Connect with us

Svijet

FENOMEN KOJI BRINE NAUČNIKE! Šta se dešava sa Zemljom

U septembru 1933. američki meteorolog Džozef Kincer postavio je jednostavno pitanje: mijenja li se klima? Tako su započeli napori da se shvati opseg uplitanja čovječanstva u klimu.

Ispitujući trendove izmjerenih temperatura na mnogim različitim lokacijama širom svijeta, Kincer je zaključio da svijet postaje sve topliji, ali nije sugerisao razlog. Nekoliko godina kasnije, 1938, britanski inženjer Gy Kalendar pokazao je da su se temperature kopna na Zemlji zagrijale za oko 0,3 stepena u prethodnih 50 godina.

Kalendar je takođe tvrdio da je to zagrijavanje uveliko posljedica povećanih nivoa ugljen-dioksida u atmosferi usljed izgaranja ugljena, što se temeljilo na ranijim teorijama o efektu staklene bašte.
Danas se mjerenja s hiljada meteoroloških stanica na kopnu te sa satelita i brodova kombinuju s modelima vremenske prognoze kako bi se dobila dosljedna slika o tome kako se klima mijenja iz dana u dan i iz decenije u deceniju.

Pregovarači su se okupili u Azerbajdžanu za Kop29 (posljednji krug UN-ovih pregovora o klimatskim promjenama) u vrijeme velike opasnosti.

Posljednje dvije godine, 2023. i 2024, bile su najtoplije u zapisima koji sežu do sredine 19. vijeka i biće blizu 1,5 stepeni iznad temperature rane industrijske ere.
Bio je potreban vijek da se zemaljska kugla zagrije za prvih 0,3 stepena, ali svijet se zagrijao za 1 stepen u samo posljednjih 60 godina.

Zemlja postaje sve toplija, i to bržim tempom. Ono što sada određuje brzinu globalnog zagrijavanja prvenstveno su ljudske emisije stakleničkih gasova. Ako se količina stakleničkih gasova koje ispuštamo povećava, tada se brzina kojom svijet postaje topliji ubrzava. Smanjenje emisija i zagrijavanje se nastavlja, ali sporijim tempom. Očekuje se da će se globalne temperature otprilike stabilizovati tek kada emisije budu jednake nuli.

Postoje i drugi faktori i, kao rezultat toga, globus se nije zagrijavao istom brzinom kroz vrijeme. Stopa globalnog zagrijavanja bila je prilično ujednačena na 0,2 stepena po deceniji od 1970. do danas, mnogo brže nego u bilo kojem periodu prije. Posljednje dvije godine mogle bi sugerisati da se stopa ubrzava, iako to još nije jasno.

Prije 1970. godine postojao je period laganog globalnog zahlađenja zbog brzog rasta reflektujućih aerosolnih čestica koje su dodate u atmosferu, takođe zbog izgaranja fosilnih goriva.

Početak politike čistog vazduha uveden 1960-ih u mnogim zapadnim zemljama smanjio je ovaj uticaj hlađenja. Prije drugog svjetskog rata dominirale su prirodne varijacije u klimi, s vrlo sporim uticajem zagrijavanja od rane industrijalizacije.

Niti se svijet posvuda podjednako zagrijao. Tlo se obično zagrijava brže od globalnog prosjeka, dok se okeanska područja zagrijavaju sporije. Arktik se zagrijava najbrže od svih i do četiri puta više od globalnog prosjeka.

Kakvi su izgledi za 2025.? Stalna toplota u posljednje dvije godine pomalo je iznenadila klimatologe. Ali vjerovatnije je nego ne da će 2025. biti hladnija od 2024, s obzirom na prelaz na uslove La Ninje u tropskom dijelu Tihog okeana. Ovo je hladna faza prirodnog ciklusa poznatog kao Еl Ninjo južna oscilacija ili Еnso.

A dalje?

Premašićemo 1,5 stepeni zagrijavanja kao dugoročnog prosjeka negdje u sljedećih desetak godina.

Naši izbori u sljedećih nekoliko godina odrediće možemo li ograničiti globalno zagrijavanje na 1,6 ili 1,7 stepeni iznad predindustrijskog nivoa ili će se svijet nastaviti zagrijavati, s ozbiljnijim posljedicama što će više temperature imati.

Svijet

TRAMP TVRDI “Kina neće napasti Tajvan”

Kineske vlasti neće preduzeti vojnu akciju protiv Tajvana, jer Peking razumije kakve bi bile posljedice, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.

Na pitanje šta bi SAD uradile ako bi status kvo u vezi sa Tajvanom bio narušen, Tramp je rekao da neće otkriti svoje tajne.

– Saznaćete ako se to desi. I on /kineski predsjednik Si Đinping/ razumije kakav je odgovor na to. Ovo čak nije ni pomenuto. Nikada nije pomenuo jer on to razumije, i to veoma dobro – rekao je Tramp “Si-Bi-Es njuzu” odgovarajući na pitanje da li bi naredio američkim snagama da brane Tajvan.

Tramp je dodao da je kinesko rukovodstvo otvoreno objavilo tokom sastanaka sa američkim predstavnicima da Peking ne namjerava da napadne Tajvan.

Tajvan ima nezavisnu upravu od kontinentalne Kine od 1949. godine. Peking ostrvo smatra svojom pokrajinom, dok Tajvan, teritorija sa sopstvenom izabranom vladom, tvrdi da je autonomna zemlja, iako nije proglasio nezavisnost.

Peking se protivi svim zvaničnim kontaktima stranih država sa Tajpejem i smatra da je kineski suverenitet nad ostrvom nesporan.

Nastavi čitati

Svijet

ZAJEDNIČKIM SNAGAMA! Obama i Kamala Haris “udarili” na Trampa

Bivši predsjednik Barak Obama i bivša potpredsjednica Amerike Kamala Haris održali su u subotu odvojene skupove pozivajući birače da podrže demokrate na izborima za guvernere u Virdžiniji i Nju Džerziju, te na referendumu u Kaliforniji o novom razgraničenju izbornih jedinica.

Obama je u Virdžiniji, na skupu podrške demokratskoj kandidatkinji Abigail Spanberger, oštro kritikovao Donalda Trampa i Bijelu kuću zbog “bezakonja, neodgovornosti i ludila”. Istakao je da je Trampova ekonomska politika “obogatila milijardere i korporacije, dok su hiljade federalnih radnika, uključujući mnoge u Virginiji, izgubile posao zbog poreskih olakšica bogatima”. Spanberger je, s druge strane, pokušala povezati svog protivnika, republikanku Vinsome Erl-Sirs, s Trampom, iako ona nije direktno učestvovala u njegovoj kampanji.

Kasnije istog dana, Obama je u Nju Džerziju podržao demokratsku kandidatkinju Miki Šeril, opisujući je kao “liderku koja zna kome služi i ne traži izgovore”. Istovremeno je upozorio da njen protivnik, republikanac Džak Kitareli, ima “sto odsto MAGA” podršku od Trampa, prenosi ABC.

Trampov politički tim ulaže milione dolara u mobilizaciju birača u obje savezne države, pokušavajući pojačati republikansku podršku pred izbore. Tramp je putem tele-mitinga pozvao birače u Nju Džerziju da glasaju za Kitarelija, nazvavši ga “posebnim čovjekom koji će donijeti nevjerovatne rezultate”

Na zapadnoj obali, Kamala Haris pojavila se na skupu u Kaliforniji, podržavajući prijedlog o novom razgraničenju kongresnih okruga — jedan od njenih prvih većih političkih nastupa otkako je napustila dužnost.

Nastavi čitati

Svijet

“NEMA POTREBE” Zahladili odnosi Trampa i Putina, evo kakva poruka je stigla iz Kremlja

Rusija se u nedjelju udaljila od ideje da se uskoro održi fizički sastanak Donalda Trampa i Vladimira Putina o ratu u Ukrajini. “Nema potrebe” da se na brzinu dogovori sastanak u ovom trenutku, rekao je u nedjelju portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenijela je državna novinska agencija TASS.

– Sada je potreban veoma pažljiv rad na detaljima dogovora – dodao je.

Nakon telefonskog razgovora s Putinom 16. oktobra, Tramp je izjavio da se nada da će se u roku od dvije nedjelje održati samit dvojice lidera u mađarskoj prestonici Budimpešti, s ciljem okončanja rata.

Ipak, čini se da su naknadni kontakti Vašingtona i Moskve uspjeli da ubijede američke zvaničnike da Rusija nije voljna da ublaži svoje maksimalističke zahtjeve prema Ukrajini. Tramp je odlučio da odloži samit na neodređeno vrijeme, rekavši da bi to bio “uzaludan sastanak”. Potom je 22. oktobra prvi put uveo oštre sankcije dvjema ruskim naftnim kompanijama, piše Jutarnji.

Peskov je ponovio stav Moskve i odbacio pozive Sjedinjenih Država, Evrope i Ukrajine na prekid vatre prije pregovora. Kremlj zahtijeva politički dogovor prije okončanja borbi.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno