Connect with us

Politika

Rogovi u vreći: Spoljna politika BiH – slika i prilika podijeljene države

Za vođenje spoljne politike BiH, prema njenom Ustavu, nadležno je Predsjedništvo BiH. U praksi, zajednička spoljna politika BiH ne postoji i podijeljena je na tri nacionalne spoljne politike – bošnjačku, srpsku i hrvatsku.

Postojeća situacija, gdje svaki od tri člana Predsjedništva BiH zastupa i promoviše “svoju” diplomatiju i gdje se ambasadorske i konzulske pozicije ne dijele na osnovu stručnih kvalifikacija i diplomatskog umijeća, već po partijskoj pripadnosti i nacionalnom ključu, ne samo da dodatno komplikuje unutrašnje odnose u BiH, već često nanosi ogromnu štetu i sramoti cijelu zemlju pred međunarodnom javnošću.

“Oni (ambasadori) su, zapravo, slika naše zemlje u kojoj se predstavnici svakog od tri naroda u odnosu prema inostranom faktoru, uglavnom velikim silama, trude da uvjere sagovornike da su samo oni u pravu, a oni drugi u krivu. To stvara jednu i tužnu i besmislenu sliku o zemlji bez jedinstva i bez poštovanja, zemlji u kojoj se sve svodi na to da se onaj drugi prevari, a ne da se s njim nešto zajednički napravi. Zbog toga se nalazimo ovdje gdje se nalazimo, a najnoviji primjer za to je rezolucija o Srebrenici u UN”, izjavio je nedavno istoričar i bivši diplomata Slobodan Šoja.

Tom prilikom Šoja je za medije otkrio i to da mu je svojevremeno, kada je riječ o načinu na koji se vodi “srpski dio” spoljne politike BiH, jedan visoki strani diplomata povodom “jednog u nizu veoma loših srpskih ambasadorskih rješenja”, rekao da je slanje loših kadrova direktna uvreda zemlje prijema i da mi, kako je naveo, toga uopšte nismo svjesni.

“Takvih uvreda, nažalost, Republika Srpska imala je bezbroj, pa se ne treba čuditi što danas nema nikakav ugled u svijetu. Nisam primijetio da se neko zbog toga uzbudio, a u pitanju je međunarodni ugled Republike Srpske koji će biti respektabilan tek onog dana kad predsjednik Republike bude primjer zavidnih diplomatskih manira i kad se ambasadori budu imenovali po znanju i ozbiljnosti, a ne prema poslušnosti i privatnoj povezanosti sa članovima Predsjedništva BiH”, zaključio je Šoja.

S druge strane, bošnjački ambasadori i ministri spoljnih poslova BiH, od Dejtona pa do danas, otvoreno ne kriju da spoljnu politiku BiH vide isključivo kao bošnjačku, pa se tako i ponašaju.

Još od vremena kad se nalazio na čelu Ministarstva spoljnih poslova BiH (2001-2003), pa do aktuelnog mandata na čelu bh. diplomatske misije pri UN, Zlatko Lagumdžija zastupao je uglavnom bošnjačke političke i nacionalne interese.

Identičan način vođenja spoljne politike nastavljen je za vrijeme Svena Alkalaja, s tom razlikom što je Lagumdžija, ipak, bio i ostao diplomatski “uglađen”, dok je Alkalaj ostao upamćen po brojnim skandalima, između ostalog i onim kada je kao ministar spoljnih poslova parkirao službeni “Audi” nasred plaže, kako bi se “brzinski” okupao u moru.

Aktuelni ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković, takođe, vodi taj resor bez bilo kakvih konsultacija sa srpskim članom Predsjedništva BiH, a aktuelni bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović, svojim dosadašnjim postupcima, diplomatskim turnejama i izjavama na međunarodnim skupovima i događajima, takođe bez bilo kakve saglasnosti i konsultacija s ostalim članovima tog tijela, po mnogim ocjenama, prevazišao je čak i svoje prethodnike na toj funkciji, poput lidera SDA Bakira Izetbegovića.

Vrijedi podsjetiti i na skandal s početka februara 2017. godine, kada je ambasador BiH u Hagu Mirsada Čolaković, neovlašteno otvorila pismo iz Međunarodnog suda pravde namijenjeno tadašnjem srpskom članu Predsjedništva BiH Mladenu Ivaniću, u vezi s pokušajem bošnjačkog političkog rukovodstva da pokrene proces revizije presude protiv Srbije. Takođe, mandat Bisere Turković na čelu Ministarstva spoljnih poslova BiH protekao je u znaku njenog apsolutnog zastupanja isključivo bošnjačkih interesa i potpunog zaobilažanja Predsjedništva BiH prilikom vođenja spoljne politike.

Srpski kadrovi u spoljnoj politici, s druge strane, daleko manje su se eksponirali kad je u pitanju zaštita srpskih nacionalnih i spoljnopolitičkih interesa, ali je i tu bilo “iskakanja”, poput nedavnog postupka ambasadora BiH u Srbiji Aleksandra Vranješa, koji je odbio uručiti protesnu notu Srbiji zbog Svesrpskog sabora, a koju je pokušao da dostavi ministar Konaković.

Stručnjak za međunarodne odnose i bivši karijerni diplomata Srećko Đukić, za Gerilu kaže da je način na koji se vodi spoljna politika BiH, vjerovatno, nezabilježen u dosadašnjoj diplomatskoj praksi i svjetskim iskustvima.

“To se najbolje pokazalo prilikom nedavnih aktivnosti oko glasanja o Rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN. Danima prije toga u Njujorku je boravio jedan član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, koji je najsnažnije lobirao da se rezolucija usvoji, dok je drugi član Predsjedništva, Željka Cvijanović, slala poruke misijama zemalja članica UN da se rezolucija ne podrži”, podsjeća Đukić.

Ističe da neusklađeno vođenje spoljne politike najveću štetu nanosi upravo BiH.

“BiH je napravljena kao složena država tri konstitutivna naroda, gdje se važne odluke donose konsenzusom. Ako toga nema, dobijate haos kakav se najbolje vidi na primjeru spoljne politike”, ističe Đukić.

Univerzitetski profesor Slavo Kukić za naš portal tvrdi da je glavni uzrok ovakvog stanja u spoljnoj politici BiH, odnosno praktično njenog nepostojanja, budući da svako vuče na svoju stranu, to što, prema njegovim riječima, postoji politička paradigma o nemogućnosti postizanja bilo kakvog zajedničkog interesa i dogovora u ovoj zemlji.

“Zbog toga nisam optimista da će se tu nešto brzo promijeniti. Etnonacionalističke elite zatvorene su u svojim ‘torovima’ i ne vidim da će se u bliskoj budućnosti bilo šta promijeniti po tom pitanju”, pesimističan je Kukić.

Gerila.info

Related Topics:

Politika

HOĆE LI MLJEKARSTVO U SRPSKOJ POTPUNO PROPASTI? Božović upozorava “Bez većih podsticaja GASIMO domaće farme!”

Podsticaji za proizvođače mlijeka u Republici Srpskoj daleko su manji nego podsticaji u Federaciji BiH, zbog čega je bitno snažnije podržati proizvođače mlijeka u Srpskoj, istakao je član Predsjednštva SDS-a Marinko Božović, tokom obilaska farme sa 20 muznih krava Ilije Stankovića u Trebinju. “Bitno je u narednom periodu pokrenuti inicijativu kojom ćemo pomoći malim proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda, koje bi prodavali kao autohtnoe proizvode ne samo ovdje u Trebinju, nego u cijeloj Srpskoj.

Nema potrebe da se ovdje prodaju mlijeko i sirevi koji dolaze iz drugih krajeva ne samo BiH, već najčešće iz uvoza. Ovdje možemo napraviti sistem da domaći proizvođači i njihove porodice u Srpskoj mogu da žive od svoga rada, da država vrednuje ovo što oni proizvode”, poručio je Božović.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

DOBIO DOZVOLU DA PROGOVORI? Karan konačno dobio koju riječ u medijima

Dok Milorad Dodik u potpunosti uzurpira sve institucije Republike Srpske, privatizuje javni servis i medijski prostor koristi za svakodnevne političke predstave, ostalim funkcionerima Republike Srpske preostaju samo mrvice. U takvom ambijentu potpunog marginalizovanja i izopštavanja iz javnosti, napokon se oglasio i Siniša Karan.
​Ipak, svi koji su očekivali da se progovori o gorućim problemima, inflaciji, institucionalnoj krizi ili sve dubljoj izolaciji Srpske – ostali su razočarani.
Karanu je dopušteno tek toliko da pročitano uđe u protokolarne okvire i uputi uopštenu čestitku povodom početka nove školske godine.

​U saopštenju koje više liči na forme radi ispunjenu obavezu nego na iskrenu brigu o obrazovanju, učenicima i prvačićima poželio je “radost, nova znanja i neraskidiva prijateljstva”.

Dodao je i već viđene fraze o tome kako je “dužnost i prioritet obezbijediti sigurno i moderno okruženje”, dok se obrazovni sistem istovremeno suočava sa sve praznijim učionicama i masovnim odlivom porodica.

​Ovo oglašavanje samo je još jedan dokaz u kakvom se podređenom položaju nalaze ostali funkcioneri vladajuće koalicije.

Dok Dodik samovoljno donosi odluke i nastupa u ime svih, Karan i njegovi saradnici potisnuti su u duboku sjenku, sa zadatkom da s vremena na vrijeme pošalju poneku protokolarnu čestitku i glume da institucije uopšte postoje.

​Pitanje je samo da li ista sudbina čeka i Savu Minića.

Ako i on nastavi politički put bespogovornog klimanja glavom i slijeđenja stranačkog šefa, ubrzo bi se mogao naći u istoj medijskoj i političkoj izolaciji — čekajući odobrenje da se oglasi tek povodom kakvog praznika ili protokolarne godšnjice.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

DODIK UHVAĆEN U LAŽI UOČI IZBORA?! Njemačka ambasada ekspresno demantovala njegove opasne tvrdnje!

Ambasada Njemačke u BiH demantovala je tvrdnje predsjednika SNSD Milorada Dodika da je izborna tehnologija koja će biti korištena na izborima u Bosni i Hercegovini 4. oktobra proglašena protivustavnom u Njemačkoj. z Ambasade navode da je riječ o netačnoj tvrdnji, pojašnjavajući da je Savezni ustavni sud Njemačke još 2009. godine donio odluku koja se odnosila na tadašnje propise o upotrebi glasačkih mašina.

– Netačna je tvrdnja da je izborna tehnologija, koja će biti korištena na izborima u Bosni i Hercegovini 4. oktobra, protivustavna u Njemačkoj – saopšteno je iz Ambasade Njemačke u BiH.

Kako ističu, Sud tada nije načelno zabranio upotrebu izborne tehnologije, već je utvrdio kriterijume koje je potrebno ispuniti prilikom njenog korištenja.

Posebno je, kako navode, važan princip javnosti izbora, odnosno da postupak prebrojavanja glasova ostane razumljiv i provjerljiv građanima. – To se, naprimjer, može osigurati dodatnim ručnim prebrojavanjem glasova, kao što se to trenutno praktikuje u Bosni i Hercegovini – navode iz Ambasade.

Ambasada se osvrnula i na Dodikovu tvrdnju da je bivši visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, kojeg Srpska nije priznavala, navodno promovisao njemačku izbornu tehnologiju.

– Takođe odbacujemo tvrdnju da je bivši visoki predstavnik Kristijan Šmit navodno promovisao njemačku izbornu tehnologiju. Izbor kompanije za izbornu tehnologiju izvršen je u okviru javnog tendera koji je provela Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine – saopšteno je.

Iz Ambasade Njemačke poručuju da se njihova zemlja zalaže za transparentne i fer izbore, kako u BiH, tako i širom svijeta.

– Podržavamo međunarodne i domaće posmatračke misije kako bismo unaprijedili demokratske procese i ojačali povjerenje građana u njihove institucije – zaključili su. Dodik: „Zašto može kod nas?“
Ambasada Njemačke reagovala je nakon izjava lidera SNSD Milorada Dodika, koji je juče tvrdio da je izborna tehnologija koja se koristi u BiH proglašena protivustavnom u Njemačkoj. Dodik je, osim toga, kritikovao i šefa Delegacije EU u BiH Luiđija Soreku, kao i Kristijana Šmita.

– Ako je njemački Ustavni sud rekao da ova tehnologija koju nama guraju nije u skladu s Ustavom i da ne može biti primijenjena u Njemačkoj, zašto može kod nas? – upitao je Dodik. On je tvrdio i da je upravo Šmit promovisao ovu tehnologiju u BiH, iznoseći navode da je ona prethodno „izbačena iz Njemačke“ i potom uvedena u BiH.

– Ta tehnologija je izbačena iz Njemačke i gurnuta nama ovdje da ne bi propala firma u Njemačkoj, jer su ti njihovi koji su to uradili iz Amerike, ne znam ni ja kako. Onda su nama uveli pa rekli: “Kupite”. Samo da znate, provjerite. Znači, prije deset godina ta je tehnologija ovdje uvedena, ali nije mogla biti uvedena na one prethodne izbore. Pa sada je ovo, kada je Šmit to uradio, to uradio. A taj Soreka će sjediti ovdje, on će namještati izbore – rekao je Dodik.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno