobre timove. Mislim da je previše slanja ljudi u inozemstvo i u FBiH, u RS to Fond zdravstvenog osiguranja plaća, međutim u FBiH se plaćaju samo one transplantacije koje se ne mogu uraditi u FBiH, one koje se mogu raditi se ne plaćaju pa ljudi opet skupljaju novac i idu u Tursku, idu u neke druge zemlje da se transplantiraju. Bojim se sad da turske privatne klinike nisu izlobirale pacijente, da nisu ušle i u kliničke centre i da traže da im se šalju pacijenti, strah nas je da tu dolazi do opstrukcija“, skeptičan je Žuljević.

Da bi se kadaverične transplantacije uopšte radile potrebno je da se podudare krvne grupe i ostali preduslovi kompatibilnosti donora i pacijenta. Osim toga ključno je utvrđivanje moždane smrti u intenzivnoj njezi te saglasnost porodice.

„Za dobijanje saglasnosti familije su jako bitne kvalitetne kampanje koje mi sistematski nemamo. Mi dobijamo savjete od španskog ministarstva koja ima 5.000 transplantacija godišnje ali oni kontinuirano rade kampanju, a mi je radimo kad je Svjetski dan bubrega, Evropski dan donacije i transplantacije, kukamo i molimo za novac da nam se da da promoviramo i td“, naglašava Resić.

Ključna uloga transplant koordinatora

Hiljade ljudi u BiH potpisalo je donorsku karticu koja nema zakonsku snagu već izraz opredjeljenja i dobre volje. Bez obzira koliko osoba za života željela biti donor nakon smrti, o svemu se na kraju pita porodica. Tada ključnu ulogu igraju transplant koordinatori. Zakonom o transplantaciji organa i tkiva, u zdravstvenim ustanovama koje učestvuju u odabiru darovatelja, uzimanju i presađivanju organa i tkiva imenuje se koordinator za uzimanje i presađivanje organa i tkiva, kao i zamjenici koordinatora.

Koordinatori i zamjenici koordinatora imenovani su u tri klinička centra i osam bolnica u FBiH. Oni su od 2014. do 2024. obavili 91 razgovor s porodicama preminulih osoba, od čega su dobili 27 pristanaka za darivanje organa i tkiva.

„Kako je to utvrđeno Zakonom, prije pristupanja uzimanju organa i tkiva liječnik je dužan obavijestiti obitelj umrlog o postupku uzimanja, razlozima i koristima i to razumljivim rječnikom i s dužnim poštovanjem prema obitelji umrlog. Uzimanje organa i tkiva s umrle osobe radi presađivanja u svrhu liječenja dozvoljeno je samo uz pisani pristanak bračnog ili izvanbračnog druga, punoljetnog djeteta, roditelja, punoljetnog brata ili sestre umrle osobe“, kažu iz federalnog ministarstva zdravstva.

Pojašnjavaju da imenovani bolnički koordinatori imaju ključnu ulogu u provedbi donorskog programa, odnosno ranom prepoznavanju i identifikaciji donora, organizaciji aktivnosti u postupku utvrđivanja moždane smrti, razgovoru s porodicom, koordinaciji svih aktivnosti vezano za realizaciju potencijalnih darivatelja organa i tkiva.

„Uspješnost donorskog programa u značajnoj mjeri ovisi o njihovoj educiranosti, motiviranosti, posvećenosti, ali i potpori menadžmenta zdravstvene ustanove, koji imenovanim bolničkim koordinatorima i drugim zdravstvenim profesionalcima uključenim u program transplantacije trebaju omogućiti uvjete za neometan rad“, dodaju iz Ministarstva.

Za uspostavu kvalitetnog i učinkovitog donorskog programa, kao i programa kadaverične transplantacije u Federaciji BiH, potreban je angažman šire društvene zajednice i koncenzus zdravstvene politike o transplantaciji kao nacionalnom javnozdravstvenom interesu, ali i da kliničke zdravstvene ustanove prepoznaju transplantacijsku medicinu kao jedan od prioriteta u svome radu.

„Također, ističemo da donorski program nije moguće razvijati bez visoke društvene odgovornosti, solidarnosti i pozitivnog stava javnosti prema doniranju organa. O tome govori podatak da je prema evidenciji Centra za transplantacijsku medicinu u razdoblju rujan 2014 – svibanj 2024. godine obavljen 91 razgovor s obiteljima preminulih osoba, te da je dobiveno 27 pristanaka za darivanje organa i tkiva“, poručuju iz Ministarstva.

Pribavljanje organa od kadaveričnih donora nije moguće bez podrške javnosti, i ovo je jedino polje medicinske nauke i prakse koje ne može opstati bez podrške građana.

„I podrazumijeva takvu svijest u kojoj se svaki pojedinac neće promatrati samo kroz prizmu potencijalnih donora već i kroz prizmu potencijalnog primatelja organa“, apeluju iz Ministarstva.
Buka

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ponovo nestabilno sa pljuskovima!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra će biti nestabilno uz čestu kišu i pljuskove sa grmljavinom koji će početi od jutarnjih časova, dok će na sjeveroistoku uglavnom biti suvo.

Očekuju se i lokalne nepogode uz jače padavine u kratkom periodu, a moguća je i pojava grada, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U Semberiji će tokom dana biti i sunčanih intervala uz moguću kišu, lokalno.

Vjetar će biti slab do umjeren, povremeno i pojačan istočnih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha biće od seda do 16, a najviša dnevna od 17 do 25 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

SKUPLJE POLAGANJE VOZAČKOG ISPITA! B kategorija 1.480 KM

Udruženje auto-škola Sarajevo donijelo je odluku o promjeni cijena usluga sa ciljem, kako kažu, unapređenja kvaliteta obuke i povećanja sigurnosti na putevima.

Na osnovu ekonomskih parametara i dogovora između auto-škola u Sarajevu, odredili su minimalne cijene obuke za vozačke dozvole. Tako će A kategorija da košta 720 KM, B kategorija 1.480 KM, C1 kategorija 750 KM, C (ako ima C1) 710 KM, C (ako nema C1) 1.650 KM, CE kategorija 640 KM, D (ako ima C 2 godine), 1.500 KM, D (ako nema C) 2.700 KM, DE kategorija 920 KM.

Nove cijene će biti u primjeni od 1. juna, piše Klix.

Nastavi čitati

Aktuelno