Connect with us

Društvo

Cijene divljaju u BiH, GASTARBAJTERI u šoku!?

Bila sam u Banjaluci po dvije sedmice proljetos i sad u avgustu i ja ne znam kako narod ovdje živi. U tih nekoliko mjeseci sve je poskupjelo. Ali, sve. Vjerujte mi, neki artikli se po nižim cijenama mogu kupiti kod nas.

To je za “Nezavisne novine” ispričala Banjalučanka koja živi i radi u Švajcarskoj, a svake godine godišnji odmor provodi u rodnom gradu.

“U Banjaluci imate koliko hoćete ljudi koji zarađuju oko 1.000 maraka. Ja ne znam kako oni krpe od plate do plate. Pa ja se frapiram kad odem u trgovinu. Kupim dvije kese, nema 100 maraka. Vi imate proizvode koji su u Švajcarskoj jeftiniji nego u Banjaluci. U Njemačkoj je još jeftinije. A gdje su naše, a gdje vaše plate. Ja dolazim svaki odmor unazad 20 godina i cijene vam nikad nisu bile veće”, kaže sagovornica “Nezavisnih novina”.

Time što je ona šokirana, ovdje nikog više ne iznenađuje. Pasta za zube, koju smo plaćali dvije marke, sada je tri KM, što je 50 odsto skuplje.

Podivljale su cijene svemu onom što svaki dan koristimo za higijenu. U nebo su otišle, recimo, cijene dezodoransa i antiperspiranata. Slično je i sa gelovima za tuširanje, šamponima, deterdžentima za veš…

Identična situacija je i kada govorimo o hrani. Sjećate li se kada je hljeb koštao 1,20 KM? Sada je skuplji od dvije marke. Pamtite li kada ste kafu u kafiću plaćali marku ili marku i po? Bilo je to ne tako davno, a sada je po toj cijeni ne možemo naći gotovo nigdje.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od juna prošle do juna ove godine došlo je do pada nekih cijena, ali su poskupjeli junetina, mlijeko, sir, kafa, pojedine vrste voća itd.

Brojke su neumoljive – sindikalna potrošačka korpa, koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za jul, skuplja je za 14 maraka u odnosu na jun. Biće ona idućeg mjeseca vjerovatno i skuplja, jer domaćinstvima u FBiH stižu novi računi za struju, po višim cijenama.

Ali, ni to nije vrh ledenog brijega. Avgust je mnogima najteži mjesec u godini. Pogotovo porodicama koje pripremaju školarce. Školski pribor, odjeća, džeparac, samo su neke neizostavne stavke.

Radost i briga, istovremeno, očekuju i one koji pripremaju studente, jer, prema nekim procjenama, za studentski život potrebno je najmanje 1.000 maraka mjesečno.

Ni to, međutim, nije sve – valja se pripremiti za zimu. Potražnja diktira cijenu, pa će narednih sedmica mnoge domaćice na pijace kako bi pripremile zimnicu, a tamo ih čekaju neprijatna iznenađenja. Pritom, mnoga domaćinstva moraće spremiti i ogrev. Tu nastupa glavobolja koju kafetin ne liječi.

“Mi se grijemo na drva. Za 10 kubika drva trebaće mi od 1.200 do 1.400 maraka”, kaže jedna Banjalučanka.

Kada se na to dodaju paprene cijene goriva, kirije, te režijskih troškova, ali i činjenica da građani masovno imaju kredite u bankama, jedino logično pitanje glasi: – Kako građani uopšte žive?

“Žive sve teže od svog rada”, odgovara Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Prema njegovim riječima, plate su nam trenutno možda i najniže u Evropi, te većina ljudi poseže za “donacijama” iz inostranstva, od rodbine.

“Cijene osnovnih životnih prehrambenih namirnica danas su puno niže i u Njemačkoj i u Sloveniji, pa možda i u Austriji. Da ne spominjemo Mađarsku, koja je odavno simbol takvih stvari. Stoga, značajan broj porodica u BiH ne može sebi priuštiti tri obroka, pa se snalaze kako stignu i umiju”, ističe Šatorović u izjavi za “Nezavisne novine”.

Da je sve teže pregurati mjesec i godinu, poručuju i borci za zaštitu prava potrošača. Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruženja građana “ToPeeR” Doboj, govori da je činjenica da oni koji u BiH dođu iz inostranstva primijete da su ovdje cijene previsoke.

“A i naši potrošači su primijetili, kada putuju negdje, da je u drugim zemljama puno jeftinije, i to ne samo na akcijama. Primijete i da cijene nisu ovako drastično skočile kao u BiH”, ističe Šešlija.

Dodaje da nije samo poenta u visokim cijenama, nego u
neusklađenosti sa prihodima stanovništva. Pritom, ističe i ona, tek slijede brojni troškovi koja domaćinstva neće moći izbjeći.

“Ne zna se šta će nam biti teže. Tu su spremanje za zimu u vidu ogreva ili zimnice, a tu je i pripremanje djece za školu. Nisam baš sigurna da će roditelji moći da priušte sve ono što djeci treba”, naglašava Šešlija za “Nezavisne novine”.

Paprene cijene i u regionu

Mještanka Herceg Novog u Crnoj Gori ispričala je za “Nezavisne novine” da su i kod njih cijene paprene, s tim što se pojedini artikli u ovoj zemlji, poznatom turističkom odredištu, mogu kupiti za manje novca nego u BiH.

“Banane koštaju 1,69 evra, a mlijeko od 0,99 evra pa naviše. Hljeb mali košta 0,70, a veliki jedan evro”, ističe ona.

Slično je stanje i u Srbiji. Jedna Novosađanka nam je ispričala da se zbog toga najčešće odlučuje da kupuje na akcijama.

“Evo danas su banane na akciji 139 dinara (oko 2,30 KM), a mleko je od 119 do 129 dinara (dvije do 2,16 KM)”, priča ova Novosađanka.

Related Topics:

Društvo

PRVI SNIJEG PRVE POTEŠKOĆE: Vozači prijavljuju brojne probleme na putevima

Pad temperature i prvi snijeg već su donijeli brojne poteškoće na putevima širom Srpske i BiH, a vozači na grupama o dešavanjima u sobraćaju od jutros prijavljuju probleme na više dionica.

Zbog snijega koji je padao tokom protekle noći, stanje je naročito komplikovno na planinskim putevima, jer na pojedinim mjestima snijeg nije očišćen još uvijek, a saobraćajnice su klizave.

Najveće probleme imali su vozači kamiona, a nekoliko njih ostalo je zaglavljeno na putevima.

“Put Kotor Varoš – Kneževo. Prije Živinica iz pravca Kotor Varoš, zaglavljen šleper”, obavijestio je jutros jedan vozač ostale učesnike u saobraćaju, dodavši da je put ipak prohodan.

Slična situacija zabilježena je i kod Šipova.

“Od Šipova prema Kupresu snijeg, kamion se popriječio na putu, na ulasku u Strojice”, napisao je jedan vozač na grupama o dešavanjima u saobraćaju.

Pored snijega vozačima jutros probleme prave i klizave saobraćajnice, zbog kojih je i u Banjaluci jutros prijavljeno nekoliko udesa. Tako su vozači prijavljivali saobraćajke na Zapadnom tranzitu kod “Centruma” i u blizini semafora kod “Kramara”.

Nastavi čitati

Društvo

APSURDISTAN: Najveća rafinerija nafte u BiH sedam godina NIJE PROIZVELA ni litar nafte

Rafinerija nafte u Brodu, nekada jedan od ključnih energetskih pogona u Bosni i Hercegovini, već gotovo sedam godina stoji bez ijednog litra prerađene nafte.

Dok se akumulirani gubici penju na preko 900 miliona maraka (više od 460 miliona evra), ruski vlasnici sada spas traže u – reciklaži plastike.

Ovo je novi pokušaj izlaska ovog preduzeća iz milionskih minusa u kojima se nalazi.

Nakon eksplozije u krugu rafinerije 2018. godine, prerada nafte u Brodu, gradiću na obali Save na sjeveru BiH, je potpuno stala, a kompleks danas, uglavnom, služi kao skladište benzina.

Prije tri godine najavljivana je gradnja elektrane na gas unutar rafinerije, ali taj projekat do danas nije ni započet.

Ruski vlasnici više puta su obećavali modernizaciju jedine rafinerije nafte u BiH, ali konkretni koraci nikada nisu sprovedeni.

Vlasti Republike Srpske su 2007. godine brodsku rafineriju, zajedno sa Rafinerijom ulja u Modriči i mrežom pumpi “Nestro Petrol”, prodale ruskoj kompaniji “NjeftegazinKor” za 236 miliona maraka (oko 120 miliona evra).

Te kompanije danas su dio “Optima grupe”, društva za proizvodnju i promet naftom i naftnim derivatima, osnovanom 2008. godine u Banjaluci.

Iz “Optime” je na upit Radija Slobodna Evropa o daljim planovima za rafineriju odgovoreno da se informacije o poslovanju objavljuju “putem korporativnih sajtova i saopštenja za javnost”.

Reciklaža plastike – najnoviji plan vlasnika

Vlasnici rafinerije planiraju da izgrade postrojenje za reciklažu sekundarnih plastičnih sirovina, kapaciteta 32 tone po danu.

Rafinerija je Ministarstvu za prostorno planiranje, građevinarstvo i ekologiju RS dostavila zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu reciklažnog postrojenja.

Kako pokazuje dostavljena dokumentacija, u proizvodnoj hali će se u dvije linije prerađivati plastične folije i PET ambalaža.

Planirana hala će se nalaziti na mjestu gdje je nekad bilo jedno od postrojenja za preradu nafte.

Minus od skoro milijarde

Rafinerija je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila minus nešto veći od 31 miliona maraka (oko 15,9 miliona evra), pokazuju finansijski izvještaji akcionarskog društva.

Ukupno, rafinerija je u minusu većem od 914 miliona maraka (oko 467 miliona evra).

Prošlogodišnji revizorski izvještaj naglašava da rafinerija i dalje zavisi od finansijske podrške svog matičnog društva, ruske kompanije “Zarubežnjeft”, kako bi mogla nastaviti s radom.

“NjeftegazinKor” je ćerka firma “Zarubežnjefta”, ruske državne kompanije sa sjedištem u Moskvi.

Navode da je ruska firma 6. februara ove godine dostavila pismo podrške, u kome se obavezala da će u idućih godinu dana pružati finansijsku podršku rafineriji, te da je neće likvidirati.

Osim ogromnih nagomilanih dugova, upozorili su i na to da su kratkoročne obaveze rafinerije (kratkoročni krediti, plate, porezi, kamate i sl.) veće od obrtne imovine (materijal, gotovi proizvodi, potraživanja od kupaca) za 133 miliona maraka, odnosno 68 miliona evra.

“Ove činjenice ukazuju na postojanje značajne neizvjesnosti koja može da izazove sumnju u odnosu na sposobnost Društva da posluje po načelu stalnosti poslovanja”, naglasili su revizori.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže za RSE da se “ne vidi nikakva strategija menadžmenta šta planiraju da urade”.

“Obnavljanje proizvodnje zahtijeva velika ulaganja, servisiranje opreme koje se inače radi u rafinerijama svakih osam godina, tzv. kapitalni remont”, ističe Pavlović.

Dodaje i da je cijela grupacija štura po pitanju informacija koje plasiraju u javnost, da žive od prodaje goriva, a da se rafinerijom “niko ne bavi”.

“Imam informaciju da su plaćene sve obaveze prema Poreskoj upravi RS od strane Rafinerije, tako da ovo ide nekuda, ali ne znamo kuda”, ocijenio je Pavlović.

Vlasnici su radili na modernizaciji i obnovi pogona za preradu nafte, kada se u oktobru 2018. godine u rafineriji desio požar u kojem je poginuo jedan radnik.

Nikada nisu zvanično saopšteni uzroci požara ni razmjere štete. Početkom 2019., rafinerija je prekinula proces prerade nafte koji do danas nije obnovljen.

Sindikat zaposlenih u rafineriji nije želio komentarisati trenutnu situaciju u kompaniji, upućujući nas umjesto toga na upravu Optima grupe.

Prema podacima s kraja prošle godine, u rafineriji je zaposleno ukupno 319 osoba.

Gasni terminali i elektrane

Jedan od rijetkih uspjeha rafinerije nakon prestanka prerade nafte bio je projekt izgradnje gasnog terminala.

Gasna kompresorska stanica u krugu rafinerije, spojena na gasovodnu mrežu iz Hrvatske, puštena je u rad u decembru 2021. godine.

Time je realizovan ugovor iz 2019. godine o snabdijevanju prirodnim gasom, između hrvatske kompanije “Crodux”, kao nosioca projekta gasifikacije i ruskog “Zarubežnjefta”.

Vrijednost projekta je oko 16,2 miliona evra, a kapacitet stanice je 40 miliona kubnih metara gasa.

Razmatrani su i planovi za izgradnju termoelektrane na gas u krugu rafinerije.

U avgustu 2022., Rafinerija i Ministarstvo energetike i rudarstva RS su potpisali Sporazum o saradnji na razvoju energetskih projekata u Republici Srpskoj.

Planirana je izgradnja gasne termoelektrane, vrijedne oko 150 miliona maraka (77 miliona evra), snage 100 megavata.

Poređenja radi, termoelektrana na ugalj u Ugljeviku ima kapacitet od 300 megavata.

Kako navodi Rafinerija u svojim dokumentima, dobili su saglasnost za priključak Elektroprenosa BiH, te je planiran i koncesioni ugovor sa entitetskim institucijama, ali do danas izgradnja nije započeta.

Privatizacija naftne industrije

U periodu poslije rata, Rafinerija nafte Brod je bila u vlasništvu RS, ali je zbog nagomilanih gubitaka i nelikvidnosti prestala sa radom.

Milorad Dodik, tada u ulozi premijera Republike Srpske, u Moskvi je 2007. godine potpisao ugovor o prodaji entitetske naftne industrije Rusima, u sklopu koje je bila brodska rafinerija, Rafinerija ulja u Modriči, i lanac benzinskih pumpi “Petrol”.

Godinu dana kasnije, kupac “NjeftegazInKor” je osnovao “Optima Grupu”, koja do danas upravlja poslovanjem dvije rafinerije, kao i mrežom pumpi, preimenovanih u “Nestro Petrol”.

Transparency International BiH je tada upozoravao da je ugovor o prodaji naftne industrije netransparentan i štetan, utvrdivši čak 44 sporne tačke.

Na zvaničnom sajtu firme, navedeno je da se radi o najvećoj naftnoj kompaniji u BiH, koja se bavi svim procesima od nabavke sirove nafte, preko njene prerade sve do veleprodaje i distribucije.

U okviru kompanije, Rafinerija ulja Modriča, takođe, posluje sa gubicima. Prema posljednjim podacima su u minusu 113 miliona maraka (oko 58 miliona evra), dok “Nestro Petrol” posluje u plusu.

Ruski vlasnici su u periodu od 2018. do 2021. povećali kapital “Optima Grupe ” za oko 900 miliona evra, što je jedna od najvećih poslijeratnih investicija u Bosni i Hercegovini.

Iako se nalazi u vlasništvu ruske kompanije, “Optima” nema problema sa poslovanjem, jer se “Zarubežnjeft” ne nalazi na listi sankcija Evropske unije, pokrenutih nakon invazije Rusije na Ukrajinu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pad temperature, kiša, na planinama snijeg

Na području Bosne i Hercegovine se očekuje oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, koja će u brdsko-planinskim predjelima prelaziti u snijeg, uz formiranje snježnog pokrivača.

Tokom dana uslijediće zahlađenje, pa će kiša prelaziti u susnježicu i snijeg i ponegdje u nižim predjelima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U višim krajevima očekuje se od pet do 15 centimetara snijega, dok će u Hercegovini padati jača kiša i pljuskovi praćeni grmljavinom, uz obilnije padavine, dok se u večernjim časovima i tokom noći očekuje slabljenje i postepen prestanak padavina sa sjeverozapada. Duvaće slab do umjeren, ponegdje na udare jak vjetar sjevernih smjerova.

Najviša dnevna temperatura vazduha biće od četiri do devet stepeni, na jugu do 13, a u višim predjelima oko dva stepena Celzijusova, a minimalna od minus dva do četiri, na jugu do devet stepeni.

Nastavi čitati

Aktuelno