Connect with us

Društvo

DANAS SVETI JOVAN BOGOSLOV Brojna vjerovanja vezana su za ovaj praznik, a evo šta žene ne treba da rade

Pravoslavni vjernici danas proslavljaju svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova. Apostol i jevanđelista Jovan bio je jedan od prvih učenika Isusa Hrista sa bratom Jakovom.

Jovan je bio sin Zevedejev i ribar na Galilejskom jezeru. Jovan i Jakov su nazvani sinovima groma, prema nadimku koji im je dao Isus kada ih je pozvao za svoje učenike, apostole.

Vjeruje se da na današnji dan ljudi sa sela treba da odmaraju svoju stoku, žene da ne diraju pletivo, makaze, ni igle da ne bi miševi grizli rublje. U nekim mjestima udaraju u ambare da se miševi razlete, a u mnogim krajevima u ove dane počinju svadbe, koje traju po tri dana.

Za njega se kaže da je bio jedan od omiljenih Hristovih učenika. Jedini je on, sa Svetom Bogomajkom ostao pod Krstom raspetog Gospoda, ne napuštajući Ga, obećavši da će on čuvati Presvetu Bogorodicu i služiti je sve do Njenog uspenija.

Kasnije odlazi u Efes, jer silaskom Svetog Duha na apostole, dobi zadatak da tamo širi Božansko Jevanđelje i pođe mu za rukom da preobrati mnogo naroda u hrišćanstvo. Bio je proganjan, ponižavan i mučen. Za vrijeme koje je proveo u progonstvu na ostrvu Patmos, napisao je čuveno Jevanđelje i Otkrovenje, a po dolasku na presto cara Nerve, bio je oslobođen i vratio se u Efes.

Sveti Jovan Bogoslov je poživio više od 100 godina, i kada je osjetio da mu se bliži sudnji čas, rekao je učenicima da mu iskopaju grob u obliku krsta. Njegovih sedam učenika ga je poslušalo, i on je živ sišao u svoj grob.

Njegovi prijatelji su se rastižili kad su to čuli, i otišli su da otvore grob ovog svetitelja, ali njegovog tijela tamo nije bilo. Od tada su oni stalno dolazili na njegov grob i molili se, i tako je počelo svake godine na ovaj dan da se dešava čudo.

Crkva dva puta u godini proslavlja ovog svetitelja i to 9. oktobra kada se sjeća njegovog upokojenja i 21. maja, jer na taj dan iz njegovog groba se širi čudesni i kako vjernici kažu ljekoviti prah, koji su uzimali i time iscjeljivali svoje muke i razne bolesti, piše Kurir.

Društvo

Troškovi opremanja školarca sve veći, KUĆNI BUDŽETI SVE MANJI

Do početka školske godine u Srpskoj, 1. septembra, ostalo je još samo nekoliko dana, a pripreme za novu školsku godinu ulaze u završnu fazu.

Međutim, dok se đaci raduju povratku u školske klupe i drugarima, za roditelje je ovaj period sve veći finansijski izazov, a posebno u vremenu kada cijene osnovnih životnih namirnica i drugih troškova života konstantno rastu, tako da školska oprema postaje ozbiljan teret za kućni budžet.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor, kaže da su razlike u cijenama sve primjetnije.

“Iz godine u godinu pribor, radne sveske i listovi sve su skuplji. Iako postoji dio udžbenika koji se dobija besplatno, uvijek nešto nedostaje i roditelji moraju dodatno da plate. Najčešće su to radne sveske koje se ne dijele besplatno, a koje učitelji i nastavnici insistiraju da djeca imaju”, kaže Marićeva.

Kako pojašnjava, kupovina školskog pribora nije samo individualna odluka roditelja.

“Nije to samo da odemo u knjižaru i sami izaberemo. Moramo se uklopiti u ono što nastavničko osoblje traži”, kazala je Marićeva i dodala da se često pred početak školske godine pojavi zahtjev za skupljim i drugačijim stvarima nego prethodne godine.

Prema njenim riječima, teško je precizno izračunati koliko tačno košta opremanje jednog školarca, ali procjene nisu nimalo ohrabrujuće.

“Samo kvalitetniji školski ranac, koji neće narušiti dječiju kičmu, košta više od 100 KM. Za osnovni pribor, sveske, pernicu, olovke, treba izdvojiti bar još toliko. Ako dodamo i nove patike, koje su danas minimalno 100 KM, te trenerku i garderobu, dolazimo do iznosa od najmanje 500 KM po djetetu. A to je samo osnovno”, ističe ona.

Dodaje i da se svake godine govori o novim statistikama, ali malo toga se u praksi mijenja

“Cifre rastu od škole do škole”, zaključuje Marićeva.

Pred početak nove školske godine i u knjižarama širom Republike Srpske velika je pomama za udžbenicima i školskim priborom, pa tako iz knjižare “Kultura” u Banjaluci ističu da su pripreme za novu školsku godinu u toku i da je povećana potražnja školskog pribora.

“Ono što je najpotrebnije i što se najviše prodaje, pored udžbenika, jesu bojice, gumice, drvene olovke i slično. Unazad sedam do deset dana velike su gužve u knjižari i više se prodaju navedeni artikli”, naveli su u knjižari “Kultura”.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da su u razmaku od pet godina cijene školskog pribora, ali i odjeće znatno skočile.

“Tako je cijena đačkog ruksaka sa 41,38 KM, koliko je iznosila 2020. godine, skočila na 61,04 KM. Za skoro tri puta poskupjela je i sveska. Tako danas košta 1,44, a pet godina ranije koštala je 0,56 KM. Skuplja je i hemijska olovka. Za pola decenije cijena je rasla od 0,81 do 1,17 KM”, navodi se u podacima Zavoda.

Rast cijena nije zaobišao ni odjeću i obuću.

Prema podacima RZS-a, dječji džemper 2020. godine koštao je 25,78 KM, a danas 26,99 KM. Dječje sportske patike danas koštaju 79,33 KM, dok su prije samo pet godina koštale 55,64 KM

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE VELIKA GOSPOJINA, jedan od najvećih hrišćanskih praznika posvećen BOGORODICI!

Srpska pravoslavna crkva proslavlja praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina, jedan od najvećih hrišćanskih praznika posvećen Bogorodici.

Praznik je uspomena na ovozemaljsku smrt Bogorodice i, prema jevanđeljskom predanju, dan kada se ona vaznijela na Nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja.

Prema kanonu Srpske pravoslavne crkve, Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičnih praznika i proslavlja se svake godine 28. avgusta, odnosno 15. avgusta po julijanskom kalendaru.

Velika Gospojina se u mnogim pravoslavnim porodicama proslavlja kao porodična slava, a često je i crkvena ili slava cijelog sela. Zato se svi običaji u vezi sa praznicima posvećenim Majci Božijoj zasnivaju na poštovanju njenog kulta, u koji su uklopljena vjerovanja i rituali iz narodne religije.

Za praznike Veliku i Malu Gospojinu običaj je da, naročito žene, poštuju veliki broj zabrana, koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje. Vjernicima se preporučuje da ne obavljaju kućne poslove, a ovo naročito važi za žene. Za praznik Uspenja Presvete Bogorodice, isto tako, nije dobro išta raditi rukama ili započinjati nov posao.

Vjeruje se da Bogorodica razumije dušu svake žene posebno, razumije njenu misao, bol, patnju, želju. Zbog toga žene se posebno njoj mole za zaštitu, sreću, zdravlje i unutrašnji mir.

Od praznika Velike Gospojine, do Male Gospojine (Rođenje Presvete Bogorodice), obilježava se period Međudnevnice, kada se beru ljekovite biljke, koje se suše i čuvaju za pripremu prirodnih lijekova i čajeva tokom cijele godine.

praznik

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ljeto se ne predaje

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme, sa temperaturom vazduha do 37 stepeni Celzijusovih.

Poslije podne u Krajini će biti vjetrovito uz umjereno naoblačenje, te je moguća slaba kiša na zapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Vjetar u Posavini biće slab do umjeren, a u ostalim predjelima umjeren do jak, na udare na jugozapadu i olujni, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 11 na istoku do 19 na jugu i zapadu, u višim predjelima na istoku od sedam, a dnevna od 31 do 37, u višim predjelima od 26 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno