Connect with us

Društvo

KAKVA TUGA! BiH u 22. vijek ulazi sa upola manje stanovnika

Evropske države bi u narednih 75 godina mogle imati za 20 odsto manje stanovništva nego 2024, odnosno oko 152,2 miliona ljudi, a među zemljama koje će imati veliki negativni bilans nalazi se i BiH za koju se procjenjuje da bi taj minus mogao iznositi oko 1,8 miliona, što predstavlja više od polovine zvaničnog broja onih koji trenutno žive na ovim prostorima.

Na ovo je upozoreno u izvještaju Ujedinjenih nacija, koji se bavio procjenama promjena broja stanovništva za svaku evropsku zemlju od 2024. do 2100. godine.

Kako je pojašnjeno, ove procjene napravljene su na osnovu dosadašnjih zvaničnih podataka o stopama nataliteta i smrtnosti, ali i postojećih obrazaca migracija. U dokumentu se ističe i da je u posljednjih nekoliko decenija natalitet u Evropi pao ispod stope “zamjene” te da će se taj negativni trend ne samo nastaviti, već vjerovatno i ubrzati.

Prema posljednjim podacima na planeti živi oko 8,2 milijarde ljudi, a projekcije pokazuju da bi taj broj za 75 godina mogao postati veći za još dvije milijarde. I dok stanovništvo nekih zemalja nastavlja brzo da raste, druge, a prije svega evropske zemlje doživljavaju smanjenje broja i to u procentima koji više nego zabrinjavaju.

Od 44 evropske zemlje, BiH se nalazi na četvrtom mjestu po procentu stanovništva bez koga bi mogla ostati do 2100. godine i on iznosi – 56 odsto, što je gotovo tri puta više od evropskog prosjeka.

Ispred nje su samo Ukrajina, Albanija i Litvanija. Na petom mjestu ove crne demografske liste je Sjeverna Makedonija (52 odsto), Crna Gora je na desetom (48 odsto), Srbija dvanaestom (45 odsto), a Hrvatska na trinaestom (44 odsto). Od svih bivših jugoslovenskih republika Slovenija je, uslovno rečeno, u najboljem položaju. Prema procjenama Ujedinjenih nacija, ova država bi 2100. godine mogla imati za 23 odsto manje stanovništva, nego danas. Zbirno gledajući na prostorima bivše SFRJ, koja je nekada brojala oko 22 miliona ljudi, na pragu 22. vijeka živjeće za 8,24 miliona manje ljudi nego 2024. godine. Autori ove studije navode da je regionalno gledano istočna Evropa već doživjela veliki pad u broju stanovnika, koji je počeo tokom devedesetih, uz pretpostavku da će se taj trend samo ubrzavati.

Što se tiče broja ljudi, najpogođenije evropske zemlje, prema procjenama Ujedinjenih nacija, biće one najnaseljenije, poput Njemačke, Poljske i Italije. Zbirno gledajući ove tri države bi 2100. godine mogle brojati za 56,4 miliona manje stanovnika nego 2024. godine.

I većina drugih evropskih zemalja je u demografskom minusu. Tek za nekoliko njih se procjenjuje da bi u narednih 75 godina mogle imati nešto veći broj stanovnika. Interesantno, za Irsku se navodi da će biti na nuli, a za Švajcarsku, Francusku, Veliku Britaniju, Švedsku i Linheštajn da bi, procentualno gledajući, mogle imati jednocifren rast broja stanovnika. U najboljem položaju je Luksemburg i bogati Monako, dvije države za koje autori studije smatraju da će imati rast od 10, odnosno 24 odsto.

Na kraju su zaključili da će se ovi negativni trendovi sigurno odraziti na ekonomije evropskih zemlja, ali i sposobnost država da egzistiraju i finansiraju javni i socijalni sektor.

Prema riječima demografa Steve Pašalića, ovi podaci nimalo ne iznenađuju. On čak smatra da bi oni u slučaju BiH mogli biti i gori, pogotovo zbog svih negativnih trendova koji su godinama prisutni.

– Njihove procjene su čak optimistične. Prema nekim podacima, u ovom trenutku u BiH živi tek negdje između 2,8 i 2,9 miliona stanovnika, što je daleko manje od procijenjenih 3,5 miliona – kaže za “Glas” Pašalić, dodajući da ipak nije pobornik dugoročnih projekcija, jer u demografiji postoje ciklična kretanja.

Navodi i da je BiH, od svih evropskih zemalja, u posljednjih nekoliko decenija imala najveći pad u broju stanovnika, gledano u procentima i on je iznosio 33 procenta.

– Nažalost, sva ova negativna kretanja, koja godinama traju, nastaviće se i u budućnosti sve dok ne nađemo načina da zaustavimo migracije, odnosno odlazak mladih ljudi u inostranstvo. Samo prirodnim priraštajem ne možemo riješiti ovaj problem, baš kao ni subvencijama kojima se stimuliše rađanje djece – upozorio je Pašalić.

Procjene smanjenja broja stanovnika u regionu do 2100. godine

BROJ PROCENAT (%)

BiH – 1,8 miliona 56

S. Makedonija – 958.000 52

Crna Gora – 306.700 48

Srbija – 3 miliona 45

Hrvatska – 1,7 miliona 44

Slovenija – 485.000 23

Društvo

MATURA KOŠTA VIŠE OD PLATE! Roditelji na mukama

Matursko veče jedan je od najvažnijih i najljepših trenutaka u životu srednjoškolaca.

No, ono što maturanti željno iščekuju za mnoge roditelje u Bosni i Hercegovini postaje ozbiljan finansijski izazov. Ukupni troškovi nerijetko prelaze iznos jedne prosječne plate, što otvara pitanje, da li luksuz nadjačava realne mogućnosti?

Sezona matura svake godine donosi istu dilemu, kako djetetu omogućiti nezaboravno veče, a pritom ne ugroziti kućni budžet. I dok maturanti planiraju savršen izgled i provod, roditelji sabiraju troškove koji iz dana u dan rastu. Šta je sve potrebno za matursko veče

Haljine i odijela su najveća stavka. Cijene ženskih svečanih haljina kreću se od najjednostavnijih modela koji koštaju 400 do 600 KM, a ima i skupljih varijanti po cijeni od 1.000 do 2.000 KM.

Prosječna cijena koju roditelji izdvajaju za haljinu je 500 KM. Cijena nije mnogo manja ni ako se naručuje putem interneta, ako se ide kod krojača pa čak i ako se samo iznajmljuje.

No, ne zaboravimo štikle i torbu. Cijena svečane torbice koju djevojke nose to veče obično je 100 KM, a štikle se teško mogu naći ispod 200 KM.

Kada se tome dodaju frizura, šminka, manikir i drugi tretmani, troškovi za djevojke dodatno rastu.

Cijene svečane frizure kreću se od 80 do 150 KM. Minimalna cijena profesionalnog šminkanja je 100 KM. Naravno, cijene mogu biti niže ukoliko je riječ o salonima koji se nalaze u stanu ili kući te ukoliko je osoba koja šminka prijateljica.

Manikir, uključujući klasično lakiranje, gel tehniku ili nadogradnju, u prosjeku košta 60 KM, a i to zavisi od toga da li se nokti rade u moderno opremljenim salonima ili u nekim „običnim“.

Ništa jeftinije ne prolaze ni mladići. Cijena svečanog odijela u prosjeku je od 500 do 1.000 KM. Cipele ili „moderne tene“ koje nose novije generacije koštaju minimalno 350 KM.

Frizura i modni dodaci lako podignu ukupni iznos za još 100 do 200 KM.

Poseban trošak predstavlja samo matursko veče, cijena ulaznica, večere, benda i organizacije kreće se od 70 do 100 KM po osobi, a često se dodatno plaća i fotograf, snimanje ili najam limuzine za dolazak.

Kada se sve sabere, ukupni izdaci za jedno matursko veče u BiH najčešće se kreću između 1.000 i 1.500 KM, što je skoro jedna prosječna plata u Federaciji BiH.

Za porodice sa prosječnim ili nižim primanjima, to predstavlja ozbiljan udar na budžet.

Roditelji na mukama

Roditelji priznaju da često nemaju izbora, pritisak okoline, društvenih mreža i želja da njihovo dijete ne odskače od vršnjaka tjera ih na dodatne troškove.

No, prema svemu što vidimo posljednjih godina, matura je postala svojevrsno takmičenje u luksuzu, gdje se sve manje pažnje posvećuje samom značaju završetka školovanja, a sve više spoljašnjem utisku.

Ipak, ima i onih koji biraju skromnije varijante, iznajmljivanje garderobe, minimalni tretmani ili čak preskakanje dodatnih troškova. Poručuju da je suština u slavlju, a ne u cijeni.

Nažalost, neki se odlučuju da uopšte ne odu.

Matursko veče tako ostaje važan životni trenutak, ali i ogledalo društva u kojem se često troši više nego što se realno može priuštiti.

Apetiti generacije Z

No, ne treba zaboraviti da su se vremena promijenila. Današnji maturanti nisu kao oni prije 20 godina. Tada su bili mnogo skromniji, ali su se oslanjali isključivo na novac od roditelja, piše Faktor.

Današnji maturanti, generacija Z, imaju sasvim drugačiji pogled na život. Dostupnost informacija putem interneta, uticaj društvenih mreža, muzike, pjesama u kojima se promoviše luksuz, skupe robne marke, doveli su do toga da generacija Z želi više, bolje, skuplje.

Ne žele ništa manje od toga. Skromnost više nije vrlina, nego mana, a društveni status im je imperativ.

Ipak, ne treba zaboraviti ni činjenicu da je ta generacija mnogo samostalnija od onih starijih. Mnogi od njih rade i zarađuju, iako još idu u školu. Neki zarađuju putem društvenih mreža, neki rade za dnevnicu, po restoranima, kafićima, benzinskim pumpama. Poslije škole i „na crno“. Novac dobiju isti dan, što je dobro i njima i „gazdi“, koji ne mora prijavljivati radnike i plaćati porez državi.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pljuskovi, oblaci i pad temperature

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH jutro, u ponedjeljak 20. aprila će biti oblačno uz kišu u većini predjela, a sredinom dana i poslije podne biće promjenljivo do pretežno oblačno i nestabilno uz povremenu kišu ili pljuskove.

Mogući su kraći sunčani intervali. Na jugu Hercegovine padavine će biti samo lokalne, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod. Uveče i naredne noći nova jača kiša zahvatiće zapadne predjele. Vjetar na sjeveru i sjeverozapadu sjeverni, u noći i ujutro prolazno pojačan, a u ostalim krajevima južni.

Minimalna temperatura vazduha biće od pet do 10 stepeni Celzijusovih, na jugu do 13, a u višim predjelima oko tri stepena.

Maksimalna temperatura od 12 do 18, na jugu do 22, a u višim predjelima od osam.

Nastavi čitati

Društvo

POGORŠANO STANJE RATKA MLADIĆA! Kardiolog i neurolog iz Srbije stižu u Hag

Dva srpska ljekara pregledaće bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića u zatvoru Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale u Hagu u srijedu, 22. aprila, jer mu se zdravstveno stanje pogoršalo, rekao je generalov sin Darko Mladić.

“Ja lično sutra letim u Hag. Ministar pravde Srbije Nenad Vujić takođe će sutra odvojeno posjetiti generala Mladića kao predstavnik Vlade Srbije. Ljekari, kardiolog i neurolog, odlaze u utorak, 21. aprila i moći će da ga pregledaju tek u srijedu 22. aprila. Njegovo stanje se pogoršalo”, rekao je Darko Mladić.

On je za RIA Novosti dodao da je njegov otac izuzetno slab, da ima poteškoća sa govorom i da ne može sam da ustane ili sjedi na krevetu.

Zatvorska dokumentacija takođe potvrđuje veoma ozbiljno pogoršanje njegovog zdravstvenog stanja.

Porodica trenutno čeka odgovor od Mehanizma na zahtjev Rusije i Srbije Savjetu bezbjednosti UN za njegovo puštanje na slobodu iz zdravstvenih razloga, prenosi Srna.

Darko Mladić je u četvrtak, 16. aprila, rekao da se zdravlje njegovog 83-godišnjeg oca naglo pogoršalo 10. aprila i da se pretpostavlja da je doživio blagi moždani udar.

Kasnije su njegova porodica i Vlada Srbije uputile zvaničan zahtjev Mehanizmu za posjetu srpskih ljekara.

U decembru je zamjenik stalnog predstavnika Rusije u UN Marija Zabolotskaja zatražila na sastanku Savjeta bezbjednosti UN da se Ratko Mladić prebaci u Srbiju radi odsluženja kazne ili da bude pušten na slobodu iz humanitarnih razloga kako bi mogao da provede ostatak života uz odgovarajuću palijativnu njegu.

Mladić je prethodno pretrpio najmanje dva moždana udara i nekoliko operacija.

General Mladić uhapšen je 2011. godine, a u novembru 2017. godine Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju /MKSJ/ proglasio je generala Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice.

Mladić je osuđen na doživotnu robiju.

Nastavi čitati

Aktuelno