U periodu januar – maj ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 5,24 milijarde KM, od čega se na izvoz odnosilo 2,16 milijardi KM, a na uvoz oko tri milijarde KM, pokazuju podaci Zavoda za statistiku Srpske.

Kako se navodi u podacima, spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – maj 2025. godine iznosio je oko 910 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 70,4%.

“Izvoz je u periodu januar – maj 2025. godine povećan za 6,2% u odnosu na period januar – maj 2024. godine, dok je uvoz povećan za 5,5%”, stoji u podacima Zavoda.

Kada su u pitanju uvoz i izvoz prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, tokom ove godine je najviše izvezeno raznih gotovih proizvoda za oko 532 miliona KM.

Slijedi izvoz proizvoda razvrstanih prema materijalu za 417 miliona KM, te mašina i transportnih sredstava za 341 milion KM.

S druge strane, uvezeno je najviše mašina i transportnih sredstava za 642 miliona KM, proizvoda razvrstanih prema materijalu za 589 miliona KM, te hrane i živih životinja za 499 miliona KM.

Republika Srpska je, prema ovim podacima, najveći obim robne razmjene imala sa Srbijom, iz koje je za pet mjeseci uvezla robe vrijednosti 551 milion KM, dok je u ovu zemlju izvezla robe za oko 364 miliona KM.

Slijedi Italija, u koju je Srpska plasirala robu za 211 miliona KM, dok je iz ove zemlje došlo robe za 427 miliona KM, pa Hrvatska u koju je izvezeno proizvoda za 387 miliona KM, a iz nje je uvezeno za 195 miliona KM.

U Njemačku je za pet mjeseci plasirano proizvoda za 218 miliona KM, a iz ove zemlje je došlo za 280 miliona KM, dok je u Sloveniji izvezeno proizvoda za 233 miliona, a uvezeno je za 167 miliona KM.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da je povećanje vrijednosti uvoza i izvoza rezultat kombinovanog djelovanja dva ključna faktora.

“Prije svega, rast cijena, odnosno inflatorni pritisci, doveli su do nominalnog povećanja vrijednosti uvoza i izvoza. Istovremeno, rast prosječnih zarada, kao i kontinuirani priliv doznaka iz inostranstva, doprinijeli su rastu raspoloživog dohotka domaćinstava, što se reflektovalo kroz intenziviranje uvozne potrošnje”, kazao je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, s druge strane, oporavak industrijske aktivnosti unutar Evropske unije – prvi put nakon dvogodišnjeg zastoja – generisao je dodatnu izvoznu tražnju za proizvode iz Bosne i Hercegovine.

“Ukoliko ne dođe do većih negativnih poremećaja u međunarodnoj trgovini, poput zaoštravanja trgovinskih tenzija ili novih geopolitičkih kriza, ovakva dinamika eksterne razmjene mogla bi se zadržati i u ostatku kalendarske godine”, istakao je Mlinarević.

Avanturistički kompleks na lokalitetu Gradina, nadomak Bosanske Krupe, uskoro će dobiti još jedan adrenalinski sadržaj, a radi se o prekrasnom visećem mostu iznad kanjona rijeke Une.

Implementator ovog projekta je Klub adrenalinskih sportova iz Bosanske Krupe, a zahtjevan posao povezivanja dvije litice čeličnim sajlama i nogostupima, na visini od oko 100 metara, izvode članovi Kluba ekstremnih sportova “Škorpio” iz Zenice.

Ovaj klub se bavi izgradnjom ovakvih elemenata planinarske infrastrukture, pa su tako sličan viseći most nedavno izgradili i na planini Mulež, nadomak Sanskog Mosta.

“Na pomolu je nešto zaista posebno, a radi se o 140 metara dugom visećem ferata mostu. Idejni začetnik Denis Džajić, osnivač i voditelj Kluba adrenalinskih sportova Bosanska Krupa, zaslužuje sve čestitke, prije svega na hrabrosti da se upusti u ovakve izazove, a potom i na istrajnosti i da ih realizuje, uz svesrdnu pomoć prijatelja i probrane ekipe koja zajedničkim snagama, idejom i voljom ostvaruje rezultate vrijedne divljenja”, navode iz zeničkog kluba.

Dodaju kako su ovaj projekat i njegova atraktivnost prava rijetkost, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i šire, te da im je kao izvođačima čast i ponos biti dio ovako divne priče.

Završetak radova na ovome megamostu, kako navode, očekuje se do polovine ljeta.

Inače, treba istaći kako je prije dvije godine na istom lokalitetu izgrađen i jedan od najatraktivnijih zip lajna u Bosni i Hercegovini.

Sa strmim nagibom od gotovo 12 posto i dužinom od 230 metara, ovaj zip lajn nudi nevjerovatnu brzinu i do 65 kilometara na sat, te jedinstven adrenalinski doživljaj.

Zatvaranje Ormuskog moreuza moglo bi izazvati snažan energetski šok i lančanu reakciju rasta cijena širom svijeta, a naši sagovornici upozoravaju da ni BiH neće ostati pošteđena.

Prema njihovim riječima, posljedice bi bile višestruke – od rasta cijena goriva do poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

Ormutski moreuz je jedan od najvažnijih naftnih puteva na svijetu, kroz njega se transportuje oko 20 do 25 odsto ukupne svjetske trgovine naftom.

Milenko Stanić, ekonomista, ističe da bi potencijalno zatvaranje Ormuskog moreuza moglo imati značajne posljedice i za naše tržište naftnih derivata, s obzirom na to da oko 20 do 25 odsto svjetske trgovine naftom prolazi upravo tim pravcem.

“Iskustvo nam govori da kada cijene nafte krenu rasti, dolazi do lančane reakcije i drugi počinju da koriguju cijene naviše”, naglašava Stanić i dodaje da kada se desio pad cijena na svjetskim berzama, uprkos očekivanjima, nije bio vidljiv na domaćem tržištu.

“Iako je cijena nafte znatno pala na svjetskom tržištu tokom protekle godine, taj pad se nije odrazio na cijene drugih proizvoda koji zavise od nafte ili u čijoj proizvodnji ona učestvuje. Dakle, kada cijene idu dolje, efekti su gotovo nevidljivi, ali kada krenu gore, brzo se prilagodimo”, pojašnjava Stanić.

Dodaje da je i u BiH već sada vidljiv uticaj globalnih dešavanja na cijene goriva.

“Čak i ako dođe do smirivanja tenzija između Irana i Izraela, energetika će i dalje ostati jedan od faktora koji će dugoročno održavati visoke cijene. To će se svakako odraziti na cijene proizvoda u BiH i dodatno ugroziti životni standard stanovništva”, upozorava Stanić.

Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da bi eventualno zatvaranje Ormuskog moreuza imalo direktan uticaj na rast cijena nafte i naftnih derivata na domaćem tržištu.

“To bi bio šok od kojeg se ne bismo mogli brzo oporaviti niti ga izbjeći. Indirektno, takav poremećaj bi imao uticaj i na ostale troškove u proizvodnim lancima. Dakle, mogući su posljedični rast cijena finalnih proizvoda i usluga”, pojasnio je Čavalić.

Dodaje da bi, ako se najcrnji scenariji obistine i dođe do zatvaranja ovog moreuza, to predstavljao energetski šok kakav nije viđen u posljednjih nekoliko decenija, a koji bi se neminovno odrazio i na tržište Bosne i Hercegovine.

“U tom slučaju došlo bi do porasta cijena osnovnih životnih namirnica koje uvozimo, a koje, iako ih dijelom proizvodimo, i dalje zavise od globalnih lanaca snabdijevanja. Sve to bi u kratkom roku povećalo troškove i dovelo do novog pritiska na standard građana”, zaključuje Čavalić.

I ekonomista Igor Gavran kaže da bi to dovelo do znatnog povećanja cijena nafte i smanjenja dostupnih količina na tržištu pa samim tim i rasta cijena goriva, uključujući i bh. tržište.

“Tada bi, naravno, što opravdano, što neopravdano, i mnogi drugi iskoristili priliku za povećanje svojih cijena pravdajući to rastom troškova goriva i transporta”, kazao je Gavran.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, izjavio je za “Nezavisne novine” da će trenutna dešavanja sasvim sigurno imati posljedice i po BiH.

“Ako dođe do stvarnog zatvaranja možemo očekivati i dramatičnije promjene kada je riječ o cijeni nafte”, upozorava Bečarević.

Pojašnjava da oko 20 odsto ukupne svjetske trgovine naftom prolazi upravo kroz ovaj strateški prolaz, što ga čini izuzetno važnim za stabilnost globalnog tržišta energenata.

“Nama preostaje da ispratimo odluke Irana. Ako se desi potpuno zatvaranje ovog moreuza, realno je očekivati skok cijena nafte na svjetskom tržištu, a samim tim i rast cijena na domaćim benzinskim pumpama”, kaže Bečarević.

Ističe da bi ovakav potez pogodio globalna tržišta bez izuzetka jer nijedna ekonomija ne može ostati imuna na ovakav poremećaj u lancima snabdijevanja.

“Niko ne može tačno predvidjeti razmjere, ali je gotovo sigurno da bi uslijedio rast cijena svih proizvoda u čijoj proizvodnji se koristi nafta kao ulazna komponenta. Drugim riječima, poskupjela bi široka lepeza robe i usluga”, zaključuje Bečarević.