Connect with us

Politika

Rogovi u vreći: Spoljna politika BiH – slika i prilika podijeljene države

Za vođenje spoljne politike BiH, prema njenom Ustavu, nadležno je Predsjedništvo BiH. U praksi, zajednička spoljna politika BiH ne postoji i podijeljena je na tri nacionalne spoljne politike – bošnjačku, srpsku i hrvatsku.

Postojeća situacija, gdje svaki od tri člana Predsjedništva BiH zastupa i promoviše “svoju” diplomatiju i gdje se ambasadorske i konzulske pozicije ne dijele na osnovu stručnih kvalifikacija i diplomatskog umijeća, već po partijskoj pripadnosti i nacionalnom ključu, ne samo da dodatno komplikuje unutrašnje odnose u BiH, već često nanosi ogromnu štetu i sramoti cijelu zemlju pred međunarodnom javnošću.

“Oni (ambasadori) su, zapravo, slika naše zemlje u kojoj se predstavnici svakog od tri naroda u odnosu prema inostranom faktoru, uglavnom velikim silama, trude da uvjere sagovornike da su samo oni u pravu, a oni drugi u krivu. To stvara jednu i tužnu i besmislenu sliku o zemlji bez jedinstva i bez poštovanja, zemlji u kojoj se sve svodi na to da se onaj drugi prevari, a ne da se s njim nešto zajednički napravi. Zbog toga se nalazimo ovdje gdje se nalazimo, a najnoviji primjer za to je rezolucija o Srebrenici u UN”, izjavio je nedavno istoričar i bivši diplomata Slobodan Šoja.

Tom prilikom Šoja je za medije otkrio i to da mu je svojevremeno, kada je riječ o načinu na koji se vodi “srpski dio” spoljne politike BiH, jedan visoki strani diplomata povodom “jednog u nizu veoma loših srpskih ambasadorskih rješenja”, rekao da je slanje loših kadrova direktna uvreda zemlje prijema i da mi, kako je naveo, toga uopšte nismo svjesni.

“Takvih uvreda, nažalost, Republika Srpska imala je bezbroj, pa se ne treba čuditi što danas nema nikakav ugled u svijetu. Nisam primijetio da se neko zbog toga uzbudio, a u pitanju je međunarodni ugled Republike Srpske koji će biti respektabilan tek onog dana kad predsjednik Republike bude primjer zavidnih diplomatskih manira i kad se ambasadori budu imenovali po znanju i ozbiljnosti, a ne prema poslušnosti i privatnoj povezanosti sa članovima Predsjedništva BiH”, zaključio je Šoja.

S druge strane, bošnjački ambasadori i ministri spoljnih poslova BiH, od Dejtona pa do danas, otvoreno ne kriju da spoljnu politiku BiH vide isključivo kao bošnjačku, pa se tako i ponašaju.

Još od vremena kad se nalazio na čelu Ministarstva spoljnih poslova BiH (2001-2003), pa do aktuelnog mandata na čelu bh. diplomatske misije pri UN, Zlatko Lagumdžija zastupao je uglavnom bošnjačke političke i nacionalne interese.

Identičan način vođenja spoljne politike nastavljen je za vrijeme Svena Alkalaja, s tom razlikom što je Lagumdžija, ipak, bio i ostao diplomatski “uglađen”, dok je Alkalaj ostao upamćen po brojnim skandalima, između ostalog i onim kada je kao ministar spoljnih poslova parkirao službeni “Audi” nasred plaže, kako bi se “brzinski” okupao u moru.

Aktuelni ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković, takođe, vodi taj resor bez bilo kakvih konsultacija sa srpskim članom Predsjedništva BiH, a aktuelni bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović, svojim dosadašnjim postupcima, diplomatskim turnejama i izjavama na međunarodnim skupovima i događajima, takođe bez bilo kakve saglasnosti i konsultacija s ostalim članovima tog tijela, po mnogim ocjenama, prevazišao je čak i svoje prethodnike na toj funkciji, poput lidera SDA Bakira Izetbegovića.

Vrijedi podsjetiti i na skandal s početka februara 2017. godine, kada je ambasador BiH u Hagu Mirsada Čolaković, neovlašteno otvorila pismo iz Međunarodnog suda pravde namijenjeno tadašnjem srpskom članu Predsjedništva BiH Mladenu Ivaniću, u vezi s pokušajem bošnjačkog političkog rukovodstva da pokrene proces revizije presude protiv Srbije. Takođe, mandat Bisere Turković na čelu Ministarstva spoljnih poslova BiH protekao je u znaku njenog apsolutnog zastupanja isključivo bošnjačkih interesa i potpunog zaobilažanja Predsjedništva BiH prilikom vođenja spoljne politike.

Srpski kadrovi u spoljnoj politici, s druge strane, daleko manje su se eksponirali kad je u pitanju zaštita srpskih nacionalnih i spoljnopolitičkih interesa, ali je i tu bilo “iskakanja”, poput nedavnog postupka ambasadora BiH u Srbiji Aleksandra Vranješa, koji je odbio uručiti protesnu notu Srbiji zbog Svesrpskog sabora, a koju je pokušao da dostavi ministar Konaković.

Stručnjak za međunarodne odnose i bivši karijerni diplomata Srećko Đukić, za Gerilu kaže da je način na koji se vodi spoljna politika BiH, vjerovatno, nezabilježen u dosadašnjoj diplomatskoj praksi i svjetskim iskustvima.

“To se najbolje pokazalo prilikom nedavnih aktivnosti oko glasanja o Rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN. Danima prije toga u Njujorku je boravio jedan član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, koji je najsnažnije lobirao da se rezolucija usvoji, dok je drugi član Predsjedništva, Željka Cvijanović, slala poruke misijama zemalja članica UN da se rezolucija ne podrži”, podsjeća Đukić.

Ističe da neusklađeno vođenje spoljne politike najveću štetu nanosi upravo BiH.

“BiH je napravljena kao složena država tri konstitutivna naroda, gdje se važne odluke donose konsenzusom. Ako toga nema, dobijate haos kakav se najbolje vidi na primjeru spoljne politike”, ističe Đukić.

Univerzitetski profesor Slavo Kukić za naš portal tvrdi da je glavni uzrok ovakvog stanja u spoljnoj politici BiH, odnosno praktično njenog nepostojanja, budući da svako vuče na svoju stranu, to što, prema njegovim riječima, postoji politička paradigma o nemogućnosti postizanja bilo kakvog zajedničkog interesa i dogovora u ovoj zemlji.

“Zbog toga nisam optimista da će se tu nešto brzo promijeniti. Etnonacionalističke elite zatvorene su u svojim ‘torovima’ i ne vidim da će se u bliskoj budućnosti bilo šta promijeniti po tom pitanju”, pesimističan je Kukić.

Gerila.info

Politika

Ko će SNOSITI ODGOVORNOST? Slučaj „Vijadukt“ pao u zaborav

Ko je kriv za to što je BiH, odnosno Republika Srpska, izgubila 110 miliona KM zbog spora sa slovenačkom firmom Vijadukt u vezi izgradnje hidrocentrale na Vrbasu, kako je došlo do toga i hoće li nego odgovarati? Ovo su izgleda retorička pitanja, iako bi bilo logično da ovakva afera dobije konačni epilog.

Bosna i Hercegovina je po odluci Arbitražnog vijeća u Vašingtonu platila slovenačkoj firmi Vijadukt oko 110 miliona KM (51.388.046,69 evra i 6.024.881,66 dolara). Plaćanje je izvršeno nakon oduke Kristijana Šmita.
Prije plaćanja, pa i nakon nametanja odluke javnost je brujala o ovom slučaju, a kada su Slovenci naplatili svoje – svi ćute.

Politička situacija, presuda Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, izbori i referendumi, bacili su u drugi plan sva sporna pitanja koja su mjesecima zaokupljala pažnju javnosti, pa između ostalog i aferu Vijadukt.

Branislav Borenović, predsjednik Komisije za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine rekao je da je jasno da se ovdje radi o ogromnoj muljaži i otimačini 110 miliona KM.

– Vidimo da se preko vrlo čudnih računa ta transakcija, nažalost, desila. Na potezu su tužilaštva u BiH, a posebno tužilaštva u Republici Srpskoj, i trebaju pod hitno izdati naredbu o otvaranju istražnih radnji, saslušati sve koji su bili uključeni u ovu pljačku, kako sa strane Vijadukta tako i sa strane Vlade Republike Srpske koja je izgubila spor pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Vašingtonu – naglasio je Borenović.

On smatra da treba procesuirati „sve te likove, a posebno domaće pomagače koji su mutnim radnjama u zadnjih desetak godina omogućili Vijaduktu da dođe do ovog nevjerovatnog iznosa a da skoro ni feninga nisu uložili“.

– Mi smo ovu aferu otvorili kroz Komisiju za borbu protiv korupcije PD PS BiH, održali javna saslušanja, došli do brojnih saznanja i materijala, predložili zaključke koje je Predstavnički dom usvojio i zatražili hitno postupanje pravosudnih institucija za ovaj očigledan primjer korupcije. Sve materijale i naša saznanja smo dostavili Tužilaštvu BiH.

Republici Srpskoj je kroz ovu aferu Vijadukt oteto 40 vrtića i škola, jer se toliko škola i vrtića za taj iznos moglo napraviti, da više ne slušamo vijesti da je 2.500 mališana u Banjaluci ili u nekim drugim mjestima ostalo bez mjesta u vrtićima – rekao je Borenović.
Dodao je da su evidentni tišina i ćutanje u vladajućim strukturama, niko iz SNSD-a ni riječi da progovori nakon što je prebačeno 110 miliona KM Vijaduktu.

– Ćuti SNSD, Dodik, Amidžić…ko zaliveni, ni riječi…mi nastavljamo vršiti pritisak na pravosuđe, moraju se procesuirati i pohapsiti svi odgovorni za ovu sramnu otimačinu narodnog novca – istakao je on.

Srđan Traljić iz Transparensi Internešnala BiH smatra da pravosudne institucije sada treba da daju odgovor javnosti i građanima ko je kriv za toliku štetu. On smatra da se cijeli slučaj mogao riješiti daleko jeftinije, ali da je, umjesto toga, spor završio gubitkom arbitraže.

Prema njegovim riječima, potrebno je utvrditi sve – od toga ko je potpisao štetan ugovor, do onih koji su ga raskinuli, kao i ko je dodijelio koncesije za HE Bočac Elektroprivredi RS, čime je onemogućena realizacija prethodne koncesije.

– Treba provjeriti i ko je dozvolio da dug naraste do ovih razmjera i da izgubimo arbitražni spor – naglasio je Traljić.

On je ocijenio spornom i odluku OHR-a da se sredstva za isplatu namire iz namjenskih prihoda od putarina, koje su građani plaćali za izgradnju i održavanje autoputeva.

– To obesmišljava zakon o akcizama, koji jasno propisuje da su ta sredstva namjenska. Znamo da su političari ta pravila ranije kršili, ali da to sada radi i visoki predstavnik – zaista je neshvatljivo – rekao je Traljić, podsjećajući da se radi o novcu iz rezerve od 10% koji godinama nije mogao biti raspoređen jer je Federacija BiH tražila više novca.

Kako je dodao, ovom odlukom OHR-a izabrano je “bezbolnije rješenje” na koje se vlast u RS neće buniti, jer ta sredstva nisu bila ni planirana u budžetu.
Govoreći o očekivanjima od pravosuđa, Traljić je bio pesimističan.

– Naša iskustva su prilično negativna. Rezultati procesuiranja korupcije, posebno visoke, su porazni – jedna ili dvije presude po tužilaštvu godišnje. U zemlji koja je druga najgora u Evropi po stanju korupcije, to je nedopustivo – istakao je on.

Traljić smatra da, s obzirom na dosadašnji rad pravosuđa, nije realno očekivati da će ovaj slučaj dobiti sudski epilog, ali da je nužno insistirati na reformama i da pravosuđe počne rješavati velike afere.

– Problem je što jedna afera u BiH brzo potisne drugu – tako su i presuda i vanredni izbori u RS bacili u sjenu slučajeve Vijadukt i zgrade Uprave za indirektno oporezivanje – zaključio je Traljić.

Dodao je da vjeruje da će i neke druge afere, koje se u BiH nižu kao na traci, u drugi plan baciti sve to, kao i da se javnost jednostavno umorila i izgubila vjeru da se bilo šta može promijeniti.

(Srpskainfo)

Nastavi čitati

Politika

FINANSIJSKI SISTEM BiH? Vidović kaže da ga više NEMA

O finansijskom sistemu BiH ne treba ni razgovarati, jer više i ne postoji, poručila je u našem Јutarnjem programu ministarka finansija Republike Srpske i član Fiskalnog savjeta BiH Zora Vidović.

Podsjetila je da je Fiskalni savjet usaglasio budžet za 2025. godinu i to je podržao Savjet ministara.

– I sada imamo dva člana Predsjedništva BiH koji preglasavaju srpskog člana sa namjerom da povećaju budžet. Žele da se poveća budžet za Oružane snage BiH za 60 miliona KM. Ko uopšte napada BiH? – istakla je Vidovićeva.
Naglasila je da je posebna tema kultura.

– Kultura je u nadležnosti entiteta i to je definitivno kršenje Ustava. Nadam se da ovo neće proći u Parlamentarnoj skupštini BiH – jasna je Vidovićeva.

Naglasila je da ako se usvoji ovakav budžet, da će doći do urušavanja finansijskog sistema BiH.
Podsjetila je i na djelovanje Kristijana Šmita.

– Nelegalni Šmit je odredio da se sredstva za “Vijadukt” prebace na Kanalka ostrva, koja su primjer of-šor zone. On je to uradio bez ikakve odgovornosti. I našao se neko ko će to izvršiti, to nije normalno – poručila je Vidovićeva.

Navela je da su to sve sredstva građana.

– Iz tih sredstava se grade putevi koje koriste svi građani. Čak se čudim i da FBiH sve to prihvata – navela je Vidovićeva.

Nastavi čitati

Politika

VUKOVIĆ “Vlast Srpske će iskoristiti referendum SAMO KAO ANKETU”

– Moja pretpostavka je da će vlast još jednom iskoristiti referendum kao anketu, te da ćemo dobiti odgovor koji znamo i bez održavanja referenduma, rekao je Nenad Vuković (PDP), delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH
Kako navodi, s obzirom da se neki čude zašto do sada nema u najavi sjednice NSRS, rekao bih da je odgovor da predstavnici vlasti čekaju da bude poznat datum prijevremenih izbora kako bi u odluci o referendumu podesili datum održavanja na 7 ili 15 dana prije tog datuma.

“To je oprobani recept koji je SNSD patentirao 2016. godine i vjerujem da će ga ponoviti i ovaj put. Tada su uspjeli prevariti veliki broj birača sa tom, kako su je oni kasnije nazvali “anketom”, navodi Vuković i dodaje:
“Danas, poslije niza neprovedenih zakona i zaključaka, poslije brojnih obmana i prevrtljivih stavova po najvažnijim pitanjima, neće biti lako predstavnicima vlasti da ubjede narod da je referendum ključan i važan.”

Iz krugova rukovodstva SNSD-a dolaze informacije, kako navodi, da već licitiraju sa imenima kandidata svoje stranke na prijevremenim izborima dok sa druge strane plasiraju u javnost priče da ne treba prihvatiti izbore ukoliko budu raspisani.

“To podsjeća na prošlu godinu kada su govorili da neće učestvovati na lokalnim izborima koje CIK raspiše pa su, naravno, kao što će vjerovatno biti i sada, učestvovali.

Sve to potvrđuje sumnje da priče o potrebi da se narod na referendumu izjasni su opet u interesu pripreme vlasti za prijevremene izbore”, poručio je Vuković.

Zbog toga, kako ističe, imamo razloga reći da je u pitanju zloupotreba referenduma što je suprotno svim patriotskim porukama kojima nas obasipaju predstavnici vlasti svakodnevno.

Dakle, smatra Vuković, teško je razgovarati i o najvažnijim temama za Republiku Srpsku sa onima kojima se ne može vjerovati, koji su izigrali puno prilika i čija riječ ne znači ništa.

“Veliku je štetu napravio SNSD što je devalvirao referendum kao jednu od najvažnijih političkih riječi za Srpski narod u Republici Srpskoj”, jasan je on.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno