Connect with us

Politika

Rogovi u vreći: Spoljna politika BiH – slika i prilika podijeljene države

Za vođenje spoljne politike BiH, prema njenom Ustavu, nadležno je Predsjedništvo BiH. U praksi, zajednička spoljna politika BiH ne postoji i podijeljena je na tri nacionalne spoljne politike – bošnjačku, srpsku i hrvatsku.

Postojeća situacija, gdje svaki od tri člana Predsjedništva BiH zastupa i promoviše “svoju” diplomatiju i gdje se ambasadorske i konzulske pozicije ne dijele na osnovu stručnih kvalifikacija i diplomatskog umijeća, već po partijskoj pripadnosti i nacionalnom ključu, ne samo da dodatno komplikuje unutrašnje odnose u BiH, već često nanosi ogromnu štetu i sramoti cijelu zemlju pred međunarodnom javnošću.

“Oni (ambasadori) su, zapravo, slika naše zemlje u kojoj se predstavnici svakog od tri naroda u odnosu prema inostranom faktoru, uglavnom velikim silama, trude da uvjere sagovornike da su samo oni u pravu, a oni drugi u krivu. To stvara jednu i tužnu i besmislenu sliku o zemlji bez jedinstva i bez poštovanja, zemlji u kojoj se sve svodi na to da se onaj drugi prevari, a ne da se s njim nešto zajednički napravi. Zbog toga se nalazimo ovdje gdje se nalazimo, a najnoviji primjer za to je rezolucija o Srebrenici u UN”, izjavio je nedavno istoričar i bivši diplomata Slobodan Šoja.

Tom prilikom Šoja je za medije otkrio i to da mu je svojevremeno, kada je riječ o načinu na koji se vodi “srpski dio” spoljne politike BiH, jedan visoki strani diplomata povodom “jednog u nizu veoma loših srpskih ambasadorskih rješenja”, rekao da je slanje loših kadrova direktna uvreda zemlje prijema i da mi, kako je naveo, toga uopšte nismo svjesni.

“Takvih uvreda, nažalost, Republika Srpska imala je bezbroj, pa se ne treba čuditi što danas nema nikakav ugled u svijetu. Nisam primijetio da se neko zbog toga uzbudio, a u pitanju je međunarodni ugled Republike Srpske koji će biti respektabilan tek onog dana kad predsjednik Republike bude primjer zavidnih diplomatskih manira i kad se ambasadori budu imenovali po znanju i ozbiljnosti, a ne prema poslušnosti i privatnoj povezanosti sa članovima Predsjedništva BiH”, zaključio je Šoja.

S druge strane, bošnjački ambasadori i ministri spoljnih poslova BiH, od Dejtona pa do danas, otvoreno ne kriju da spoljnu politiku BiH vide isključivo kao bošnjačku, pa se tako i ponašaju.

Još od vremena kad se nalazio na čelu Ministarstva spoljnih poslova BiH (2001-2003), pa do aktuelnog mandata na čelu bh. diplomatske misije pri UN, Zlatko Lagumdžija zastupao je uglavnom bošnjačke političke i nacionalne interese.

Identičan način vođenja spoljne politike nastavljen je za vrijeme Svena Alkalaja, s tom razlikom što je Lagumdžija, ipak, bio i ostao diplomatski “uglađen”, dok je Alkalaj ostao upamćen po brojnim skandalima, između ostalog i onim kada je kao ministar spoljnih poslova parkirao službeni “Audi” nasred plaže, kako bi se “brzinski” okupao u moru.

Aktuelni ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković, takođe, vodi taj resor bez bilo kakvih konsultacija sa srpskim članom Predsjedništva BiH, a aktuelni bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović, svojim dosadašnjim postupcima, diplomatskim turnejama i izjavama na međunarodnim skupovima i događajima, takođe bez bilo kakve saglasnosti i konsultacija s ostalim članovima tog tijela, po mnogim ocjenama, prevazišao je čak i svoje prethodnike na toj funkciji, poput lidera SDA Bakira Izetbegovića.

Vrijedi podsjetiti i na skandal s početka februara 2017. godine, kada je ambasador BiH u Hagu Mirsada Čolaković, neovlašteno otvorila pismo iz Međunarodnog suda pravde namijenjeno tadašnjem srpskom članu Predsjedništva BiH Mladenu Ivaniću, u vezi s pokušajem bošnjačkog političkog rukovodstva da pokrene proces revizije presude protiv Srbije. Takođe, mandat Bisere Turković na čelu Ministarstva spoljnih poslova BiH protekao je u znaku njenog apsolutnog zastupanja isključivo bošnjačkih interesa i potpunog zaobilažanja Predsjedništva BiH prilikom vođenja spoljne politike.

Srpski kadrovi u spoljnoj politici, s druge strane, daleko manje su se eksponirali kad je u pitanju zaštita srpskih nacionalnih i spoljnopolitičkih interesa, ali je i tu bilo “iskakanja”, poput nedavnog postupka ambasadora BiH u Srbiji Aleksandra Vranješa, koji je odbio uručiti protesnu notu Srbiji zbog Svesrpskog sabora, a koju je pokušao da dostavi ministar Konaković.

Stručnjak za međunarodne odnose i bivši karijerni diplomata Srećko Đukić, za Gerilu kaže da je način na koji se vodi spoljna politika BiH, vjerovatno, nezabilježen u dosadašnjoj diplomatskoj praksi i svjetskim iskustvima.

“To se najbolje pokazalo prilikom nedavnih aktivnosti oko glasanja o Rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN. Danima prije toga u Njujorku je boravio jedan član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, koji je najsnažnije lobirao da se rezolucija usvoji, dok je drugi član Predsjedništva, Željka Cvijanović, slala poruke misijama zemalja članica UN da se rezolucija ne podrži”, podsjeća Đukić.

Ističe da neusklađeno vođenje spoljne politike najveću štetu nanosi upravo BiH.

“BiH je napravljena kao složena država tri konstitutivna naroda, gdje se važne odluke donose konsenzusom. Ako toga nema, dobijate haos kakav se najbolje vidi na primjeru spoljne politike”, ističe Đukić.

Univerzitetski profesor Slavo Kukić za naš portal tvrdi da je glavni uzrok ovakvog stanja u spoljnoj politici BiH, odnosno praktično njenog nepostojanja, budući da svako vuče na svoju stranu, to što, prema njegovim riječima, postoji politička paradigma o nemogućnosti postizanja bilo kakvog zajedničkog interesa i dogovora u ovoj zemlji.

“Zbog toga nisam optimista da će se tu nešto brzo promijeniti. Etnonacionalističke elite zatvorene su u svojim ‘torovima’ i ne vidim da će se u bliskoj budućnosti bilo šta promijeniti po tom pitanju”, pesimističan je Kukić.

Gerila.info

Related Topics:

Politika

BIH ANGAŽOVALA ADVOKATE U BRISELU: Savjet ministara ulaže žalbu u slučaju “Viadukt”

Suština angažovanja advokatske kuće iz Brisela je da ulože žalbu na izvršenje rješenja o izvršenju kako bi sredstva – računi BHANSA-e bila zamrznuta i da ne može ni Viadukt ni BHANSA da ih koriste do momenta uplate duga.

Savjet ministara BiH zadužilo je 27.marta Pravobranilaštvo BiH da zaključi Sporazum o zastupanju s advokatskom kancelarijom ‘NautaDutilh’ kako bi im se dala punomoć o zastupanju BiH u izvršnom postupku koji se vodi pred nadležnim sudom u Briselu po prijedlogu “Viaducta” Portorož, potvrđeno je za Raport.

Naime, Sud u Briselu po prijedlogu advokata “Viaducta” Portorož pokrenuo je izvršni postupak čime su izvršena ovrha računu BHANASA-e,

Saznajemo da je Savjet ministara zadužilo i Ministarstvo finansija da u saradnji s Pravobranilaštvom BiH pripremi prijedlog odluke o načinu iznosa finansijskih sredstva za ovu advokatsku kancelariju i taj posao je skoro pa završen.

Suština angažovanja nezavisne advokatske kuće iz Brisela je da ulože žalbu na izvršenje rješenja o izvršenju kako bi sredstva -računi BHANSA-e bila zamrznuta. Tačnije, ulaganjem žalbe na odluku Sudu, ni Viaduct ni BHANSA da ne mogu da koriste do momenta uplate duga. Tada se automatski podiže rješenje o izvršenju sredstava kako bi se prebacila BHANSA-i.

Podsjetimo, EUROCONTROL (Evropska organizacija za sigurnost vazdušnog saobraćaja) je obaviještena da joj je izvršnim nalogom o zaplijeni od strane sudskih izvršitelja iz Brisela 21. marta 2025. godine naloženo da zamrzne i ne izvršava bilo kakva dalja plaćanja prema Bosni i Hercegovini i BHANSA-i.

Inače, ‘NauthaDutlih’ je jedna od najvećih advokatskih firmi u Evropi, sa preko 400 advokata, notara građanskog prava i poreskih savjetnika u kancelarijama u Amsterdamu, Briselu, Londonu, Luksemburgu, Njujorku i Roterdamu.

Međutim, njihove usluge, naravno nisu jeftine. I dodatno iziskuju troškove po državu u sporu teškom preko 110 miliona KM čije dugove nikada nije platila Republika Srpska na osnovu međunarodne arbitraže zbog čega je BHANSA u blokadi već mjesec, a prijeti zaplijena imovine i Centralne banke BiH.

Savjet ministara je zadužilo ministarstvo komunikacija i saobraćaja BiH da predloži Savjetu ministara kako iznaći pozajmnicu ili pomoć za BHANSA-u na privremenoj osnovi u trenutku kada su im blokirana sredstva u Briselu koja su ključna za funkcionisanje ove agencije.

To je juče prihvatio i ministar Edin Forto i sve poslao na Savjet koje će se o tome izjasniti naredne sedmice. Prema ovom prijedlogu, Ministarstvo komunikacija i saobraćaja BiH zavisno od mjeseca, uplaćivalo bi BHANSA-i mjesečnu tranšu od pet miliona KM, koje bi onda, nakon odmrzavanja računa, bile vraćene državi. Naravo, radi se o privremenoj odluci dok se ne postigne konačan dogovor oko isplate međunarodnih obaveza “Viaduktu”.

Nastavi čitati

Politika

DODIKOVO RJEŠENJE ZA “VIJADUKT”: “Imate 300 miliona KM na zajedničkim računima koji pripadaju Srpskoj”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je BiH sada formalno u problemu kada je riječ o slučaju “Vijadukt”, ali da Republika Srpska nudi način da se izađe iz toga.

“Mi sad čak možemo da se pravimo budale i kažemo `šta nas briga, što ste prihvatili tu arbitražu`. Ali ne kažemo, već nudimo način da izađemo iz toga. Imate 300 miliona KM na zajedničkim računima koji pripadaju Srpskoj, izdvojite taj novac i platite”, poručio je Dodik.

On je dodao da se nije trebalo doći do arbitraže u Vašingtonu, a kada već jeste, donesena je nepravedna odluka, jer “Vijadukt” nije imao nikakve troškove u BiH.

“Drugo bi bilo da su nešto izgradili pa im neko oduzeo koncesiju. Tu su se uplele neke advokatske kancelarije i nastavile da guraju tu priču. I oni su isposlovali da tu tužena strana bude BiH. Mi nismo mogli ništa, nismo bili faktor. A BiH nije htjela da se brani, jer je postojala namjera da bude izrečena što teža kazna”, naglasio je Dodik.

On je istakao da se nije morala dati koncesija, koja je data u vrijeme vlasti SDS-a i PDP-a, jer je bilo mnogo boljih prilika za sistem hidroelektrana na Vrbasu.

“Druga stvar, grad je bio protiv te koncesije, nije dao saglasnost i dalje se nije moglo postupati. Mi smo nudili poravnanje, ali je to odbijano, jer su htjeli da dođemo u ovakvu situaciju”, konstatovao je Dodik za “Glas Srpske”.

On je naveo da 300 miliona KM na zajedničkim računima, koji pripadaju Srpskoj, jeste veliki gubitak, ali je gubitak i da taj novac stoji neiskorišćen.

“Već pet godina tamo stoji, samo zbog inflacije je izgubljeno 50 miliona KM. I sada u Sarajevu kažu da ne žele da plate. Pa što ste učestvovali u predmetu? Što nije tužena Republika Srpska? Kako su Slovenci ušli u arbitražu za TE `Ugljevik` protiv Srpske, na istom tom sudu?”, upitao je Dodik.

On je naveo da je ogroman gubitak i zbog slučaja “Ugljevik”, koji seže iz bivše Jugoslavije, te da i tu ima mnogo nepravdi, a da Srpska mora da ih plaća.

Komentarišući moguću tužbu za RiTE “Gacko”, Dodik je rekao da se za to zanimaju Hrvati i prijete, ali da i Srpska ima mogućnost da ide u kontru u vezi sa hidroelektranom “Plat”.

“I to je sagrađeno u komunizmu, dok smo svi bili jedna država. Tokom rata je puštana voda iz akumulacije kod Trebinja, a nismo dobijali nikakvu struju. Tek krajem rata je nešto dogovoreno. I mi smo tu oštećena strana. I sada im nudimo da to prebijemo na račun ove priče sa RiTE `Gacko`, ali u Zagrebu nemaju snage da to urade”, rekao je Dodik.

Kada je riječ o javnom preduzeću “Šume Republike Srpske”, on je rekao da ovo preduzeće ide putem stabilizacije i da se popravljaju finansijski rezultati, te vjeruje da će za nekoliko mjeseci biti “na zelenoj grani”.

Govoreći o preduzeću “Elektroprivreda Republike Srpske”, Dodik je naveo da su problem dvije zastarjele termoelektrane koje je davno trebalo zatvoriti, ali su stalno remontovane.

“Ali kad imate remont, one staju i onda je potrebno da imate dovoljno vode da pokrijete taj nedostatak struje u proizvodnji… Ove padavine su omogućile da podignemo nivo akumulacije ne za 23, ali bar za 18 metara i situacija se stabilizovala, tako da smo počeli ponovo da izvozimo”, rekao je Dodik.

On je naveo da je stalno trajala borba da ne bude restrikcija i da je Srpska morala da pozajmljuje struju.

“Na srereću našli smo partnere koji su prihvatali da im to vratimo u neko dogledno vrijeme”, zaključio je Dodik.

Nastavi čitati

Politika

OTVOREN STRAH OD STANIVUKOVIĆEVE KANDIDATURE: Predsjednik tek nakon 35? Novi prijedlog zapalio političku scenu!

Vlast u Republici Srpskoj sve teže prikriva strah od mogućnosti da Draško Stanivuković bude kandidat na predstojećim izborima.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik u nedavnim gostovanjima otvoreno pokazuje istraživanja javnog mnjenja, pokušavajući da ih predstavi kao dokaz stabilne podrške vlasti i to upravo u odnosu na Stanivukovića.

U tom kontekstu, posebno je odjeknula izjava Milana Unčanina iz SPS-a, koji bi mijenjao i novi Ustav.

– Po uzoru na Ustav Sjedinjenih Američkih Država, smatram da bi novi Ustav Republike Srpske trebalo da sadrži odredbu kojom se propisuje da osoba mlađa od 35 godina ne može biti izabrana za predsjednika Republike. Time se osigurava da na najodgovorniju funkciju dolaze pojedinci sa životnim, profesionalnim i političkim iskustvom – naveo je Unčanin.

Takođe je predložio da visoka stručna sprema bude obavezan uslov za sve članove Vlade Republike Srpske, uključujući i predsjednika Vlade.

Iako u izjavama nije pominjao imena, potpuno je jasno na koga se odnose ovi prijedlozi: upravo na Draška Stanivukovića, koji ispunjava sve trenutne zakonske uslove za kandidaturu, ali ih novim pravilima vlast pokušava unaprijed eliminisati.

Na ove prijedloge reagovala je i savjetnik gradonačelnika za medije, Pejka Medić, koja je na mreži X objavila:

– A nesuđeni ministar bezbjednosti redovno završen državni fakultet i doktorat, njegovi kadrovi obavezno višegodišnje radno iskustvo u struci prije imenovanja na funkcije. P. S. I da prethodno nisu trgovali grobnim mjestima – navela je Medić.

Objava je izazvala brojne reakcije, jer su korisnici odmah prepoznali aluziju na aktuelne političke figure i kadrovsku politiku vladajuće većine.

Sve češće ovakve inicijative i političke poruke potvrđuju jedno: kandidatura Draška Stanivukovića je scenario kojeg se vlast ozbiljno pribojava.

Nastavi čitati

Aktuelno