Connect with us

Društvo

STRUČNJACI UPOZORAVAJU! Naš region najviše ugrožen klimatskim promjenama

Ako se na svjetskom nivou ne smanji trend emisije CO2, u narednom periodu svi će se morati navikavati na novonastale klimatske uslove.

Istakli su ovo naši sagovornici povodom Svjetskog dana klimatskih promjena, koji se obilježava 4. novembra.

Goran Trbić, profesor klimatologije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, kaže da ove godine, kao i ranijih, govorimo o ekstremima – poplavama, sušama i toplotnim talasima, koji su u veoma bliskoj vezi sa klimatskim promjenama.

“Bitno je da se ovakvi datumi obilježavaju i da se ukaže na te probleme, ali i na moguće rješenje. Za par dana je Konferencija UN o klimatskim promjenama u Azerbejdžanu, gdje će se možda doći do novih rješenja, te će se vidjeti kakvi su rezultati Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama. Očekuje se da ćemo imati neki napredak, u smislu globalnog dogovora o klimatskim promjenama i da će se doći do nekih konkretnijih rješenja, u smislu finansiranja i prilagođivanja na klimatske promjene”, istakao je Grbić, te dodao da je globalni trend emisija CO2, pa je i kod nas izraženo povećanje temperature i ekstrema.

“Nažalost, i dalje se takve promjene mogu očekivati kod nas. Tek kod zaustavljanja globalne emisije CO2 možemo očekivati stabilizaciju klime, u smislu vraćanja u okvire kakva je bila prije dvije-tri decenije. Ipak, još uvijek je CO2 u porastu, temperatura raste, pogotovo na sjevernoj hemisferi, a naš region, tj. region jugoistočne Evrope, najviše je ugrožen klimatskim promjenama”, naglasio je Grbić.

Navodi da je potrebno da se napravi dogovor na svjetskom nivou o globalnom smanjivanju CO2.

“Samo to je put za stabilizaciju klimatskog sistema. Bez smanjivanja CO2 možemo govoriti samo o prilagođavanju na novonastale klimatske uslove”, zaključuje on.

I Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu, za “Nezavisne”, kaže da su klimatske promjene stvarne, a klimatska kriza se već dešava kod nas i u svijetu.

“Zadnje ljeto je bilo najtoplije u istoriji mjerenja planete Zemlje i mnoge promjene se već dešavaju u našoj okolini, samo je pitanje koliko smo toga svjesni kao društvo i kako ćemo reagovati da bismo se prilagodili našoj okolini i aktivno doprinijeli da se mnoge posljedice izbjegnu. Klimatske promjene se manifestuju na mnoge načine, a kod nas u vidu poplava, požara, smanjenjem biodiverziteta, a najviše u izumiranju autohtonih vrsta, ali, što je i najvažnije, i gubitkom mnogih ljudskih života. Imamo primjere da se svake godine suočavamo sa požarima širom države, a mi i dalje nemamo dobar sistem i opremu kako bismo to spriječili”, ističe Topić.

Kako kaže, mnoga šumska zemljišta se nekontrolisano sijeku, a kada nastupe poplave, tada nastaju veće posljedice.

“Mnogi projekti rudnika i kamenoloma su se desili ili se planiraju desiti, a upravo uz neadekvatnu kontrolu i procjene uticaja na životnu sredinu doprinose tome da šteta bude mnogo veća, i u ljudskim životima. Moramo postrožiti naše standarde i uključiti se u očuvanje svakog izvora doslovno, a kako ne bismo ‘posjekli sebi granu na kojoj sjedimo'”, naglašava Topić i dodaje da je posljednji slučaj poplava bio početkom oktobra, ali da takvih situacija ima širom planete, te naveo primjer Španije.

“Samo je pitanje kako ćemo ih minimizirati i kako ćemo biti spremni odgovoriti na njih. Zato je neophodno da se ulaže u očuvanje prirode i prostora u kojem živimo i da cijenimo prirodne resurse koji nam život znače, a ne da se teži ekonomskom rastu na štetu visokovrijednih područja”, kazao je Topić.

I mnogi proticaji rijeka su, navodi, već odavno u padu, a tokom posljednjeg ljeta smo bili svjedoci presušivanja mnogih izvora rijeka, kod kojih to ranije nije bio slučaj.

“Naše društvo mora da se usmjeri, da bude svjesno i radi nešto na tom pitanju, a posebno institucije, koje donose odluke, moraju da se okrenu ka očuvanju prirode i kreiranju sistema za ublažavanje mnogih elementarnih nepogoda koje nas pogađaju i odnose ljudske živote. Zato u budućnosti moramo očuvati naše najvažnije oaze, ali i mi moramo mijenjati navike, jer ako se klima mijenja, moramo i mi, ne možemo u ovom periodu živjeti sa istim navikama. Trebamo djelovati lokalno, a stalno misliti globalno, sa malim stvarima početi u svojim ulicama, naseljima, okolini rijeka, planina, a zatim odlučiti da se edukujemo mnogo više o tom lokalitetu i sagledamo šta je to najbolje za nas da bismo opstali na tim prostorima”, zaključuje Topić.

Društvo

“NI ZA FRTALJ KIFLE”: Koliko će iznositi uvećani BORAČKI DODATAK u Srpskoj

Borački dodatak u Republici Srpskoj biće povećan u avgustu ove godine, a isplata povećanja uslijediće od septembra.

Ovo je prije nekoliko dana izjavio predsjednik Vlade Republike Srpske, Radovan Višković, “hvatajući muštuluk” bivšim borcima Vojske RS. Međutim, on nije želio da otkrije koliko će to povećanje iznositi, odnosno da li će biti 5 odsto, kako je to početkom ove godine najavljivao predsjednik Srpske Milorad Dodik, ili će, možda, biti veće ili manje.

– Pozvaćemo ovih dana sve te socijalne i boračke partnere na razgovor o povećanju boračkog dodatka od avgusta mjeseca sa isplatom u septembru. Bilo bi neozbiljno da licitiram koliko će to iznositi, jer onda ne bi ni trebalo da se sastajemo – rekao je Višković.

Ako se ispuni najava predsjednika Srpske i lidera SNSD Milorada Dodika, koji je borcima obećao povećanje mjesečnog dodatka za 5 odsto, to bi, praktično, značilo da će na postojeće 3 KM, koliko iznosi borački dodatak po mjesecu učešća u zoni borbenih dejstava, ratni veterani VRS dobiti dodatnih 15 feninga.

“Velikodušno” obećanje predsjednika Srpske, koji je bivšim borcima najavio povećanje prihoda od kojeg neće moći da kupe ni “frtalj kifle”, tada je, očekivano, izazvalo ogorčenje u najvećem dijelu boračke populacije. Međutim, ne i kod svih “zastupnika” boračkih prava.

Udruženje građana “Veterani Republike Srpske”, koje predvodi Duško Vukotić, zahvalilo je premijeru Radovanu Viškoviću što je, kako se navodi u njihovom saopštenju, javno istakao zalaganje ovog udruženja za povećanje boračkog dodatka, kao i za reviziju Registra boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata putem instituta boračke legitimacije.

Iz ovog udruženja, takođe, ogradili su se od “sve češće zloupotrebe njegovog naziva” od, kako su naveli, nekih “neodgovornih pojedinaca koji istupaju u dnevnopolitičke svrhe, a predstavljaju se kao veterani”.

Potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, Nedeljko Klincov, za Srpskainfo kaže da se iz najave premijera Viškovića o povećanju boračkog dodatka “teško može razabrati šta će se desiti”.

– Milorad Dodik je najavio povećanje boračkog dodatka za 5 odsto, što je mizerno i podcjenjivački. Moguće je da sada Vlada Srpske želi da ispravi tu Dodikovu izjavu i da daju više. Međutim, koliko znam, Ustavni sud ranije je donio odluku da Vlada RS ne može određivati visinu boračkog dodatka – podsjeća Klincov.

Dodaje da u njegovom udruženju posjeduju informacije da je formirana Radna grupa za izradu novog Zakona o pravima boraca, ali da se u njoj, prema njegovim riječima, nalaze samo “odabrana” boračka uduženja.

– Pravno gledano, sva udruženja su registrovana na republičkom nivou, pa tako i naše Udruženje “Veterana odbrambeno-otadžbinskog rata RS”. Međutim, nismo dobili bilo kakav poziv da učestvujemo u aktivnostima te radne grupe – kaže Klincov.

On, takođe, tvrdi da je Vlada za taj posao “svjesno odabrala samo poslušne organizacije i udruženja” s kojima, kako navodi, može lakše da manipuliše.

Što se tiče poruka iz Udruženja “Veterani RS”, gdje se tvrdi da se “neodgovorni pojedinci predstavljaju kao veterani”, Klincov smatra da se te prozivke direktno odnose na “Veterane odbrambeno-otadžbinskog rata RS”.

– Što se tiče priče da smo “lažni veterani”, neka Duško Vukotić javno kaže koliko odbora ima njegovo udruženje u Republici Srpskoj? Radimo svoj posao i ne obaziremo se na njihov rad. Vukotićev je problem to što je postao miljenik vlasti i što je borce prodao za lični interes. Dobro se sjećamo šta je prije desetak godina pričao na protestima u Parku Mladen Stojanović, a onda je odjednom promijenio ploču – kaže Klincov.

Nastavi čitati

Društvo

PAKAO NA GRADILIŠTIMA! Radnici rade po +40, inspekcija otkrila HOROR USLOVE!

Prilikom izvođenja radova na otvorenom poreporuka poslodavcima je da prilagode radni proces kako bi zaštitili radnike koji rade izloženi suncu i visokoj temperaturi, rečeno je Srni u Inspektoratu Republike Srpske.

Iz Inspektorata navode da je preporuka poslodavcima da prilagode radni proces s obzirom na to da u ljetnim mjesecima radnici u građevinarstvu ili poljoprivredi koji obavljaju poslove na otvorenom rade u nepovoljnim uslovima.

Poslodavac može organizovati rad u fazama, u jutarnjim i večernjim časovima i primjeniti niz organizacionih mjera kako ne bi došlo do obolijevanja zaposlenih.

Poslodavacu se preporučuje rotacija poslova, izbjegavanje rada radnika u najtoplijem dijelu dana od 11.00 do 15.00 časova, češće pauze uz obezbjeđivanje velikih količina tečnosti, organizovanje rada u smjenama, uvođenje dodatne radne snage kod ekstremnih uslova.

Kada je riječ o izvođenju građevinskih radova u vrijeme vrućina važećim zakonima nije konkretno definisano pri kojoj temperaturi bi poslodavci morali obustaviti radove u određenim djelatnostima.

Svakodnevnim preventivnim radom na terenu inspektori nastoje da pored preduzimanja korektivnih mjera, kroz savjetodavno djelovanje upoznaju poslodavce i radnike sa njihovim pravima, obavezama i načinom na koji mogu zajedno unaprijediti uslove rada u Republici Srpskoj.

“U prethodnom periodu primjećen je napredak u pogledu primjenjivanja preventivnih mjera kod izvođača koji za obavljanje građevinskih poslova moraju posjedovati odgovarajuće licence za građenje izdate od nadležnog ministarstva. Veći rizik trenutno je uočen kod malih izvođača radova koji najčešće obavljaju određene završne radove u građevinarstvu, adaptacije, dogradnje i slično”, pojašnjavaju u Inspektoratu.

Iz Inspektorata podsjećaju da je republička inspekcija rada i zaštite na radu, uključujući i integrisane inspekcijske preglede u 2024. godini i ovoj godini obavila je 2.180 kontrola sprovođenja propisanih mjera zaštite na radu, od čega su u 948 slučajeva utvrđene nepravilnosti, te izrekla kazne u ukupnom iznosu 474.400 KM.

U Inspektoratu naglašavaju da su od ukupnog broja kontrola u oblasti građevinarstva u 2024. i ovoj godini obavljene 102, od čega je 49 bilo sa nepravilnostima.

“U 2024. godini u oblasti zaštite na radu, uključujući i integrisane inspekcijske preglede, izvršeno je više od 1.500 kontrola, od čega je 650 bilo sa utvrđenim propustima. Po tom osnovu izrečene su kazne od 361.650 KM. Od ukupnog broja kontrola, u oblasti građevinarstva izvršeno je 330, od čega je 146 bilo sa nepravilnostima”, navodi se u saopštenju.

Kako je naglašeno, u ovoj godini u oblasti zaštite na radu izvršeno je 680 kontrola, od čega je 298 bilo sa utvrđenim propustima i po tom osnovu izrečene su kazne od 112.750 KM.

Inspekcijske kontrole pokazale su da se najčešće utvrđene nepravilnosti odnose na propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu, uređenje gradilišta, osposobljavanje radnika za bezbjedan rad, redovno ispitivanje opreme i sredstava rada.

Kako se navodi, u prošloj godini u oblasti građevinarstva dogodile su se 24 teže povrede na radu i dvije povrede sa smrtnim ishodom, a u ovoj godini 10 težih povreda na radu i jedna sa smrtnim ishodom.

U zavisnosti od utvrđenih nepravilnosti, naglašava se, inspektori preduzimaju korektivne mjere i nalažu otklanjanje uočenih propusta, te ukoliko je riječ o prekršajima izriču i novčane kazne.

Nastavi čitati

Društvo

IMA LI KRAJA POSKUPLJENJIMA? Kafa u Republici Srpskoj za godinu dana skuplja 61,2 odsto

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, cijene pojedinih prehrambenih proizvoda u maju ove godine znatno su porasle u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Tako kafa bilježi najveći rast, cijena joj je viša za čak 61,2 odsto. Čokolada je poskupjela 58,8 odsto, dok je kakao skuplji za 30,6 odsto.

Naime , ovi podaci pokazaju na značajan rast cijena proizvoda koji spadaju u kategoriju luksuznih ili poluluksuznih prehrambenih artikala, a razlog za to su, između ostalog, poremećaji na svjetskom tržištu i rast cijena sirovina.

Nastavi čitati

Aktuelno