Connect with us

Društvo

MANJAK RADNIKA U BiH! Na čekanju stotine novih poslova, PLATE IGRAJU VELIKU ULOGU

Posla ima, radnika nema. To je rečenica koju tijekom cijele godine slušamo u kontekstu BiH. Privreda kao da je naučila živjeti s krizama i istovremeno ih pobjeđivati, pa bilježi sve bolje rezultate.
Međutim, godine krize, u kojima se BiH gušila, a dijelom i vlastita sebičnost u koju su svi akteri bili uključeni, dovele su do masovnog iseljavanja iz BiH. Godine 2013., kad je sve krenulo, kad su se otvorile granice Evropske unije, pretpostavlja se da je pola miliona ljudi od tada do danas otišlo iz zemlje za boljim životom. Uglavnom se išlo u Njemačku, Hrvatsku, Sloveniju…, a s godinama su se smanjile administrativne prepreke i za one koji nemaju dokumente Unije, pa je BiH ostajala sve praznija i praznija.

I poslodavci oprezni
Danas je situacija takva kakva jest, a neslužbeno se saznaje da stotine poslova u BiH čekaju na pokretanje jer poslodavci ne mogu pronaći dovoljan broj radnika.

– Novi restorani, novi kafići, nove trgovine, čak i neki strani brendovi još nisu pokrenuli posao u BiH jer im nedostaje radnika. Početna plata je kao nekad direktorska, međutim, nema radnika, a i toliko su primanja rasla da. radnici sada konačno mogu birati šta će raditi. Međutim, i poslodavci su oprezni jer, ako ste ozbiljan poslovni čovjek, ne možete se voditi onim “daj što daš” pa da cijela priča zbog samo jednog radnika padne u vodu. Svašta se danas događa i treba biti oprezan – priča za Večernji list sagovornik koji prati ekonomska kretanja u BiH.
Komentariše se i dovođenje stranih radnika u BiH, a sagovornik smatra da bi to imalo kontraučinak za ekonomiju u BiH kao što ima i za druge zemlje svijeta.

– Prva stvar, pogledajte ko to zagovara i spominje, upravo oni koji su najviše doprinijeli tome da se ode iz BiH. Mudriji poslodavci zagovornici su povećanja plata radnicima ovdje. Uvoz stranih radnika može se razmatrati samo pod uslovom da uopšte nema domaćih i da se prilagode ovoj zemlji. I nije to nikakva diskriminacija. Vi kad dođete u Njemačku, ako ne znate jezik, uvijek ćete biti “dolje” i uvijek će vam se davati lošiji poslovi, pa makar bili najbolji stručnjak. Takođe, BiH ne smije postati socijalna država strancima jer to će je potpuno ugroziti. To ni u jakoj Njemačkoj više ne funkcioniše. Ipak, nadam se da ćemo s domaćim radnicima moći premostiti probleme. Mlade ljude treba uključivati u posao, ponuditi im primanja kakva će ih zadržati – ispričao je sagovornik.
Kaže i zašto plata više nije osnovni segment.

– Ljudi u nesigurnim vremenima razmišljaju dugoročno. Nije isto raditi u BiH za penziju od 570 maraka ili raditi isto godina u Njemačkoj za mirovinu od 1.500 evra i više. Zamislite čovjeka koji u BiH živi s 285 evra. Tom čovjeku treba podići spomenik. Dođete u neke godine kad biste se mogli opustiti, gledati plodove rada iza sebe, pomoći zajednici na neki sveobuhvatniji način, a da ne tražite nešto, ali ne možete jer živite od 285 evra ili 570 maraka. Taman platite režije, lijekove i ne ostaje vam ništa za hranu – ističe sagovornik koji je stava da treba pokrenuti promjene širih razmjera kako bi svima bilo dobro.
Pohvalio je nove mjere federalne Vlade vezane uz plan rasterećenja privrede, veća primanja za radnike i najave da će se tražiti način za veće penzije.

Ovih su dana iz RS upozorili da BiH ostaje i bez zanatlija, o čemu je govorio Jovan Bratić, prvi čovjek Zanatsko-poduzetničke komore RS, a razlozi za to su, kako kaže, brojni.

Bijeg od zanatstva, ali…
Međutim, stava je da “bijeg” od zanatstva nije duga vijeka te da će se mnoge stvari vratiti na staro.

– Razlozi su veća primanja, viši standard, a protiv toga se vrlo teško boriti. Ne znam koji bi mehanizmi bili upotrebljivi da mi to smanjimo. Ono što je bitno je da su zanatlije i ovdje dobro plaćeni. Ako vam kažem da mogu zaraditi 200, pa i 300 KM dnevno, nećete vjerovati – kaže Bratić za Srpskainfo.
Bez obzira na to, dodaje da ćemo brzo doći u poziciju da nemamo majstora, ne samo tesara i molera, već praktički svih majstora.

– Jednostavno, bježe od zanatstva, ali mislim da će se to polako vratiti. Moramo raditi na većim platama za majstore, moramo ih bolje nagrađivati – kaže on.

Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore Federacije, ističe da je zemlja ostala bez velikog broja zanatlija, ali isto tako je činjenica da sada zanatlija ima posla i previše. Ipak smatra da BiH neće ostati bez zanatlija jer dolazi nova, mlada snaga, a čak se, prema njegovim riječima, bilježi i povratak ljudi iz EU. Upravo bi to mogla biti prednost za one koji se žale da nema radnika.

Related Topics:

Društvo

PRIJEDOR-BANJALUKA: Još nema auto-puta, građani pitaju gdje je zapelo

U Orlovcima kod Prijedora 6. novembra 2021. godine svečano je ozvaničen početak realizacije projekta izgradnje autoputa Banja Luka – Prijedor u dužini od 40,7 kilometara, a vrijednost projekta je 297 miliona eura. Tada je bila riječ o početku izgradnje prve faze autoputa Banja Luka – Prijedor a kojeg će graditi kineska kompanije “Šandond”.

Tadašnji premjer Radovan Višković na svečanoj ceremoniji 2021. godine je zajedno sa predstvnicima kineske kompanije koja gradi autoput poručio da je to početak istorijskog projekta koji će stvoriti novu perspektivu za više od pola miliona stanovnika.

“Ja očekujem od izvođača radova od kompanije Šandong i ljudi koji predstavljaju tu kompaniju da će oni ovaj projekat da urade lagano. Njima je ovo u obimu njihovih poslova i nadam se  da će oni brzo da sagrade ovaj projekat i da će ovaj projekat biti izgrađen prije roka kako je zamišljen koncesionim ugovorom”- poručio je tada Višković.

“Iako je 2021. godine najavljen početak izgradnje autoputa Prijedor-Banja Luka i to u jeku vanrednih izbora za gradonačelnika Prijedora , sa radovima se ipak nije počelo. Godinu kasnije, odnosno 2022.godine ponovo se najavljuje početak izgradnje i ovaj put uoči izbora i to opštih 2022.godine. Ni tada se nije počelo sa izgradnjom već su nadležni iz njima znanih razloga po treći put prošle godine najavili i zvanično počeli sa realizacijom projekta.

Ugovor sa Kinezima je potpisan još  2018. godine u kojem se Republika Srpska obavezala da će Kinezima u idućih 30 godina plaćati godišnju naknadu za raspoloživost auto-puta u iznosu od 32,5 miliona evra i taj iznos bi trebalo da bude obezbijeđen od naplate putarine na svim auto-putevima u RS.

Ako se ovaj iznos ne prikupi od naplate, Vlada Srpske obavezala se da će razliku isplaćivati iz budžeta RS. Tako je za 30 godina koncesije kineskom investitoru obećano da će za ulaganje vrijedno 297 miliona evra zaraditi 975 miliona evra kroz naplatu putarine. Inače, izgradnju ovog auto-puta od prvog trenutka prate razni problemi.

Prvo, Vlada Republike Srpske i dalje uporno krije detalje ugovora koji se odnose na cijene radova i finansijsku konstrukciju, a ignoriše i cijeli niz sudskih presuda koji im to naređuje. Osim toga, mještani sela preko kojih je planiran prolazak puta ne prihvataju eksproprijaciju i odbijaju da prodaju zemljište.

“Ljudi su nezadovoljni samim tempom izvođenja eksproprijacije i izgradnje tog puta jer to predugo traje. Lično sam ja ovde ugrožen. Ide mi autoput ispred same kuće. Ostajem bez pristupnog puta koji nije ucrtan u projektu”- kaže za BN Savo Dukić, mještanin Gornje Omarske kod Prijedora.

On ističe da trenutnom trasom koja prolazi preko njegovog imanja i cijele Gornje Omarske u dužini od 5 kilometara ruši se 40 stambenih objekata a da pomjeranjem trase za par stotina metara taj broj bi bio daleko manji. Nebrojeno puta su tvrdi Dukić razgovarali i sa predstavnicima vlasti Srpske koji su im samo obećavali, ali ništa nisu i realizovali.

“Ja lično ne mogu shvatiti ovo društvo, državu, ovo uređenje da može ovde doći stručnjak i kazati da se ovde može živjeti u kući koja je udaljena od zaštitne ograde autoputa 3,5 metra. Imam osjećaj da ovo struka nije radila”- poručuje Dukić.

Projektom izgradnje auto-puta predviđena je gradnja 23 nadvožnjaka, 10 podvožnjaka, devet mostova i sedam vijadukta kao i jedan prolaz za životinje te jedno obostrano odmaralište.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

SKUPOĆA BEZ GRANICA! Cijene hrane u Srpskoj nadmašuju Madrid i Berlin

Cijene hrane u posljednjih nekoliko godina u svijetu drastično su porasle, pa tako i u Republici Srpskoj. Međutim standardi u svijetu i kod nas ne mogu da se porede, jer u Srpskoj plate ne prate povećanje cijena. Zanimljiv je podatak da je hrana u Banjaluci skuplja nego u pojedinim evropskim prestonicama.

Od svakodnevnih političkih dešavanja, kojima nas redovno bombarduju poitičari sa malih ekrana, zanemaruju se one najbitnije teme – životne.

Cijene hrane, dostigle su, kažu građani nepodnošljiv nivo, a u najvećem gradu Srpske, u Banjaluci, namirnice su skuplje nego u Madridu ili Berlinu.

Oni koji su iz, drugih zemalja, došli u posjetu rodbini, šokirani su cijenama, tako je u Švedskoj hrana povoljnija, a standard neuporedivo bolji.

Mlijeko je u Banjaluci skuplje i do 12 feninga u odnosu na zapandoevropske gradove, riža je za 90 feninga skuplja od one u Madridu, a drastična razlika je u cijenama mesa.

Tako ćete u Banjaluci kilogram junetine platiti oko 12,5 eura, a isto takvo parče u Madridu 7,6 eura.

Građanima je ostalo jedino da uzimaju manje količine.

“Prosječna plata koja je u Republici Srpskoj oko 1500 KM ne može pratiti iznos potrošačke korpe ni pola, tako da se građani na različite načine kako da prežive tu krizu. Građani javljaju, naročito penzioneri, da kupuju manju količinu u odnosu na ranije, jer ne mogu rečimo kupiti, ako su kupovali ranije 700 grama mesnih prerađevina, sada kupuju 400. građani se na taj način bore sa inflacijom, kupujući manju količinu, što je neprihvatljivo”, kaže Zoran Petoš iz Udruženja za zaštitu potrošača Don.

Za Banjalukom ne zaostaju mnogo ni ostali gradovi. Statistički podaci pokazuju da su cijene hrane u odnosu na isti period prošle godine, višestruko veće, dok su cijene hemijskih sredstava za domaćinstvo nešto niže.

„Cijene proizvoda i usluga koje se koriste u Republici Srpskoj, u junu 2025. godine u odnosu na jun 2024. porasle su za 4,7 odsto. Kada posmatramo po različitim proizvodima ili uslugama, kod nekih je zabilježen rast, a kod nekih pad cijena.

Kada govorimo konkretno o mesu, kod junetine je zabilježen rast cijene od 22,9 odsto, kod piletine 2,9 odsto rast, dok je kod svinjetine na godišnjem nivou zabilježen pad cijena od 4 odsto.

Kada govorimo o mlijeku, zabilježen je godišnji rast od 0,4 odsto, hljeb za 2,3 odsto, jaja za 8,6 odsto, dok su, sa druge strane, sredstva za čišćenje sanitarija imala pad od 4,8 odsto na godišnjem nivou“, kaže stručni savjetnik za međunarodne projekte i saradnju Republičkog zavoda za statistiku Ognjen Ignjić.

Ekonomisti objašnjavaju da cijene nekontrolisano rastu jer u Republici Srpskoj nema prave konkurencije, ali ni ograničavanja marže na prehrambene proizvode. Najveći je problem u prekomijernom uvozu, ali i u nedovoljnom podsticaju za domaću proizvodnju, smatra struka.

U zapadnim zemljama postoje trgovački lanci koji imaju niže cijene proizvoda i na taj način diktiraju cijene ostalima, što kod nas nije slučaj.

Građanska reakcija izostaje, a vrijednost novca opada.

Prema ekonomskim analizama 100 eura od prije 10 godina, jednake je vrijednosti kao današnjih 155.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

GDJE SU NESTALE PARE OD RANIJE? Prijedoru 5,5 miliona KM za prevenciju i sprečavanja štete od poplava

Upravni odbor Fonda solidarnosti Republike Srpske odobrio je isplatu sredstava direktne podrške preduzeću “Vode Srpske” u iznosu od 5.500.000 KM za mjere prevencije i sprečavanja nastanka štetnih posljedica sanacijom vodoprivrednih objekata odbrane od poplava u Prijedoru.

“S ciljem umanjenja rizika od poplava na području Prijedora neophodno je pristupiti interventnim radovima u naseljima koja su najviše pogođena poplavama, kao i mjestima koja su predstavljala kritične tačke. To su Željeznički most u Brezičanim, te naselja Tukovi, Gomjenica i Raškovac”, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

Sredstva će biti isplaćena na osnovu rješenja koje će donijeti Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a za realizaciju odluke zaduženi su Fond solidarnosti Republike Srpske, Ministarstvo finansija i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Nastavi čitati

Aktuelno