Connect with us

Društvo

ZNATE LI KOLIKO JE POTREBNO RADITI U BiH da biste mogli kupiti jedan kilogram zlata?

Nekada su ljudi nosili zlatne zube, postali su prošlost. Viđamo ih u muzičkim spotovima. No, zlatni nakit nikada nije izašao iz mode.
Nekada slamarica, danas najviše nekretnine, jeste jedan od najčešćih oblika ulaganja na našim prostorima. Na turbulentnoj svjetskoj geopolitičkoj sceni, jedan od najsigurnih oblika ulaganja jeste u inevesticiono zlato. Zbog Bliskog istoka, cijena u svijetu probila je psihološku granicu.

Vođeni tim podadcima, istraživali smo, isplati li se ulagati u investiciono zlato ali i koliko godina, građani BIH bi morali da rade, pri tom, da žive od vazduha, a kako bi sebi priuštili kilogram zlata?

Tutankmonova zlatna maska, izrađena od čistog zlata, teška 24 kilograma. Grobnice farona, sve od zlata. Od Starog Egipta pa sve do danas, zlato je simbol bogatstva. Za vrijeme ratova i kriza, vrijednost zlata raste.

Danas, zbog sukoba na Bliskom istoku, cijena zlata probila je psihološku granicu od 120 maraka za gram na svjetskom tržištu. U narednom periodu, očekuje se trend rasta, koji ide ka rekordnih 2.000 američkih dolara za uncu. Kod nas u zlatarama, na prvo oko, najvidljivji je nakit. Ipak, najviše se kupuje investiciono zlato.

”Ono je u suštini i najčistije zlato. To su vam kao one polugice zlata. One imaju najveću čistoću za razliku od ovog 14karatnog, 18karatnog zlata. Potražnja za inversticionim zlatom u suštini je i zbog ulaganja novca ali i zbog poklona, jer to je nešto što ostaje, ” pojašnjava Vanja Plavšić radnica u zlatari.

Cijena 14 karatnog zlata na našem tržištu po gramu iznosi od stotinu do 150 maraka. Investiciono je, kažu, mnogo skuplje.

”Kod nas gram investicionog zlata košta od nekih 200 do 270 KM, striktno ovo koje imamo je 270 KM,” ističe Plavšićeva.

Nakit sa kamenčićima, pogotovo svadbeni, ima svoje stalne mušterije kao i ove zlatne pločice.

”Investiciona zlatna pločica od deset grama košta 2.700 KM, pet grama iznosi 1.350 KM, jedan gram je 270 KM a u ponudi je i pločica od 50 grama koja košta 13.500 KM,” navode iz ove banjalučke zlatare.

U Evropskoj uniji zlato je važan instrument sigurnosti imovine. Izjednačeno je sa valutom, odnosno novcem. Tamo je kupovina i prodaja investicionog zlata oslobođena PDV-a. U BIH to nije slučaj. Ko ima ušteđevine ali nedovoljno, primjera radi, za kupovinu nekretnine, onda može uložiti u investiciono zlato. Istražili smo, isplati li se?

”Kupovina monetarnog zlata je nešto što ljudi čine jer na taj način ostaju sigurni da neće izgubiti na vrijednosti. Imamo drugi problem kod te kupovine, a to je, kada je stanje na tržištu stabilno – cijene padaju. Dakle, ne ostaju na tom istom nivou.

Postoji rizik da ćete to možda izgubiti, ali ako ćete to čuvati kao neku zlatnu rezervu, tako da je nazovem, onda ima smisla novac uložiti,” smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Na prostoru susjedne Hrvatske postoje sajtovi koji se bave prodajom investicionog zlata. Istraživajući, naišli smo na podatke da kupcima u BIH ovo zlato, donose na noge a koje prema upustvima, pretohodno moraju pazariti u njihovim regionlanim poslovnicama.

Građanima je ovaj vid kupovine isplativiji ali otvara mogućnost i sive zone, kažu ekonomnisti. Prema trenutnim cijenama kilogram zlata na svjetskoj berzi iznosi više od 64.000 američkih dolara.

Izračunali smo, koliko godina bi morao da radi jedan stanovnik Bosne i Hercegovine s prosječnom platom da bi kupio kilogram zlata?

Prostom računicom to izgledalo ovako: ‘’90 prosječnih plata podjeljeno sa 12 mjeseci u godini, jedanko je 7,5 godina rada,” izračunao je Pavlović.

Da, dobro ste vidjeli. Ako primate prosječnu platu od 1.285 maraka mjesečno, za kilogram zlata koji košta više od 115.000 KM, potrebno Vam je 90 mjesečnih plata ili 7.5 godina rada, ali pri tom da živite od vazduha, piše UNA.

Naša ekipa danas nije imala dovoljno novca da pazari neku zlatnu pločicu ili polugu zlata, ipak, za kraj ovog snimanja, počastili smo se dukatima – ali čokolaDnim, jer kako kaže stara narodna: koliko para, toliko muzike.

Društvo

HOĆE LI NAGLO ZAHLAĐENJE i snijeg negativno uticati na pčelarstvo?

Posljednje padavine i naglo zahlađenje negativno utiču na pčelarstvo i sigurno će smanjiti ovogodišnje medobranje.

Pčelar iz Poveliča kod Srpca Željko Ignjatić kaže da ne pamti da je bagrem ikada ovako rano počeo da cvjeta. Visoke dnevne temperature proteklih dana pojačale su unos polena, i do tri kilograma dnevno.

Međutim, naglo zahlađenje i pored odličnog početka sezone, ipak donosi neizvjesnost.

– Što znači da će one to što su donijele da pokupe, odnosno da pojedu, da bi se prehranile tako da mi sa sigurnošću ne možemo reći da je ova godina krenula dobro i da će biti dobra, loša ili srednja dok ne podvučemo crtu na kraju sezone – naveo je Ignjatić.

RTRS

Nastavi čitati

Društvo

OVO SU neobični VASKRŠNJI OBIČAJI širom svijeta

Kod brojnih naroda ostalo je mnogo čudnih običaja za najradosniji hrišćanski praznik.

Kada kod nas spomenete Vaskrs, gotovo svakome će prve asocijacije biti porodično okupljanje, farbanje jaja, bogata trpeza, vaskršnje korpice i dekoracija i sl. Ali, mnogi narodi širom svijeta, praktikuju mnogo čudne običaje kada je u pitanju najradosniji hrišćanski praznik.

Francuzi se okupljaju na glavnom trgu u svom gradu i prave džinovski omlet od po nekoliko hiljada jaja! Najčešće se upotrijebi preko 4 hiljade jaja, a veliki broj ljudi se hrani ovim omletom.

U Finskoj na Vaskrs običaj je da se odrasli međusobno šibaju po leđima brezovim grančicama, a djeca svom snagom i svim sredstvima prave buku na ulicama kako bi najavila kraj posta.

Kod Holanđana postoji čudna tradicija da se dječacima simbolično “ispraši tur”, odnosno dobiju batine, jer se smatra da se tako iz njih “istjeruje” đavo. Ovaj običaj postoji i kod Škota, pa se kod njih ustalila i izreka “istučen kao za Vaskrs”.

Grci sa Krfa, moglo bi se reći, imaju jedan od najčudnijih običaja: naime, oni na Vaskrs bacaju lonce kroz prozor.

U Bugarskoj tradicija nalaže da najstarija žena u porodici prvim crveno obojenim jajetom prinese licu svakom djetetu u porodici, za zdravlje i sreću, a vjernici poslije liturgije lupaju šarena jaja o zid crkve.

Iako je zeka najpopularniji i najčešći simbom uskršnjim praznika, u Australiji je to – kengur! Tamošnji vjernici tada odlaze na obližnji potok ili rijeku da zahvate malo vode, koju čuvaju do vjenčanja, kad će se njom međusobno poprskati za sreću u braku.

U Norveškoj postoji, možda, najbizarnija tradicija: naime, na dan Vaskrsa kod nje se održao običaj rješavanja ubistava! Na njihovoj televiziji se na Veliku subotu emituju kriminalistički i detektivski filmovi, a časopisi objavljuju priče o misterioznim i neriješenim ubistvima.

U Americi ustalila se zanimljiva tradicija:”lov” na farbana jaja. Ukućani tada sakrivaju jaja u kući ili dvorištu, a djeca ih traže, vjerujući da ih je preko noći uskršnji zeka tu ostavio zajedno sa slatkišima i drugim poklonima.

U dalekoj Polineziji se za Vaskrs krste školjke! Razlog zašto se praktikuje ovo jeste taj što se vjeruje da su povezane s morskim duhovima. One se nakon utvrđenog obreda vraćaju u more.

Nastavi čitati

Društvo

MILAN PJEŠAČIO OD NJEMAČKE DO OSTROGA! Vjera, optimizam i UPORNOST oslonac u teškim trenucima

Milan Đundić je krenuo na neobično putovanje 3. marta, spremajući se da pređe više od 1.400 kilometara pješke, od Nemačke do manastira Ostrog.

Ovo hodočašće, koje je trajalo 35 dana, nije bilo samo fizičko putovanje, već i duhovno iskustvo koje je testiralo njegovu izdržljivost i vjeru. Jedan dio puta je čak prepješačio bosonog.

Na svom putu, Milan je prošao kroz pet različitih država – Nemačku, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Umjesto da izabere brz i udoban način putovanja avionom ili automobilom, Milan je svesno dolučio da ide pješke do Ostroga, sa ciljem da se približi svojoj svetinji na jedinstven način, piše Blic.

– Svjesno sam odlučio da idem svojim nogama, uputio sam se na hodočašće ka našoj svetinji. Da li je bilo lako? Nije. Da li sam uspio? Jesam! Uz pomoć dobrih ljudi koje sam sreo i, naravno, uz božju pomoć – rekao je Milan u jednom od svojih videa.
Iako je nailazio na izazove, poput fizičkog umora i teških trenutaka, Milan je dobijao podršku od stanovnika mesta kroz koje je prolazio. Njegova odlučnost i optimizam bili su primjetni tokom cijelog putovanja, a on je isticao da mu je podrška ljudi koji su pratili njegovo putovanje bila od velikog značaja, posebno kada bi završio dan raširivši šator i ostavši sam u tišini.

– Na ovom putu sa mnom su bog, moj ranac i moj optimizam da ću uspeti i stići do najveće svetinje. Budite moja podrška, to će mi mnogo značiti, pogotovo kada uveče raširim šator, raspalim vatru i ostanem sam u tišini. Moraš da se privikneš na malo tuge u životu. Nećeš znati šta je prava sreća ako ne budeš imao sa čim da je uporediš – pisao je Milan tokom putovanja.

Tokom putovanja, Milan je dijelio svoje misli i osjećanja na društvenim mrežama, ističući da mu je vjera, optimizam i upornost bili oslonac u teškim trenucima.

Nastavi čitati

Aktuelno