Connect with us

Svijet

BORBE ZA KLJUČNI GRAD: Samo glavni rov stoji između Rusa i Pokrovska, Ukrajina hitno šalje elitnu brigadu

Rusija napreduje na Pokrovsk, ali i dalje ima vremena da se sačuva ključni grad na istoku Ukrajine.

Analitičari pretpostavljaju da će Rusija doći do Pokrovska sredinom septembra, a postoje strahovi da ukrajinski paralelni upad u rusku Kursku oblast možda odgovara Vladimiru Putinu, dok obje strane pomjeraju svoje snage Ukrajina u odbranu Pokrovska, a Rusija iz Pokrovska u region Kurska.

Pokrovsk, u kojem je prije rata živjelo 60.000 ljudi, ubrzano se prazni. Sada je linija fronta na manje od 10 km od grada.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je rekao da je situacija kod Pokrovska, gdje je Rusija koncentrisala svoje najveće snage, “ekstremno teška”. U petak je ukrajinski Generalštab izvijestio da je tokom dana odbijeno 58 ruskih napada blizu Pokrovska.

Institut za proučavanje rata (ISW) je potvrdio da “ruske snage nastavljaju da ostvaraju značajno taktičko napredovanje jugoistočno od Pokrovska”.

Pokrovsk je od velikog značaja za Ukrajinu jer se nalazi na raskrsnici dva puta za snabdijevanje i pruža vitalni pristup drugim žarišnim tačkama kao što su Časiv Jar i Toreck. Stanovnici okolnih područja ga sa razlogom zovu “putem života”. Grad je takođe ključno središte ukrajinske vojske zahvaljujući lakom pristupu Kostjantinivki, još jednom vojnom žarištu.

– Pokrovsk čini okosnicu ukrajinske linije snabdijevanja od Vuledara do sjevernog dijela Donjecke oblasti. Brzo napredovanje ruskih trupa u ovom području postalo je moguće nakon pada Avdijevke – rekao je za Dojče vele  austrijski pukovnik Markus Rajzner.

“Najgori mogući scenario – potpuna okupacija Donjecka”

Rusi su zauzeli Avdijevku, grad u Donbasu na oko 25 km istočno od Pokrovska, u februaru. Grad je bio utvrda koja je trebala da štiti gradove, pruge i puteve na zapadu Ukrajine, ali je od februara tu ulogu preuzeo Pokrovsk.

Sad kad su Rusi probili dvije linije odbrane, približavaju se ovoj posljednjoj, najviše branjenoj liniji, rekao je Rajzner.

Trenutna vojna situacija oko Pokrovska je kompleksna, djelimično jer ruske snage ne moraju da preuzmu kontrolu nad samim gradom da bi naštetili logističkom čvorištu – čim stignu do periferije, ukrajinski putevi snabdijevanja biće laka meta za rusku artiljeriju.

Rusi bombardovali Odesu
FOTO: IGOR TKACHENKO/EPA

– Nema sumnje da će ruske snage nastojati da sravne grad i njegovu logistiku sa zemljom. Najgori mogući scenario nakon zauzimanja Pokrovska bila bi potpuna ruska okupacija regiona Donjeck – rekao je za DW Gustav Grezel, vojni ekspert Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR) iz Berlina.

Ipak, ukrajinske snage i dalje bi mogle da blokiraju svoje kopnene koridore, ako ruske trupe dođu do linije Pokrovska, rekao je DW Mihailo Samus, direktor međunarodnih poslova Centra za proučavanje vojske u Kijevu.

U međuvremenu je ukrajinska brigada Kara-Dag, koja broji oko 2.000 vojnika, navodno prebačena sa svog uobičajenog položaja na jugu Ukrajine na istočni front.

Prema Forbsu, Ukrajina je hitno rasporedila ovu brigadu – ključnu ofanzivnu jedinicu – da pojača odbranu oko Pokrovska.

Ovo naglašava kritičnost situacije oko Pokrovska, čija je odbrana – kao vitalne tačke distribucije za ukrajinske snage u Donjecku – od suštinskog značaja za Kijev.

“Samo jedan glavni rov između Rusa i Pokrovska”

Analitičari, piše Forbs, pretpostavljaju da će Rusi doći do Pokrovska i njegovih ključnih linija snabdijevanja u septembru.

U četvrtak su ruske trupe podigle zastavu iznad kompleksa rudnika na sjevernoj ivici Novohrodivke, što je njihovo najdalje napredovanje duž ose Avdijevka-Pokrovsk od 40 km od februara.

Sada samo jedan glavni rov stoji između Rusa koji napreduju i Pokrovska.

Nije jasno da li su Ukrajinci rasporedili dovoljno ljudstva u taj sektor da popune rov vojnicima. Forbs navodi da je ukrajinska vojska imala rezervne brigade kad se ruski napad na Pokrovsk ubrzao u avgustu.

Ali, umjesto pojačanja na istoku, ukrajinski Generalštab je poslao neke – ili svih osam brigada – preko granice u rusku Kursku oblast u iznenadnoj ofanzivi koja je počela 6. avgusta. Od tada su zauzeli više od 1.000 kvadratnih kilometara oblasti.

“Rusi će stići do Pokrovska sredinom septembra”

Kako navodi list, Rusi izgleda vjeruju da Ukrajina ima u rezervi oko pet brigada, ali one su neobično odsutne iz Pokrovska – možda zato što Kijev planira da i njih pošalje u Kursk. Umjesto toga, ukrajinska odbrana između Avdijevke i Pokrovska i dalje zavisi od iste iscrpljene brigade koja se od februara borila duž osovine – elitne 47. mehanizovane brigade.

Jedinica sa 2.000 ljudi krenula je u borbe na istoku u februaru sa svim 31 tenkom koje su SAD obećale Kijevu prošle godine. Danas je brigada pala na možda polovinu svojih “abramsa”, navodi Forbs.

– Može se pretpostaviti da će neprijatelj stići do grada sredinom septembra – ali neće moći da ga zauzmu. Otvoreni teren, koji nije povoljan za ofanzivu, i potencijalni kontranapadi iz područja Selidova (na jugu) i Kostajntinivke (na severu) će usporiti njihovo napredovanje – navode iz Centra za odbrambene strategije Ukrajine.

Ali, kako piše Forbs nema dovoljno ukrajinskih trupa u tom području za odbranu, a kamoli napad. Koliko je poznato, navodi se, svega 12.000 vojnika stoje u odbrani.

Prioritet nad Kurskom

Neki posmatrači doveli su u pitanje zašto Ukrajina ne raspoređuje više svojih rezervi u odbranu Pokrovska. Ruski komentator Evgenij Norin je primjetio da, dok su neke ukrajinske jedinice angažovane u ofanzivi na Kursk, druge ostaju u rezervi.

To je dovelo do spekulacija da bi Ukrajina mogla da da prioritet Kursku nad odbranom Pokrovska.

Takva odluka je, kako piše Kijev post, kocka sa visokim ulozima u širem strateškom pristupu Ukrajine.

Tromi odgovor Putina na prvu stranu okupaciju ruske teritorije od Drugog svjetskog rata sugeriše da je on više fokusiran na mogućnosti koje bi ukrajinski upad u Kursk mogao da predstavlja negde drugde na liniji fronta, piše Njuzvik.

– Putin ne odvlači snage sa osovine koja napada na Pokrovsk. On pokušava da upotrebi snage sa nekog drugog mjesta ili prosto kaže: “Ok, hajde da se kasnije pozabavimo Kurskom – sada je Pokrovsk važniji” – rekao je listu Niko Lange, bivši šef osoblja njemačkog Ministarstva odbrane.

I Rusija pod pritiskom

Ipak, i Rusija je pod pritiskom. Dok su mnoge brigade koje bi mogle da pojačaju odbranu teških dijelova fronta u Ukrajini trenutno angažovane u operaciji u Kursku, analitičari ISW ukazuju da je Rusija vjerovatno premjestila rezervne jedinice sa fronta u Pokrovsku u Kursku oblast.

-Ruska vojna komanda je možda prerasporedila ograničene elemente namijenjene da pojačaju rusku prioritetnu ofanzivnu operaciju u pravcu Pokrovska kako bi se odbranila od ukrajinske invazije u Kurskoj oblasti – što sugeriše da operativni pritisci ukrajinskog upada u Kursku oblast utiču na ruske operacije u svakom sektoru fronta – naveo je ISW.

Šta će se dogoditi ako i kada padne Pokrovsk – nije jasno. Ali, kako je zaključio Forbs, to sigurno neće pomoći ukrajinskih ratnim naporima dok ruska invazija na istočnog susjeda ulazi u svoj 30. mjesec, piše Blic.

Related Topics:

Svijet

TRUMP OBEĆAO AMERIKANCIMA JEFTINO GORIVO: „Cijene će pasti ispod dva dolara po galonu kada pobijedimo Iran“

Američki predsjednik tvrdi da će cijene nafte naglo pasti nakon završetka rata sa Iranom i predviđa da bi benzin u SAD mogao pojeftiniti na manje od dva dolara po galonu. Istovremeno, cijene sirove nafte ostaju visoke zbog poremećaja na Bliskom istoku.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp najavio je dramatičan pad cijena nafte i goriva u SAD nakon, kako je rekao, američke pobjede u ratu sa Iranom.

Tramp je poruku objavio na društvenoj mreži Truth Social, povezujući završetak sukoba sa naglim pojeftinjenjem energenata.

„Cijene nafte će naglo pasti, kao što pada i sve ostalo, ali više, kada pobijedimo u ratu protiv Irana. Biće tri dolara po galonu, ali na kraju ispod dva dolara po galonu. Sve će se desiti brzo, a Iran nikada neće imati nuklearno oružje“, napisao je Tramp.

Od skoro 100 dolara za barel do jeftinijeg goriva?

Trumpova prognoza dolazi u trenutku kada su cijene sirove nafte i dalje pod snažnim uticajem sukoba na Bliskom istoku.

Brent se trenutno kreće oko 97 dolara po barelu, dok je WTI iznad 92 dolara. Tržišta posebno prate situaciju oko Hormuškog moreuza, ključnog pravca za globalni transport nafte, kroz koji prolazi veliki dio svjetske trgovine energentima.

Zbog toga Trumpova najava predstavlja veoma optimističnu projekciju budućih cijena.

Prema njegovom scenariju, prvo bi cijena goriva pala na oko tri dolara po galonu, a zatim bi se spustila ispod dva dolara.

Za poređenje, prosječna cijena goriva u SAD trenutno je oko 4,15 dolara po galonu, dok je u Kaliforniji znatno viša i dostiže oko 5,86 dolara.

Jedan američki galon iznosi približno 3,79 litara.

To znači da bi cijena od dva dolara po galonu odgovarala iznosu od oko 53 centa po litru.

Tramp: Iran neće imati nuklearno oružje

Američki predsjednik je svoju prognozu cijena goriva povezao i sa jednim od ključnih ciljeva američke politike prema Iranu.

„Iran nikada neće imati nuklearno oružje“, poručio je Tramp.

Njegova objava dolazi u trenutku kada se sukob dodatno komplikuje, a Iran istovremeno prijeti novim ekonomskim mjerama protiv SAD i mogućim napadima na energetsku infrastrukturu u regionu.

Zbog poremećaja u transportu i povećanog rizika za snabdijevanje, tržište u cijenu nafte ugrađuje dodatnu premiju rizika, što trenutno djeluje u suprotnom smjeru od scenarija koji najavljuje Tramp.

Veliko obećanje američkim potrošačima

Ako bi se Trumpova prognoza ostvarila, cijena od dva dolara po galonu značila bi pad od više od 50 odsto u odnosu na sadašnji američki prosjek.

Ipak, nije riječ o zvaničnoj prognozi američkih energetskih institucija niti o garantovanom budućem nivou cijena, već o političkoj procjeni američkog predsjednika.

Na cijenu goriva utiču cijena sirove nafte, rafinerijski kapaciteti, transport, porezi i stanje na svjetskom tržištu. Zato eventualni završetak rata sam po sebi ne garantuje da bi gorivo u SAD automatski palo ispod dva dolara po galonu.

Tramp, međutim, tvrdi da će se pad dogoditi brzo – čim SAD, prema njegovim riječima, „pobijedi“ u ratu sa Iranom.

Nastavi čitati

Svijet

NAKON PREGOVORA STIGLE RAKETE: Kijev pod žestokim ruskim napadom

Novi ruski raketni udari pogodili su Kijev, dok su požari izbili na više lokacija, a iz jedne stambene zgrade spasilačke ekipe izvlačile zarobljene stanare.

Rusija je u utorak ujutru, nedugo nakon odlaska američkih mirovnih pregovarača, nastavila vazdušne napade na ukrajinski glavni grad Kijev, napavši grad balističkim raketama i ranivši šest osoba, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko.

U pogođenoj stambenoj zgradi ostalo je zarobljeno više osoba, a širom Kijeva izbili su požari, rekao je Kličko u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, nakon, kako je naveo, ruskih napada balističkim raketama.

Petospratnica i trospratnica oštećene su usljed pada krhotina, saopštila je odvojeno kijevska vojna uprava na Telegramu, pozivajući građane da potraže sklonište.

Dok su se u Kijevu čule eksplozije, susjedna Poljska, članica NATO-a i Evropske unije, započela je vojne vazduhoplovne operacije kako bi zaštitila svoj vazdušni prostor, saopštile su njene oružane snage na platformi X.

Trampova administracija obnovila je napore da okonča ruski rat u Ukrajini, koji traje četiri i po godine, ali je Rusija nastavila napade nakon što su američki mirovni izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof otišli iz Kijeva poslije sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u nedjelju.

Oni su u Kijev stigli nakon razgovora u Moskvi, poslije kojih je Kremlj saopštio da ne isključuje nastavak trostranih pregovora.

U Rusiji su ukrajinski dronovi oštetili civilnu infrastrukturu i povrijedili ljude u gradu Saratovu na reci Volgi, oko 730 kilometara jugoistočno od Moskve, prema riječima regionalnog guvernera.

Nastavi čitati

Svijet

AFD BI MOGAO DA PROMIJENI NJEMAČKU IZ KORJENA: Deportacije, građanske patrole i zabrane u školama dio velikog plana

Nakon pobjede na izborima, AfD se zalaže za stroža pravila o azilu i povratak Nijemaca iz inostranstva u Saksoniji-Anhaltu.

Pritvorski centri za deportaciju, obavezan rad za tražioce azila i građanske patrole – Alternativa za Njemačku (AfD) planira velike promjene u Saksoniji-Anhaltu ukoliko bude formirala vlast.

Ta stranka odnijela je ubijedljivu pobedu na izborima u ovoj nemačkoj pokrajini, ali još nije izvjesno da li će uspjeti da formira vladu i postavi svog kandidata Ulriha Zigmunda za pokrajinskog premijera.

Ogranak AfD-a u Saksoniji-Anhaltu njemačka obavještajna služba klasifikovala je kao “potvrđeno krajnje desničarski”.

Radikalno pooštravanje pravila o azilu
AfD je u nacrtu programa obećao “deportacije od prvog minuta” ukoliko preuzme vlast u Saksoniji-Anhaltu. Cilj stranke je da deportuje što više migranata koji nemaju dozvolu boravka.

Stranka se zalaže za znatno stroža pravila o azilu, veći broj pritvora do sprovođenja deportacije i obavezan rad za tražioce azila. Planira i ukidanje državnog finansiranja programa integracije, koje naziva “industrijom azila”.

AfD želi da djeci i adolescentima koji nemaju pravo stalnog boravka u Njemačkoj zabrani pohađanje redovne nastave. U okviru pokrajinske vlade bilo bi osnovano i posebno tijelo za “remigraciju”, koje bi koordiniralo politiku azila.

Ipak, nije jasno koliko bi tih mera pokrajinska vlada zakonski mogla da sprovede. Formiranje posebnih odjeljenja za izbjeglice moglo bi, na primjer, da predstavlja kršenje međunarodnog i evropskog prava.

Odluke o tome ko može da bude deportovan u nadležnosti su savezne vlade, a ne pojedinačne njemačke pokrajine.

Zaokret u migracionoj politici
AfD se protivi doseljavanju u Njemačku i u programu zahtjeva “zaokret od 180 stepeni u migracionoj politici”. Cilj je smanjenje broja migranata u Saksoniji-Anhaltu.

Ova pokrajina se, međutim, godinama suočava sa nedostatkom kvalifikovanih radnika, naročito u zdravstvu i ustanovama za brigu o starijima.

AfD taj problem namjerava da riješi podsticanjem Nijemaca koji žive u inostranstvu da se vrate u zemlju. Stranka planira program koji bi povratnicima omogućio novčani bonus i pomoć pri pronalaženju stanova i mjesta u vrtićima.

Nije poznato koliko bi se ljudi vratilo niti koliko bi novca bilo izdvojeno za ovaj program.

Saksonija-Anhalt već duže od 30 godina bilježi snažan pad broja stanovnika. Nijedna druga njemačka pokrajina nije izgubila toliko stanovnika od ujedinjenja zemlje 1990. godine. Broj stanovnika smanjen je sa približno 2,9 miliona na oko 2,1 milion.

Predsjednik Instituta za ekonomska istraživanja u Haleu Rajnt Grop upozorio je da bi vlast AfD-a mogla dodatno da produbi nedostatak kvalifikovanih radnika.

“Visokoobrazovani stručnjaci naročito imaju mogućnost izbora. Ako budu osjećali da nisu dobrodošli ili da mogu da očekuju neprijateljstvo, izabraće druge regione”, rekao je Grop za njemački list “Velt”.

Približavanje Rusiji i ukidanje sankcija
Pokrajinske vlade gotovo da nemaju ovlašćenja u njemačkoj spoljnoj i odbrambenoj politici, ali mogu da utiču na političke rasprave preko Bundesrata, parlamentarnog doma koji predstavlja savezne pokrajine.

Zbog toga bi pokrajinski premijer iz redova AfD-a mogao da stekne značajan politički uticaj.

Njemačka je nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine gotovo potpuno obustavila uvoz ruske nafte. AfD se, međutim, zalaže za približavanje Rusiji i ukidanje sankcija.

Ovaj zahtjev je uglavnom simboličan jer Saksonija-Anhalt mora da poštuje odluke savezne vlade, ali bi premijer iz redova AfD-a mogao da promijeni ton rasprave u Bundesratu.

AfD takođe želi da proširi nastavu ruskog jezika u školama i da u te svrhe posebno angažuje ljude kojima je ruski maternji jezik.

Kada je riječ o Ukrajini, stranka zahtjeva “ofanzivu povratka” ukrajinskih izbjeglica. Međutim, ni o njihovom eventualnom protjerivanju ne može da odlučuje pokrajinska, već isključivo savezna vlast.

AfD želi da uvede građanske patrole
Posebno kontroverzan deo programa jeste osnivanje svojevrsne pomoćne policije.

Redovna policija je, prema programu AfD-a, “preopterećena” zadatkom održavanja bezbjednosti.

“Zbog toga ćemo osnovati dobrovoljne građanske patrole kao treći stub lokalnog bezbjednosnog sistema”, navedeno je u programu stranke.

Profesor prava i kriminolog Tomas Feltes sa Univerziteta Rur u Bohumu upozorio je na opasnosti takve ideje.

“Dužnost policije je da otklanja opasnosti i štiti građane. Samo je policija ovlašćena da pri tome koristi silu”, napisao je Feltes za “Legal Tribune Online”.

On je ocenio da bi građanske patrole u suštini bile grupe samoproklamovanih čuvara reda koje bi negativno uticale na bezbjednost.

“Tamo gdje su takve grupe aktivne, samo se podstiče strah od kriminala – ne samo među njihovim pripadnicima, već prije svega među svim ostalim ljudima”, naveo je Feltes.

Promjene u kulturi, školstvu i društvenoj politici
Jedan od glavnih stubova programa AfD-a jeste politika nacionalnog identiteta. Stranka želi da promoviše pozitivnu sliku njemačke istorije i suštinski drugačiji odnos prema prošlosti zemlje.

AfD proces suočavanja sa njemačkim zločinima iz nacističkog perioda opisuje kao “produžavanje kompleksa krivice” i želi da u skladu sa tim promeni školske programe.

Stranka se protivi i promovisanju društvene raznolikosti. Zastave duginih boja, kao simboli različitosti, bile bi zabranjene u školama.

AfD odbacuje i svjetski poznatu arhitekturu Bauhausa, koja je procvat doživjela upravo u Saksoniji-Anhaltu, označavajući je kao “previše globalističku”. Umjesto toga, stranka zahtijeva “patriotsku kulturnu politiku”.

AfD namjerava i da ukine finansiranje brojnih projekata za promociju demokratije koji trenutno dobijaju novac iz pokrajinskog budžeta, navodi Dojče vele.

Nastavi čitati

Aktuelno