Connect with us

Svijet

BORBE ZA KLJUČNI GRAD: Samo glavni rov stoji između Rusa i Pokrovska, Ukrajina hitno šalje elitnu brigadu

Rusija napreduje na Pokrovsk, ali i dalje ima vremena da se sačuva ključni grad na istoku Ukrajine.

Analitičari pretpostavljaju da će Rusija doći do Pokrovska sredinom septembra, a postoje strahovi da ukrajinski paralelni upad u rusku Kursku oblast možda odgovara Vladimiru Putinu, dok obje strane pomjeraju svoje snage Ukrajina u odbranu Pokrovska, a Rusija iz Pokrovska u region Kurska.

Pokrovsk, u kojem je prije rata živjelo 60.000 ljudi, ubrzano se prazni. Sada je linija fronta na manje od 10 km od grada.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je rekao da je situacija kod Pokrovska, gdje je Rusija koncentrisala svoje najveće snage, “ekstremno teška”. U petak je ukrajinski Generalštab izvijestio da je tokom dana odbijeno 58 ruskih napada blizu Pokrovska.

Institut za proučavanje rata (ISW) je potvrdio da “ruske snage nastavljaju da ostvaraju značajno taktičko napredovanje jugoistočno od Pokrovska”.

Pokrovsk je od velikog značaja za Ukrajinu jer se nalazi na raskrsnici dva puta za snabdijevanje i pruža vitalni pristup drugim žarišnim tačkama kao što su Časiv Jar i Toreck. Stanovnici okolnih područja ga sa razlogom zovu “putem života”. Grad je takođe ključno središte ukrajinske vojske zahvaljujući lakom pristupu Kostjantinivki, još jednom vojnom žarištu.

– Pokrovsk čini okosnicu ukrajinske linije snabdijevanja od Vuledara do sjevernog dijela Donjecke oblasti. Brzo napredovanje ruskih trupa u ovom području postalo je moguće nakon pada Avdijevke – rekao je za Dojče vele  austrijski pukovnik Markus Rajzner.

“Najgori mogući scenario – potpuna okupacija Donjecka”

Rusi su zauzeli Avdijevku, grad u Donbasu na oko 25 km istočno od Pokrovska, u februaru. Grad je bio utvrda koja je trebala da štiti gradove, pruge i puteve na zapadu Ukrajine, ali je od februara tu ulogu preuzeo Pokrovsk.

Sad kad su Rusi probili dvije linije odbrane, približavaju se ovoj posljednjoj, najviše branjenoj liniji, rekao je Rajzner.

Trenutna vojna situacija oko Pokrovska je kompleksna, djelimično jer ruske snage ne moraju da preuzmu kontrolu nad samim gradom da bi naštetili logističkom čvorištu – čim stignu do periferije, ukrajinski putevi snabdijevanja biće laka meta za rusku artiljeriju.

Rusi bombardovali Odesu
FOTO: IGOR TKACHENKO/EPA

– Nema sumnje da će ruske snage nastojati da sravne grad i njegovu logistiku sa zemljom. Najgori mogući scenario nakon zauzimanja Pokrovska bila bi potpuna ruska okupacija regiona Donjeck – rekao je za DW Gustav Grezel, vojni ekspert Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR) iz Berlina.

Ipak, ukrajinske snage i dalje bi mogle da blokiraju svoje kopnene koridore, ako ruske trupe dođu do linije Pokrovska, rekao je DW Mihailo Samus, direktor međunarodnih poslova Centra za proučavanje vojske u Kijevu.

U međuvremenu je ukrajinska brigada Kara-Dag, koja broji oko 2.000 vojnika, navodno prebačena sa svog uobičajenog položaja na jugu Ukrajine na istočni front.

Prema Forbsu, Ukrajina je hitno rasporedila ovu brigadu – ključnu ofanzivnu jedinicu – da pojača odbranu oko Pokrovska.

Ovo naglašava kritičnost situacije oko Pokrovska, čija je odbrana – kao vitalne tačke distribucije za ukrajinske snage u Donjecku – od suštinskog značaja za Kijev.

“Samo jedan glavni rov između Rusa i Pokrovska”

Analitičari, piše Forbs, pretpostavljaju da će Rusi doći do Pokrovska i njegovih ključnih linija snabdijevanja u septembru.

U četvrtak su ruske trupe podigle zastavu iznad kompleksa rudnika na sjevernoj ivici Novohrodivke, što je njihovo najdalje napredovanje duž ose Avdijevka-Pokrovsk od 40 km od februara.

Sada samo jedan glavni rov stoji između Rusa koji napreduju i Pokrovska.

Nije jasno da li su Ukrajinci rasporedili dovoljno ljudstva u taj sektor da popune rov vojnicima. Forbs navodi da je ukrajinska vojska imala rezervne brigade kad se ruski napad na Pokrovsk ubrzao u avgustu.

Ali, umjesto pojačanja na istoku, ukrajinski Generalštab je poslao neke – ili svih osam brigada – preko granice u rusku Kursku oblast u iznenadnoj ofanzivi koja je počela 6. avgusta. Od tada su zauzeli više od 1.000 kvadratnih kilometara oblasti.

“Rusi će stići do Pokrovska sredinom septembra”

Kako navodi list, Rusi izgleda vjeruju da Ukrajina ima u rezervi oko pet brigada, ali one su neobično odsutne iz Pokrovska – možda zato što Kijev planira da i njih pošalje u Kursk. Umjesto toga, ukrajinska odbrana između Avdijevke i Pokrovska i dalje zavisi od iste iscrpljene brigade koja se od februara borila duž osovine – elitne 47. mehanizovane brigade.

Jedinica sa 2.000 ljudi krenula je u borbe na istoku u februaru sa svim 31 tenkom koje su SAD obećale Kijevu prošle godine. Danas je brigada pala na možda polovinu svojih “abramsa”, navodi Forbs.

– Može se pretpostaviti da će neprijatelj stići do grada sredinom septembra – ali neće moći da ga zauzmu. Otvoreni teren, koji nije povoljan za ofanzivu, i potencijalni kontranapadi iz područja Selidova (na jugu) i Kostajntinivke (na severu) će usporiti njihovo napredovanje – navode iz Centra za odbrambene strategije Ukrajine.

Ali, kako piše Forbs nema dovoljno ukrajinskih trupa u tom području za odbranu, a kamoli napad. Koliko je poznato, navodi se, svega 12.000 vojnika stoje u odbrani.

Prioritet nad Kurskom

Neki posmatrači doveli su u pitanje zašto Ukrajina ne raspoređuje više svojih rezervi u odbranu Pokrovska. Ruski komentator Evgenij Norin je primjetio da, dok su neke ukrajinske jedinice angažovane u ofanzivi na Kursk, druge ostaju u rezervi.

To je dovelo do spekulacija da bi Ukrajina mogla da da prioritet Kursku nad odbranom Pokrovska.

Takva odluka je, kako piše Kijev post, kocka sa visokim ulozima u širem strateškom pristupu Ukrajine.

Tromi odgovor Putina na prvu stranu okupaciju ruske teritorije od Drugog svjetskog rata sugeriše da je on više fokusiran na mogućnosti koje bi ukrajinski upad u Kursk mogao da predstavlja negde drugde na liniji fronta, piše Njuzvik.

– Putin ne odvlači snage sa osovine koja napada na Pokrovsk. On pokušava da upotrebi snage sa nekog drugog mjesta ili prosto kaže: “Ok, hajde da se kasnije pozabavimo Kurskom – sada je Pokrovsk važniji” – rekao je listu Niko Lange, bivši šef osoblja njemačkog Ministarstva odbrane.

I Rusija pod pritiskom

Ipak, i Rusija je pod pritiskom. Dok su mnoge brigade koje bi mogle da pojačaju odbranu teških dijelova fronta u Ukrajini trenutno angažovane u operaciji u Kursku, analitičari ISW ukazuju da je Rusija vjerovatno premjestila rezervne jedinice sa fronta u Pokrovsku u Kursku oblast.

-Ruska vojna komanda je možda prerasporedila ograničene elemente namijenjene da pojačaju rusku prioritetnu ofanzivnu operaciju u pravcu Pokrovska kako bi se odbranila od ukrajinske invazije u Kurskoj oblasti – što sugeriše da operativni pritisci ukrajinskog upada u Kursku oblast utiču na ruske operacije u svakom sektoru fronta – naveo je ISW.

Šta će se dogoditi ako i kada padne Pokrovsk – nije jasno. Ali, kako je zaključio Forbs, to sigurno neće pomoći ukrajinskih ratnim naporima dok ruska invazija na istočnog susjeda ulazi u svoj 30. mjesec, piše Blic.

Svijet

FICO: Rusi kleče samo kada vežu pertle

Politika Brisela da baci Rusiju na koljena je pogrešna i neproduktivna, jer Rusi kleče samo kad vežu pertle, izjavio je premijer Slovačke Robert Fico.

“To je problem, pravi se neka strategija da se Rusija baci na koljena. Mislim da je to loša i nesprovodiva strategija, jer se to ne može desiti”, rekao je Fico u video-poruci na “Iksu”.

On je naglasio da, od početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, medijima kruže lažne vijesti o navodnom bacanju Moskve na koljena.

“Rusi vole da kažu: kada klečimo, to je zato što vežemo pertle, ne zato što nam je neko naredio”, dodao je slovački premijer.

Nastavi čitati

Svijet

NAUČNICI UPOZORAVAJU: Moguće teške posljedice po Evropu

Atlantski okean i njegov sistem morskih struja imaju ključnu ulogu u oblikovanju klime i vremenskih prilika u Evropi, Africi i Amerikama.

Međutim, najnoviji klimatski modeli upozoravaju na mogućnost njihovog ozbiljnog slabljenja, pa čak i potpunog kolapsa, što bi moglo imati katastrofalne posljedice.

Šta je AMOC i zašto je važan
Atlantska meridionalna obrtajuća struja (AMOC) dio je globalnog klimatskog sistema i odgovorna je za razmjenu tople i hladne vode u Atlantskom okeanu.

Naučnici su još 2021. godine primijetili njeno slabljenje i upozorili na moguće posljedice. Razlog za to je ubrzano zagrijavanje Arktika, usljed čega se okean sporije hladi.

Toplija voda ima manju gustinu i sporije tone, što dovodi do promjena u salinitetu i dodatno usporava struju, stvarajući začarani krug koji dodatno destabilizuje cijeli sistem.

Modeli pokazuju različite scenarije
Korišćenjem različitih klimatskih modela, naučnici su pokušali da predvide budućnost AMOC-a, ali rezultati nisu jedinstveni.

Dok neki modeli ne ukazuju na značajnije promjene, drugi predviđaju drastično usporavanje. Ipak, kombinovanjem podataka iz stvarnih mjerenja i modela, istraživači su došli do zabrinjavajućih zaključaka.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Science Advances, AMOC bi do kraja vijeka mogao da oslabi između 42 i 58 odsto, što bi gotovo sigurno vodilo ka njegovom kolapsu.

Posljedice po Evropu i svijet
Takav razvoj događaja imao bi ozbiljne posljedice po zapadnu Evropu, zapadnu Afriku i istočne obale Amerike.

Pomjeranje pojasa tropskih kiša ugrozilo bi proizvodnju hrane za milione ljudi, dok bi zapadna Evropa mogla da se suoči sa ekstremno hladnim zimama i sušnim ljetima.

Uz to, nivo mora mogao bi da poraste i do jednog metra, što bi dovelo do potapanja brojnih obalnih gradova, uključujući Rio de Žaneiro i Njujork.

Naučnici upozoravaju na „tačku preokreta“
Istraživači ističu da se AMOC približava kritičnoj tački nakon koje bi promjene mogle postati nepovratne.

„Otkrili smo da će AMOC usporiti više nego što se ranije očekivalo, što znači da smo bliže prekretnici“, upozorio je dr Valentin Portman iz istraživačkog centra u Francuskoj.

Profesor Stefan Rahmstorf iz Njemačke upozorava da je rizik značajno porastao.

„Ranije smo govorili o pet odsto šanse za kolaps, danas se pominje čak 50 odsto“, naveo je on.

Scenario koji treba izbjeći
Naučnici naglašavaju da bi ovakav scenario morao da se izbjegne po svaku cijenu, jer bi posljedice bile globalne i dugotrajne.

Rahmstorf upozorava i da bi stvarna situacija mogla biti još gora nego što modeli pokazuju, jer u proračune nisu u potpunosti uključeni efekti topljenja grenlandskog leda.

„To je dodatni faktor koji ukazuje da bi stvarnost mogla biti još ozbiljnija“, zaključio je on, prenosi tportal.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKA PLJAČKA U ITALIJI: Lopovi bili maskirani u filmske likove

Nekoliko naoružanih muškaraca opljačkalo je banku u Napulju, noseći maske sa likovima poznatih glumaca, a tom prilikom držali su 25 ljudi kao taoce prije nego što su pobjegli kroz kanalizacioni tunel.

Incident se dogodio u četvrtak oko 10 časova po lokalnom vremenu u jednoj filijali banke, a pljačkaši su iz banke opljačkali sefove iz kojih su odnijeli nakit, novac i dragocenosti pre nego što su pobegli, prenosi napoli tudej.

Svjedočenja talaca: „Bili su ljubazni uprkos oružju“
Portal navodi, na osnovu svjedočenja talaca koji su htjeli da govore za medije, da je u pljački učestvovalo tri ili četiri lopova, koji nisu uzeli ništa od talaca, da su imali jak napuljski naglasak, kao i da su bili “fini” prema ljudima zatečenim u banci, odnosno da su onima kojima nije bilo dobro nudili vodu.

Dodaje se da su pljačkaši nosili čarape na glavi preko kojih su bile maske sa likovima poznatih glumaca, ali nije navedeno kojih.

Dramatična intervencija: razbijeni prozori i šok-bombe
Na video-snimcima koji kruže društvenim mrežama vidi se kako vatrogasci razbijaju prozor ovnovima kako bi omogućili ljudima da izađu iz banke.

Tokom pljačke nije bilo povređenih, ali je šest osoba dobilo medicinsku pomoć zbog stanja šoka, piše BBC.

Pripadnici specijalnih snaga karabinjera hitno su dovedeni avionom iz Toskane, a nekoliko sati kasnije upali su u banku razbivši prozor.

Nekoliko pucnjava i glasni zvuci šok-bombi mogli su se čuti u prenosu uživo ubrzo nakon toga, navodi BBC.

Taoci oslobođeni, pljačkaši nestali bez trag
“Zahvaljujući brzoj reakciji, svi taoci su oslobođeni ubrzo poslije 13.30 časova bez ozbiljnih povreda”, rekao je regionalnli zvaničnik Mikele di Bari u saopštenju.

Još uvijek nije moguće proceniti vrednost ukradenog plena jer su pljačkaši zaplijenili lične sefove umjesto gotovine, piše Fanpage.it.

Bijeg kroz kanalizaciju i potraga za osumnjičenima
Redovni klijent banke na trgu Medalje d’Oro bio je jedan od talaca pljačkaša i istakao da je u početku pomislio da je šala, ali nakon što je video da je pljačkaš uznemiren, ubrzo je shvatio da je situacija ozbiljna.

“Ugledao sam maskiranog čovjeka. U početku sam mislio da je šala, ali onda, s obzirom na njegov uznemireni stav i autoritativan ton, shvatio sam da je sve stvarno. U tom trenutku sam se našao prenesen u detektivski film, onakav kakav gledate na televiziji”, rekao je Luiđi.

Luiđi nije mogao da razazna da li su u pitanju dva ili tri razbojnika, a po načinu koji su govorili sa “takvim samopouzdanjem”, rekao je da su Italijani zapravo Napolitanci, iz istorijskog centra, “jer su imali veoma jak akcenat”.

“Govorili su napolitanski i bili su veoma ljubazni, čak i ako su bili autoritativni”, dodao je on.

Još jedan očevidac je za Fanpage.it izjavio da su ih pljačkaši zaključali u sobu i da, iako su bili naoružani, “nisu koristili silu”.

Istraga u toku: sumnjivi automobil i koordinacija tužilaštva
Javni tužilac Nikola Grateri stigao je na mjesto događaja u roku od nekoliko minuta kako bi koordinisao operacije i nadgledao istragu sumnjivog automobila parkiranog u blizini banke, za koji je utvrđeno da ima lažnu registarsku tablicu, a istražiteljima sumnjaju da je to automobil koji su pljačkaši koristili da bi stigli do trga na kome se nalazi banka, prenosi portal Cronachedi.

Oko 17 časova specijalne snage su upale u banku, ali pljačkaši su nestali kroz rupu iskopanu u zidu koji je vodio do kanalizacionog otvora, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno