Connect with us

Društvo

MANJAK RADNIKA U BiH! Na čekanju stotine novih poslova, PLATE IGRAJU VELIKU ULOGU

Posla ima, radnika nema. To je rečenica koju tijekom cijele godine slušamo u kontekstu BiH. Privreda kao da je naučila živjeti s krizama i istovremeno ih pobjeđivati, pa bilježi sve bolje rezultate.
Međutim, godine krize, u kojima se BiH gušila, a dijelom i vlastita sebičnost u koju su svi akteri bili uključeni, dovele su do masovnog iseljavanja iz BiH. Godine 2013., kad je sve krenulo, kad su se otvorile granice Evropske unije, pretpostavlja se da je pola miliona ljudi od tada do danas otišlo iz zemlje za boljim životom. Uglavnom se išlo u Njemačku, Hrvatsku, Sloveniju…, a s godinama su se smanjile administrativne prepreke i za one koji nemaju dokumente Unije, pa je BiH ostajala sve praznija i praznija.

I poslodavci oprezni
Danas je situacija takva kakva jest, a neslužbeno se saznaje da stotine poslova u BiH čekaju na pokretanje jer poslodavci ne mogu pronaći dovoljan broj radnika.

– Novi restorani, novi kafići, nove trgovine, čak i neki strani brendovi još nisu pokrenuli posao u BiH jer im nedostaje radnika. Početna plata je kao nekad direktorska, međutim, nema radnika, a i toliko su primanja rasla da. radnici sada konačno mogu birati šta će raditi. Međutim, i poslodavci su oprezni jer, ako ste ozbiljan poslovni čovjek, ne možete se voditi onim “daj što daš” pa da cijela priča zbog samo jednog radnika padne u vodu. Svašta se danas događa i treba biti oprezan – priča za Večernji list sagovornik koji prati ekonomska kretanja u BiH.
Komentariše se i dovođenje stranih radnika u BiH, a sagovornik smatra da bi to imalo kontraučinak za ekonomiju u BiH kao što ima i za druge zemlje svijeta.

– Prva stvar, pogledajte ko to zagovara i spominje, upravo oni koji su najviše doprinijeli tome da se ode iz BiH. Mudriji poslodavci zagovornici su povećanja plata radnicima ovdje. Uvoz stranih radnika može se razmatrati samo pod uslovom da uopšte nema domaćih i da se prilagode ovoj zemlji. I nije to nikakva diskriminacija. Vi kad dođete u Njemačku, ako ne znate jezik, uvijek ćete biti “dolje” i uvijek će vam se davati lošiji poslovi, pa makar bili najbolji stručnjak. Takođe, BiH ne smije postati socijalna država strancima jer to će je potpuno ugroziti. To ni u jakoj Njemačkoj više ne funkcioniše. Ipak, nadam se da ćemo s domaćim radnicima moći premostiti probleme. Mlade ljude treba uključivati u posao, ponuditi im primanja kakva će ih zadržati – ispričao je sagovornik.
Kaže i zašto plata više nije osnovni segment.

– Ljudi u nesigurnim vremenima razmišljaju dugoročno. Nije isto raditi u BiH za penziju od 570 maraka ili raditi isto godina u Njemačkoj za mirovinu od 1.500 evra i više. Zamislite čovjeka koji u BiH živi s 285 evra. Tom čovjeku treba podići spomenik. Dođete u neke godine kad biste se mogli opustiti, gledati plodove rada iza sebe, pomoći zajednici na neki sveobuhvatniji način, a da ne tražite nešto, ali ne možete jer živite od 285 evra ili 570 maraka. Taman platite režije, lijekove i ne ostaje vam ništa za hranu – ističe sagovornik koji je stava da treba pokrenuti promjene širih razmjera kako bi svima bilo dobro.
Pohvalio je nove mjere federalne Vlade vezane uz plan rasterećenja privrede, veća primanja za radnike i najave da će se tražiti način za veće penzije.

Ovih su dana iz RS upozorili da BiH ostaje i bez zanatlija, o čemu je govorio Jovan Bratić, prvi čovjek Zanatsko-poduzetničke komore RS, a razlozi za to su, kako kaže, brojni.

Bijeg od zanatstva, ali…
Međutim, stava je da “bijeg” od zanatstva nije duga vijeka te da će se mnoge stvari vratiti na staro.

– Razlozi su veća primanja, viši standard, a protiv toga se vrlo teško boriti. Ne znam koji bi mehanizmi bili upotrebljivi da mi to smanjimo. Ono što je bitno je da su zanatlije i ovdje dobro plaćeni. Ako vam kažem da mogu zaraditi 200, pa i 300 KM dnevno, nećete vjerovati – kaže Bratić za Srpskainfo.
Bez obzira na to, dodaje da ćemo brzo doći u poziciju da nemamo majstora, ne samo tesara i molera, već praktički svih majstora.

– Jednostavno, bježe od zanatstva, ali mislim da će se to polako vratiti. Moramo raditi na većim platama za majstore, moramo ih bolje nagrađivati – kaže on.

Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore Federacije, ističe da je zemlja ostala bez velikog broja zanatlija, ali isto tako je činjenica da sada zanatlija ima posla i previše. Ipak smatra da BiH neće ostati bez zanatlija jer dolazi nova, mlada snaga, a čak se, prema njegovim riječima, bilježi i povratak ljudi iz EU. Upravo bi to mogla biti prednost za one koji se žale da nema radnika.

Related Topics:

Društvo

GODINU DANA ČEKANJA: Građani još bez povrata PDV-a za prvu nekretninu

Više od godinu dana nakon usvajanja Zakona o povratu poreza na dodatu vrijednost za kupovinu prve nekretnine, građani u Bosni i Hercegovini i dalje čekaju da ostvare pravo koje im zakonski pripada.

Iako je zakon stupio na snagu 12. aprila 2025. godine, njegova primjena još nije počela, a ključni pravilnik bez kojeg povrat PDV-a nije moguć i dalje nije usvojen, pišu Nezavisne novine.

Na čelu procesa nalazi se Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kojim predsjedava ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić. Ovo pitanje do danas nije stavljeno na dnevni red sjednice UO UIO kako bi se konačno omogućio povrat PDV-a građanima koji su kupili svoju prvu nekretninu.

Ipak, Amidžić je prije nekoliko dana izjavio da će uskoro biti sazvana sjednica Upravnog odbora i da postoji saglasnost između njega, Zora Vidović i Toni Kraljević da se ovo pitanje konačno riješi.

Prema njegovim riječima, niko neće biti oštećen, te će svi građani koji su kupili prvu nekretninu nakon 12. aprila 2025. godine imati pravo na povrat PDV-a.

Podsjećanja radi, Upravni odbor UIO BiH je još u septembru prošle godine usvojio Pravilnik o povratu PDV-a na prvu nekretninu. Nakon toga uslijedile su petnaestodnevne konsultacije tokom kojih su zainteresovani mogli dostaviti primjedbe i sugestije. Međutim, sjednica na kojoj bi pravilnik trebalo da bude konačno potvrđen ili izmijenjen nikada nije održana.

Zakon je usvojen s ciljem da građanima olakša kupovinu prve nekretnine u vrijeme rekordno visokih cijena stanova i kuća, kako bi novac vraćen kroz PDV mogao biti iskorišten za opremanje doma. Međutim, u međuvremenu su cijene nekretnina dodatno porasle, pa se danas sve češće postavlja pitanje koliko bi taj povrat uopšte mogao pomoći porodicama.

Dodatnu zabrinutost izaziva i pitanje da li će država, kada pravilnik konačno stupi na snagu, moći istovremeno isplatiti sve građane koji su u proteklih godinu dana kupili prvu nekretninu.

Želimir Nešković otvoreno je kritikovao višemjesečno odgađanje usvajanja pravilnika, poručivši da cijeli proces „putuje sporije od puža“.

Slične kritike uputio je i Saša Magazinović, jedan od predlagača zakona, koji je javno pozvao Amidžića riječima: „Vrati ljudima pare.“

„Zakon o povratu PDV-a za kupovinu prve nekretnine usvojen je u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, objavljen u ‘Službenom glasniku’ i stupio na snagu prije više od godinu dana. Međutim, ljudi i dalje ne mogu ostvariti svoje zakonsko pravo jer UO UIO, na čijem ste čelu, nije usvojio provedbene akte“, naveo je Magazinović u pismu upućenom Amidžiću.

Ekonomista Admir Čavalić upozorio je da građani zbog dugotrajnog čekanja trpe direktnu finansijsku štetu.

„Vrijednost novca kontinuirano pada. Na gubitku su svi oni koji očekuju povrat PDV-a, posebno građani koji su računali da će taj novac dobiti još prošle godine i na osnovu toga planirali opremanje stana, kredite ili posudbe“, istakao je Čavalić.

I predstavnici potrošača dijele isto mišljenje. Dušan Srdić upozorio je da novac koji je prošle godine mogao značajno pomoći porodicama danas vrijedi znatno manje.

„Iznos od 15.000 do 20.000 KM, na koji su porodice računale kroz povrat PDV-a, danas može pokriti mnogo manji dio opremanja stana ili kuće nego prije godinu dana. Zato kašnjenje usvajanja pravilnika nije samo administrativni problem, već direktan finansijski gubitak za građane“, naglasio je Srdić.

Nastavi čitati

Društvo

VELIKI PROJEKAT PRED KRAJEM: Auto-put koji povezuje Beograd i BiH uskoro gotov

Izgradnja dionice auto-puta Kuzmin–Sremska Rača, sa novim mostom preko rijeke Save, je u završnoj fazi.

Ukupne dužine oko 18 km, sa mostom preko rijeke Save, predstavlja dio projekta izgradnje autoputa E-761, Beograd–Sarajevo.

Moderna saobraćajnica visokog kapaciteta
Trasa je projektovana kao klasičan autoputni profil, sa dva kolovoza, svaki sa po dvije vozne i jednom zaustavnom trakom, razdvojene središnjim pojasom. Projektovana brzina kretanja iznosi do 130 km/h.

Početak i završetak trase
Početak saobraćajnice predviđen je u blizini postojeće denivelisane raskrsnice Kuzmin na autoputu Beograd–Zagreb i vodi sve do postojećeg graničnog prelaza kod Sremske Rače.

Geostrateški značaj
Izgradnja dionice autoputa ima izuzetan geostrateški značaj, jer će povezati Republiku Srbiju i Bosnu i Hercegovinu i omogućiti vezu sa Panevropskim koridorima, prenosi B92.

Nastavi čitati

Društvo

RADNI VIJEK BEZ KRAJA? Među 10.000 zaposlenih penzionera i Banjalučanin od 95 godina

Tržište rada u Republici Srpskoj sve više se popunjava radnicima koji su se već penzionisali, pa je tako broj penzionera koji rade premašio 10.000, pokazuju najnoviji podaci nadležnih institucija.

Prema evidencijama Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske, na dan 28. april 2026. godine u Republici Srpskoj je evidentirano ukupno 10.042 korisnika prava – penzionera koji, nakon ostvarivanja prava, imaju i status osiguranika, odnosno radno su angažovani.

Rekorder iz Banjaluke

“U odnosu na isti period 2025. godine, kada je taj broj iznosio 9.030, zabilježen je porast, odnosno veći je broj penzionera koji su radno angažovani”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Fonda PIO Republike Srpske.

Najstariji penzioner koji ima status osiguranika ima 95 godina, muškog je pola i živi u Banjaluci.

“Penzioneri koji nakon ostvarivanja prava nastavljaju radni angažman najčešće su zaposleni u privatnom sektoru, odnosno u privatnim preduzećima, gdje postoji izražena potreba za iskusnim i stručnim kadrom”, kažu iz Fonda PIO Republike Srpske.

Rade i u rudarstvu

Prema evidencijama, najzastupljeniji su u djelatnostima kao što su građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrija, telekomunikacije, rudarstvo, kao i u različitim naučnim i stručnim oblastima.

“Pored toga, dio penzionera angažovan je u zdravstvu, visokom obrazovanju, komercijalnoj poljoprivredi, kao i u okviru različitih organizacija i zajednica”, rekli su iz Fonda PIO RS.

Posebno su traženi stručnjaci sa odgovarajućim licencama i specifičnim znanjima, kao što su inženjeri različitih profila (elektro, mašinski, građevinski, hemijsko-tehnološki, drvoprerada), ljekari, stomatolozi, pravnici i sudski vještaci.

“Takođe, zastupljeni su i radnici sa srednjom stručnom spremom, kao i nekvalifikovani radnici, najčešće na poslovima obezbjeđenja, održavanja i čuvanja objekata”, kazali su iz Fonda PIO Republike Srpske u izjavi za “Nezavisne novine”.

Postoji potreba za njima

Janko Petrović, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ocjenjuje da postoji potreba za zapošljavanjem penzionera.

“Imate ljude sa 60-65 godina koji mogu da rade na nekim lakšim poslovima, a imaju izuzetno veliko iskustvo. Takav penzioner je bolji nego većina mladih radnika na tržištu rada”, rekao je Petrović.

On smatra da je ovaj dio potrebno urediti i penzionerima omogućiti neki benefit od toga što rade nakon penzionisanja.

“Ako smo im platili poreze i doprinose, da to utiče na dodatni dio penzije, koja bi mogla biti veća. Drugo, ako penzioneri imaju regulisano zdravstveno osiguranje, mislim da bi bilo dobro da se iznađe rješenje da se to zdravstveno osiguranje ne plaća, da se ne plaća duplo, jer je to osiguranje penzioner jednom već ostvario svojim radom. Ima tu dosta poteškoća. Vlada ima namjeru da riješi dio tih pitanja”, rekao je Petrović za “Nezavisne novine”.

Nemaju dovoljno pa rade

I ekonomista Milenko Stanić kaže da privredi u Republici Srpskoj nedostaje radnika, te podsjeća da se brojni poslodavci godinama obraćaju nadležnim institucijama za uvoz radne snage.

“Pojavljuje se potreba da penzioneri nadomjeste nedostatak radne snage, ali mnogo važniji aspekt jeste standard naših penzionera. Visina penzija je nedovoljna da bi naši penzioneri mogli pristojno živjeti. Oni traže način da nadomjeste taj nedostajući prihod svojim angažovanjem u radnim aktivnostima. To je ključni aspekt. Svakako će broj angažovanih penzionera rasti”, naveo je Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno