Connect with us

Politika

VAŽNA PRESUDA ZA BIH Evropskog suda za ljudska prava bi MOGLA PASTI?

Pravi politički zemljotres izazvala je presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Kovačević”, kojom je, pojednostavljeno rečeno, otvoren put da građani BiH mogu da biraju članove Predsjedništva BiH na bilo kojem dijelu teritorije.

Ukoliko bi se ova presuda implementirala na ovaj način, to bi moglo da otvori situaciju da se slučajevi poput Željka Komšića mogu desiti na bilo kojem dijelu teritorije BiH, u vezi s bilo kojim narodom, manjinom ili etnički neopredijeljenim glasačem.

Krajnje pojednostavljeno, suština predstavke je to što se Kovačević žali da kao glasač ne može da glasa za kandidata po svom izboru i da je njegovo pravo glasa ograničeno na diskriminatoran način po osnovu njegovog mjesta prebivališta i po etničkom osnovu.

Eksperti koji se bave ovom materijom, čak i oni koji zagovaraju rješenja u Izbornom zakonu BiH koja bi išla ka uklanjanju etničkih odredbi i etničkih preferenci kada su u pitanju pozicije poput članova Predsjedništva BiH, ipak ističu da bi ova presuda mogla pasti i to iz više razloga.

Na primjer, oni ističu da je činjenica da je Slaven Kovačević, podnosilac u ovom predmetu koji se sudu obratio jer smatra da je prekršeno njegovo građansko pravo time što ne može da glasa za onog kandidata za kojeg želi na osnovu njegovog mjesta prebivališta, davao političke izjave i komentarisao presudu prije njenog objavljivanja, samu presudu doveo u pitanje.

Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, kaže za “Nezavisne” da je problematika u vezi s ovom presudom višeslojna i da počinje već od same dopuštenosti, odnosno prihvatljivosti postavke.

On kaže da podnosilac nije iskoristio pravne lijekove u BiH, što je osnovni uslov za slanje predstavke Evropskom sudu za ljudska prava.

“On nije ni podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH, a prihvatanjem njegove predstavke je praktično rečeno da je obraćanje Ustavnom sudu BiH nedjelotvoran pravni lijek. Naime, evropski mehanizam zaštite ljudskih prava i sloboda je zamišljen kao supsidijaran način zaštite prava, te se prvo daje državi mogućnost da štiti građane od povrede konvencijskih prava, a obraćanje Evropskom sudu dolazi nakon toga, ukoliko država ne zaštiti prava; osim u izuzetnim slučajevima”, kaže on.

Lučka, takođe, navodi da bi podnosilac morao da bude direktno pogođen spornom mjerom i dodaje da je pitanje da li je u ovom predmetu to slučaj.

Lučka podsjeća na izdvojeno mišljenje sudije Gabrijele Kuško Štadlmajer, u kojem se ona zapitala da li se može pravo glasa pojedinačnog birača zaista smatrati direktno pogođenim odredbama o pravu kandidata da se kandiduju na izborima.

“Isto tako, generalno gledano, pritužbe podnositelja predstavke su osporavale izborni sistem na prilično apstraktan način. Na ovo sve dolazi i nevjerovatna problematika curenja informacija iz suda, kako se ono desilo, ko je odgovoran za to i koliko se postupak zbog toga dovodi u pitanje, naročito u pogledu nezavisnosti i nepristrasnosti suda”, dodaje Lučka.

Inače, konačnu presudu će izreći Veliko vijeće suda, i to će biti krajnja instanca na kojoj će se na ovaj predmet staviti tačka, bilo njenim potvrđivanjem ili poništavanjem.

Politika

KALABUHOV: Antiruska kampanja iz Sarajeva je dio zapadne politike

Ambasador Ruske Federacije, Igor Kalabuhov poručio je da je fraza “maligni Ruski uticaj” koju plasira Federalno Sarajevo, provokacija i dio antiruske zapadne politike koja se provodi u Evropi.

Ističe da Rusija vodi izbalansiranu politiku i otvoreni su za razvoj odnosa oba eniteta i sva tri konstitutivna naroda.

– Mislimo da je upravo zapadna politika dovela do destabilizacije prilika u Bih. Јa sam već rekao da vidimo da je onaj nelegitimni visoki predstavnik kreator svih belaja ovdje i zbog toga smo puni odlučnosti da idalje vodimo izbalansiranu politiku u realizaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma i razvoju strateškog partnertsva sa Srbijom – rekao je Kalabuhov.

Nastavi čitati

Politika

POLITIČKI UDARAC U DNO: Sakriven pečat i tajna ovlašćenja

Ubjeđivanje naroda da Republika Srpska nikada nije imala više prijatelja je postalo nažalost otužno i pomalo komično, rekao je delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Nenad Vuković (PDP).

Navodi primjer „Najčešće čujemo od Dodika “Bio sam u Rusiji, sutra putujem u Mađarsku” pa onda “Bio sam u Mađarskoj a uskoro ću u Rusiju”, pa opet za ‘promjenu’ izjava “Bio sam u Moskvi, a idem u Budimpeštu” i tako u krug.

Svi cijene činjenicu što iza Republike Srpske i Dejtonskog sporazuma stoji Rusija, ali to nikako nije razlog da budemo u sukobu sa drugima, stav je Vukovića.

Nameće se pitanje da li zaista ljudi u Republici Srpskoj vjeruju da mi, kako kaže Dodik, ‘dobro stojimo’. Posebno je pitanje zašto se sistemski razvija i potpiruje mržnja prema Evropskim državama i kolektivnom zapadu.

„Svima nama je jasno šta je dobro a šta nije na tzv “zapadu”, a da li je pametno da mi samo ističemo ono što nije prihvatljivo i da na bazi toga pravimo konflikte i izolaciju. To nije naš interes, rekao bih da je to najlošija politika za budućnost Republike Srpske“, kaže Vuković, navodeći da je izolacija strašna riječ, a manipulacija Republika Srpska u izolaciji je još gora.

„Iluzije koje stvara vlast su na vrhuncu, posebno one da smo “najstabilnija ekonomija regiona”, “da brže vraćamo dug od Amerike”, “da se svi masovno vraćaju u Republiku Srpsku” itd.

Dalje komplikovanje ustavno-pravne situacije za koje se opredijelila vlast nije samo “otpor sudskoj presudi” nego je ujedno i velika opasnost za Republiku Srpsku, pa je veliko pitanje ko se u stvari zalaže za interese naroda.“

Teško se može izaći iz ove situacije sakrivanjem pečata i tajnim prenosom ovlašćenja, to je politički udarac u dno, smatra delegat PDP-a.

Nastavi čitati

Politika

TRETIRAN KAO OBIČNI GRAĐANIN: U prilogu Jutarnjeg dnevnika RTS, Dodik ostao bez potpisa.

U Jutarnjem prilogu Radio-televizije Srbije (RTS) prikazan je prilog o jučerašnjoj vojnoj paradi “Snaga jedinstva” u kojem je lider SNSD-a ostao nepotpisan, tretiran je kao građanin.

U prilogu Jutarnjeg dnevnika RTS-a, Dodik je ostao bez potpisa.

Jučerašnjoj vojnoj paradi u Beogradu su prisustvovale i delegacije drugih država, među kojima su se našli i zvaničnici iz Bosne i Hercegovine, odnosno iz Republike Srpske.

Jedini među najvišim zvanicama koji ne obavlja javnu funkciju bio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Dodik je čak iskoristio priliku da sjedne pored predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i “progura se” u prvi red nakon što je sa svog mjesta ustao predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) šeik Mohamed bin Zayed Al Nahyan, koji je događaj napustio prije samog završetka.

Svjesni da ga ne mogu lažno predstavljati javnosti i navoditi da obnaša funkciju na kojoj nije, novinari i urednici RTS-a su odlučili da ga ostave bez potpisa ispod imena, čak ga nisu titulirali ni kao predsjednika stranke.

U pojedinim medijima u entitetu RS Dodik je i dalje predstavljen kao predsjednik RS-a, čak i nakon što je prenio ovlasti na Davora Pranjića. Presudom Suda BiH, Dodiku je zabranjeno obavljanje javne funkcije narednih šest godina.

Predstavljanje Dodika u Srbiji kao predsjednika entiteta nakon presude Suda BiH svakako bi bilo skandalozno, ali je bitno podsjetiti na stalna miješanja Srbije u državna pitanja BiH i činjenicu da je i sam Vučić rekao da ne priznaje presudu Suda BiH.

Zbog toga je nepotpisivaje Dodika svojevrsna poruka koja je iz Srbije upućena Dodiku.

Nastavi čitati

Aktuelno