Iako Republika Srpska ima izuzetne potencijale za bavljenje pčelarstvom, rizičnom i nimalo jeftinom proizvodnjom, mnogi pčelari, naročito na jugu, primorani su da prodaju kompletna društva jer više ne mogu zaraditi dovoljno da bi prehranili porodicu.

Prošla godina je za pčelare bila izuzetno teška, dok će ova za mnoge, kažu, biti još teža, jer su pčele, posebno u nižim predjelima, uz sve ostale probleme, na ivici gladi pošto paše skoro da nema.

Dugogodišnji pčelar iz Trebinja Radivoje Maksimović istakao je za “Glas Srpske” da su sve oči Hercegovaca uprte u planinsku pašu, jer, kako sada stvari stoje, proizvođači ove godine neće dobiti ni teglu meda.

– Proljećna paša je bila dobro krenula. Međutim, uslijedilo je loše vrijeme, zbog čega su prinosi izostali, dok ima predjela gdje su ljudi primorani da prihranjuju pčele – kazao je Maksimović.

Dodao je da pčele sada prebacuju u planine koje je, takođe, proteklih dana zahvatio grad. Pčelari kažu da više ne znaju šta da rade, jer sve poskupljuje, dok se cijena meda ne mijenja.

– Uvijek se upoređivao kilogram kvalitetnog kajmaka iz mješine koji se kreće oko 40 maraka sa teglom meda koja sada košta uglavnom 25 maraka. Svi troškovi iz dana u dan skaču, a cijena meda se ne mijenja. Ako bismo je dizali, tek onda ništa ne bismo prodali s obzirom na to da je tržište preplavljeno jeftinijim proizvodima iz uvoza – kazao je Maksimović.

Upravo je to, istakao je on, razlog zbog kojeg mnogi dugogodišnji pčelari odustaju od ovog posla i prelaze na nešto drugo, od čega će moći da prehrane porodicu.

I na području potkozarske regije, prema riječima Đure Kunića, ova djelatnost pretrpana je problemima.

– Podrška koju pčelari imaju je veoma mala, dok je kupovna moć stanovništva sve lošija. Primjera radi, tegla meda kod nas je posljednjih godina 20 maraka, a ništa drugo nije zadržalo staru cijenu – rekao je Kunić i dodao da je sada važno očuvati samo zdravlje pčela, koje su izuzetno važni oprašivači za cvijeće, voće i povrće.

Predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Damir Barašin istakao je da su prve paše, prije svega bagremova, završene, dok se privode kraju lipa i kesten.

– Imajući u vidu promjene koje su nas zadesile, pojedini pčelari su već prebacili pčele u planine. Kako stvari stoje, jedino smo livadskom pašom zadovoljni, koja za sada dosta dobro ide – kazao je Barašin.

Prema njegovim riječima, stariji pčelari lagano odustaju, jer je sve teže pčelariti na jednom mjestu i samim tim mukotrpnije doći do ozbiljnijih prinosa koji bi mogli da pokriju troškove.

CIKLUSI
Pčelar iz Bileće Blažo Vujović kazao je da meda neće biti te da su samo lani, gledano u proteklih pet – šest godina, imali malo prinosa.

– Jedina mi je sada briga da pčele imaju šta da jedu, jer se proizvodnja uvijek kretala po ciklusima. Zareda se po nekoliko dobrih godina, zatim loših i sve tako ukrug – rekao je Vujović.