Connect with us

Društvo

ZVANIČNI PODACI KAŽU da se u 57 javnih kuhinja hrani 19 000 građana ŠIROM BIH

Oko 19.000 građana BiH hrani se u 57 javnih kuhinja širom zemlje.
Ako bismo sve njih okupili u jednu lokalnu zajednicu, dobili bismo cijeli jedan Bužim, Foču, Goražde, Ilijaš, Kotor Varoš ili Gornji Vakuf, jer su navedene opštine, prateći popis iz 2013. godine, imale pojedinačno oko 19.000 stanovnika.

A ako se želi dodatno ući u slična poređenja, onda treba reći i da, kada bi svi korisnici javnih kuhinja bili zajedno, oni bi brojno nadjačali više od 60 odsto opština u Republici Srpskoj, te preko 20 opština u Federaciji BiH.

Ništa ovo nije iznenađujuće, poručuje struka za “Nezavisne novine”, a tvrde da je stanje mnogo gore, bez obzira na to što, prije svih nadležni, nikada to neće “prevaliti preko usta”.

Predstavnica Razvojnog programa UN u BiH Amina Omičević nedavno je tokom radionice “Hrana za sve – regionalni dijalozi o ostvarivanju prava na topli obrok u BiH” kazala da u 70 opština i gradova u Republici Srpskoj i Federaciji BiH nema ove usluge.

“Većinu javnih kuhinja finansiraju ili građani, organizacije civilnog društva ili opštine i gradovi. Jedan dio finansiranja dolazi i s višeg nivoa – kantonalnog ili entitetskog”, izjavila je Omičevićeva.

Samo u Narodnoj kuhinji u Doboju, koja je s radom počela nakon stravičnih poplava 2014. godine, svakodnevno se prave obroci za 151 građanina, a donacije za ovu ustanovu, poručuju nadležni, stižu gotovo neprestano.

U koliko teškoj situaciji se nalaze građani, te država uopšte, bez obzira na to što mnogi ne žele da priznaju, dokaz je i postojanje javne kuhinje za bebe u Bratuncu.

Frapantno je reći da je to jedina takva ustanova u Evropi, a njene usluge trenutno koristi čak 60 beba.

To je, prema riječima predsjednice Udruženja “Obraduj nekoga” Aide Sadiković Mehonić, duplo veći broj nego kada je ova ustanova otvorena, u novembru 2021. godine.

“Trenutno smo nabavili hranu za septembar. Planiramo sredinom ili krajem ovog mjeseca pokrenuti akciju za nabavljanje hrane za oktobar, s obzirom na to da su sredstva koja je donirao premijer Kantona Sarajevo za prošlu godinu već potrošena. Sada isključivo zavisimo od donacija fizičkih ljudi, odnosno naših građana. Sada idemo sa sakupljanjem mjesec za mjesec”, rekla je ona, dodajući da je od otvaranja kuhinje 200 beba od njih dobilo obrok.

Ona je navela da su im na mjesečnom nivou potrebne tri palete mlijeka, a bebe korisnice kuhinje dobijaju i kašice i druge proizvode za ishranu beba. Problem su im, kako kaže Mehonićeva, stvorile inflacija i poskupljenja.

“Novčana vrijednost projekta je oko 180.000 KM godišnje. U to su, isključivo, uračunati hrana, mlijeko, oprema za bebe, kreveci, kolica i sve što je potrebno da se kupi i uvijek je tu specijalna dohrana za bebe koje imaju alergije, koje imaju neke probleme. Ta hrana je jako skupa”, navela je ona.

Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača srednje Bosne, kaže u razgovoru za “Nezavisne novine” da je situacija mnogo teža od svega rečenog.

“Građani BiH su veoma ponosni ljudi”, naglašava Arnautović, te nastavlja:

“Mi imamo jako puno, pogotovo penzionera koji su čitav život radili da bi obezbijedili sebi penziju, a za koju znamo da je minimalna, koje je još uvijek stid otići i do javne kuhinje, a koji su sasvim sigurno ‘zreli’ za takve stvari. Takođe, da dio njih nema djecu u inostranstvu i da im oni ne šalju pomoć, definitivno bismo imali još više gladnih i siromašnih, a javne kuhinje bi imale znatno više korisnika.”

Arnautović ističe da je nezadovoljan činjenicom da država BiH dosad nije našla za shodno da pomogne najugroženijim kategorijima stanovništva.

“To su i oni ljudi koji imaju minimalna primanja, ali i oni koji uprkos teškoj situaciji ne žele da se pomire da su u problemu. Zaista mislim da bi se moralo pomoći ne samo tih 19.000 ljudi, nego i svima koji su u problemu, a takvih je mnogo više. Ako se ovako nastavi, biće još teže u godinama koje dolaze”, istakao je Arnautović.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno