Connect with us

Društvo

IMA LI NADE ZA BOLJE DANE U BiH? Evropa napreduje, ali kuda mi idemo?

Prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje BiH (DEP), ove godine se očekuje rast ukupnog izvoza od 4,3 odsto u realnom smislu, navodi se u Programu ekonomskih reformi BiH od 2025. do 2027. godine.

Tako se navodi da je, prema projekcijama za ovu godinu, rast ukupnog izvoz nošen rastom izvoza robe sa očekivanom stopom rasta od četiri odsto, dok je očekivani rast izvoza usluga 4,8 odsto.

“Prema trenutno raspoloživim projekcijama, u zemljama EU se u 2025. godini očekuje nešto viši nivo ekonomske aktivnosti u odnosu na ranije godine sa očekivanom stopom ekonomskog rasta od 1,6%. U skladu sa ovim kretanjima i pretpostavkama DEP-a iz osnovnog scenarija u Bosni i Hercegovini može se očekivati postepeni oporavak spoljnotrgovinske razmjene sa svijetom”, piše u Programu ekonomskih reformi BiH.

S druge strane, s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina prilično uvozno zavisna ekonomija, te da se u 2025. godini može očekivati ekonomski rast od 2,8% koji je uglavnom nošen domaćom tražnjom, očekuje se i rast uvoza.

“Tako se, prema projekcijama DEP-a, u 2025. godini može očekivati rast ukupnog uvoza od 3%, pri čemu je očekivana stopa rasta uvoza roba 2,9%, a uvoza usluga 5,1%. Ovakva kretanja izvoza i uvoza u konačnici bi na kraju 2025. godine trebalo da rezultiraju stagnacijom trgovinskog bilansa, tako da je očekivani doprinos na ukupni ekonomski rast neutralan”, stoji u Programu.

Dodaje se da će kretanje privredne aktivnosti, odnosno ekonomskog rasta u zemlji i eksternom okruženju zasigurno predstavljati glavnu determinantu kretanja spoljnotrgovinske robne razmjene u BiH.

“U tom slučaju,  projekcija DEP-a  je da bi se u BiH u periodu 2026-2027. godina moglo očekivati realno povećanje ukupnog  izvoza sa godišnjim stopama rasta od 5,3% u 2026. i 5,8% u 2027.  godini u realnom smislu. Ovo povećanje izvoza uslovljeno je stabilnom izvoznom tražnjom, proširenjem proizvodne baze i podizanjem konkurentnosti u zemlji. U prilog ovim očekivanjima idu i projekcije povećanja uvoza u EU tokom navedenog perioda. S druge strane, povećanje ekonomske aktivnosti u zemlji, odnosno rast domaće tražnje u okviru sektora stanovništva i korporativnog sektora kroz nešto brži rast potrošnje i investicija trebalo bi da rezultiraju i povećanjem uvoza. Prema projekcijama DEP-a, očekuje se da stope rasta uvoza budu nešto niže u odnosu na izvozne i trebalo bi da se kreću od 4,0% u 2026. godini i 3,8% u 2027. godini”, piše u Programu ekonomskih reformi BiH od 2025. do 2027. godine.

Više stope rasta izvoza od uvoznih u srednjem roku, kako se dalje navodi, trebalo bi da rezultiraju povećanjem zastupljenosti izvoza u BDP-u na oko 45%, dok bi ukupni izvoz (roba +usluge) iznosio oko 54% zaključno sa 2027. godinom. Rezultat ovakvih trendova kretanja izvoza i uvoza bio bi postepena stabilizacija ukupnog spoljnotrgovinskog deficita na oko 9% BDP-a, uz blago pozitivan  doprinos ekonomskom rastu od 0,2 p.p. na godišnjem nivou  i poboljšane pokrivenosti uvoza izvozom na skoro 82% zaključno sa 2027. godinom

Ekonomista Milenko Stanić smatra da su ove projekcije preoptimistične.

“Svi nosioci planiranja prilikom usvajanja planova očekuju neki rast. Plan koji bi sadržavao pad aktivnosti, izvoza, uvoza, pa i plan budžeta koji bi imao pad prihoda i rashoda teško bi bio usvojen od organa koji to usvajaju. Realno je očekivati da svi nosioci planiranja projektuju određeni rast. Ipak, projekcije da bi rast izvoza ove godine mogao biti više od četiri odsto nisu realne, s obzirom na to da smo prošle godine imali pad izvoza od šest odsto. Mislim da će se taj trend zadržati. Možda će i izvoz imati blagi oporavak, ali sigurno da te stope neće biti četiri odsto. Trebalo bi da budemo zadovoljni ako on bude dva odsto. Ove projekcije nisu utemeljene realnim pokazateljima i zaista predstavljaju pretjerani optimizam”, naglasio je Stanić.

Društvo

PRAZNO OBEĆANJE! Još nema ništa od solarne elektrane Trebinje 1

Najveća solarna elektrana na Balkanu, kako je pompezno najavljivana solarna elektrana Trebinje 1, nakon pet godina nije ni započeta, a ovaj projekat od samog početka prate brojna neodgovorena pitanja. Elektroprivreda RS i mađarski investitori su 2020. godine najavljivali izgradnju najveće solarne elektrane na Balkanu, a nosilac pedesetogodišnje koncesije je preduzeće ‘‘SE Trebinje 1‘‘. Iako je ovaj projekat već trebao biti završen, još uvijek se nije odmaklo od početka, a nakon izlaska mađarskog investitora iz projekta u isti ulazi druga mađarska firma o kojoj se jako malo zna, a ono što se zna nije obećavajuće jer firma ‘‘MAYER NRG Kft‘‘ koja je 70% vlasnik koncesionara ‘‘SE Trebinje 1‘‘ nema zaposlenih, niti ozbiljnih prihoda a povjeren joj je posao vrijednosti 100 miliona KM.

Vidomir Begenišić smatra da je ovo još jedan u nizu propalih pompezno najavljivanih projekata, a dodatno problematizuje štetnost koju uzrokuju solarni paneli, a o kojoj se zvanično ne govori.

”To je samo jedan u nizu pompezno najavljivanih projekata koji očigledno nisu imali realno uporište, ni u finansijskom ni u pravnom, a ni u tehničkom smislu pogotovo. Solarne elektrane su poseban problem na ovim područjima jer te manje solarne elektrane u Hercegovini niču, a mi kao građani Trebinja i Hercegovine nikada nismo dobili studiju izvodljivosti i uticaja na životnu sredinu.

Postoje neke neprovjerene informacije da jako štetno utiče, a te solarne elektrane imaju i ograničen vijek trajanja, to je 20-25 godina. Šta će biti sa tim otpadom kada ti solarni paneli jednostavno više neće moći vršiti svoju funkciju, gdje će se oni transportovati i trebamo se zapitati zašto se solarne elektrane grade baš u BiH, a pogotovo u Hercegovini, a ono što je sigurno da u zemljama EU da bi neko pravio solarnu elektranu mora da prođe tako rigorozne mjere i tako rigorozne mjere da je to sa našeg aspekta prosto nezamislivo”, rekao je za BN televiziju Vidomir Begenišić iz trebinjskog odbora Srpske demokratske stranke.

Za izradu projektne dokumentacije angažovan je Institut za građevinarstvo, a posao koji su uradili im nije plaćen pa su preduzeću ‘‘SE Trebinje 1‘‘ uputili opomenu pred tužbu, a kada ni to nije urodilo plodom, predata je tužba zbog neisplaćenih 527.709 KM. Svi projekti iza kojih stoji ERS se rade po istom receptu, a cilj je izvlačenje javnog novca, smatra Slobodan Deretić, odbornik liste Za pravdu i red u Skupštini Grada Trebinja.

”Pošto nisu uspjeli da naplate dug, oni su predali opomenu pred tužbu da ne bi ulazili u sudski proces, međutim ni nakon opomene novac nije uplaćen tako da su oni morali da uđu u ovaj sudski proces i od tog projekta naravno nema ništa. Moram da naglasim da i ovaj projekat, kao i mnogi projekti u koji je uključena ERS liče kao jaje jajetu. Svi su rađeni po istom scenariju, a radi se na tome da se izvuku što veća novčana sredstva, da se osiromaši ERS i na kraju da se privatizuje”, rekao nam je Slobodan Deretić, odbornik liste Za pravdu i red u Skupštini Grada Trebinja.

Jedan od ključnih problema u realizaciji ovog projekta je činjenica da su mađarski investitori sa početnih 73 megavata zahtijevali da se snaga elektrane udvostruči što je uzrokovalo izradu kompletne dokumentacije ponovo. Odgovore na pitanja vezana za ovaj projekat uputili smo ERS, ali odgovore nismo dobili.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

ČOKOLADA KAO SUVO ZLATO! Poljska predvodi s rastom od 39 odsto

Loša berba u Gani i Obali Slonovači, najvećim svjetskim proizvođačima kakaa, dovela je do toga da je cijena čokolade tokom protekle godine naglo porasla u cijelom svijetu.

Najveći rast cijena u Evropskoj uniji osjetli su potrošači u Poljskoj, jer je u maju ove godine u toj zemlji zabilježen porast od 39,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Širom Evrope, cijene su u prosjeku bile 21,1 odsto više u maju nego godinu dana ranije, pokazuju podaci Eurostata. Ostale zemlje koje su zabilježile značajne skokove cijena uključuju Estoniju (+37,9%), Litvu (+36,5%), Latviju (+33,2%), Švedsku (+28,0%) i Finsku (+26,0%), piše euronews.

S druge strane, rast cijena bio je blaži u Luksemburgu (+5,2%), Kipru (+9,0%), Italiji (+12,0%), Malti (+12,2%) i Austriji (+13,4%).

Kakao, koji se nekada prodavao po cijeni između 2.000 i 3.000 evra po toni, a u jednom periodu čak i do do 13.000 evra po toni, prenosi N1.

Analitičari očekuju da će se cijena zadržati oko 9.000 evra do kraja godine.

Tokom sezone 2023./2024. globalno tržište kakaa zabilježilo je pad proizvodnje. Međunarodna organizacija za kakao procijenila je da je proizvodnja pala za oko 10 odsto u odnosu na prethodnu sezonu.

Stručnjaci su ovaj manjak kakaa pripisali različitim razlozima, poput lošeg vremena — uključujući intenzivne oborine nakon kojih su uslijedile duže nego inače sušne sezone — klimatskih promjena i bolesti koje zahvaćaju usjeve u zapadnoj Africi.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nestabilan i oblačan četvrtak pred nama

U Bosni i Hercegovini će biti pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, a najviša temperatura vazduha biće do 29 stepeni Celzijusovih.

Tokom noći i jutra na jugu i jugoistoku očekuje se jaka kiša i pljuskovi sa grmljavinom, u Hercegovini obilne padavine, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Nestabilno vrijeme nastaviće se i tokom dana uz povremenu kišu i pljuskove sa grmljavinom koji će do večeri oslabiti u većini predjela. Jutarnja temperatura vazduha biće od 16 do 22, u višim krajevima od 13, a najviša dnevna od 22 do 29, u višim krajevima od 18 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar, južnog i jugozapadnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno