Društvo
STRUJA SKUPLJA, PETROVIĆEVI IZGOVORI NIKAD JADNIJI! Građani će opet puniti rupe u Elektroprivredi RS!
Ova i sljedeća godina su jako teške za Elektroprivredu Republike Srpske, te će od racionalizacije troškova u preduzeću zavisiti da li će i u kojem obimu doći do poskupljenja električne energije za građane, rekao je Luka Petrović, generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske.
Dodao je da tek 2027. godine mogu očekivati nove megavat časove iz njihovih proizvodnih objekata.
“To su hidroelektrana “Bistrica” i solarne elektrane, a početkom 2028. godine i hidroelektrana “Dabar”. Ova i sljedeća godina će biti jako teške, a ako budu i hidrološki loše godine onda ćemo imati problem sa ostvarivanjem pozitivnih rezultata”, kazao je Petrović.
On je istakao da su radili jednu ogromnu analizu cijena u prethodnih 10 godina.
“Za 10 godina su penzije skočile za 100 odsto, takođe i plate. Svjesni smo da su i cijene skočile u sličnom iznosu. Takođe, cijena električne energije za privredu je skočila oko 90, 100 odsto. Jedino je za građane skok cijena struje u prethodnih 10 godina bila oko 34 odsto. Električna energija je najjeftiniji resurs koji Republika Srpska ima i daje ga ispod tržišne cijene. Ova godina je godina uvoza električne energije, a 2024.godine smo više uvozili, nego izvozili električne energije. Postajemo ovisnik o višim cijenama struje koju uvozimo, i ako to ne prefakturišemo krajnjim korisnicima onda dobijamo minus. Ostali smo bez trećine Ugljevika, nemamo izvoz koji smo imali, i postavlja se pitanje kako izbalansirati da Vlada RS kroz matična preduzeća ne ostvaruje višemilionske gubitke. Jedan od modela da se to ne ostvari jeste i povećanje cijena električne energije građanima, ali nije jedini. Ima tu i drugih modela kao što su racionalizacija troškova u matičnom preduzeću, ali i uvlačenje novih partnera u naše investicije sa kojima ćemo dobiti novu energiju. Vlada Republike Srpske će uskoro organizovati tematsku sjednicu gdje će se napraviti dinamika donošenja nekih odluka kako bi se stabilizovalo stanje u Elektroprivredi RS. Ukoliko se izvrši određena racionalizacija u energetskom sistemu, cijena struje za građane može biti veća do tri odsto. Ako se ne izvrši nikakva racionalizacija onda je prijedlog da bude skuplja struja za devet procenata. Što bude racionalizacija veća, manji će biti prijedlog. Možda neće ni doći do poskupljenja električne energije”, objasnio je Petrović.
Nezavisne novine
Društvo
OD SREĆKOVE DUNJEVAČE I UNA MIRIŠE: “Velika je moja ljubav prema rakiji”
Književnik i glumac Srećko Marčeta iz Novog Grada, osim nastupa na pozorišnoj sceni, ili na književnim manifestacijama, uspješan je proizvođač rakije.
Na “Čuruškoj rakijadi” u Bačkoj, dobio je srebrnu medalju za lozovaču. Prethodno je Marčeta dobio još nekoliko nagrada za dunjevaču, šljivovicu, jabukovaču, krušku i još neke vrste rakije.
“Ne proizvodim velike količine ali se trudim da rakija bude kvalitetna. Posjedujem mali voćnjak i mali rakijski kazan. Jedino je velika moja ljubav za rakiju, kojom najradije dočekujem prijatelje i poklanjam kao miloštu”, pohvalio se Marčeta koji, pored rakijskog kazna ili u voćnjaku, ima najplodniju inspiraciju za svoje glumačke uloge, romane i pjesničke zbirke. Tako je i sada, kada peče rakiju:
“Sada imam status penzionera pa prema tome i najviše vremena za ove poslove. U voćnjaku, pored Une, boravim od proljeća do jeseni. Nekada je to sat, pola dana, ili samo šetnja između voćki, kako bih provjerio u kakvom su stanju, da li ih treba orezati, prihraniti, zaliti tokom ljeta. Ugođaj kojem mi voćke podare, neopisiv je i veoma inspirativan”,
Kada plodovi provre u kacama, kao sada, to je znak da je vrijeme za rakiju.
“To mi je zadovoljstvo na kraju sezone, rezultat rada većim dijelom godine. Kada rakija proteče, čini mi se da cijeli kraj zamiriše. I Una koja protiče pored moga voćnjaka i kuće, ispred koje rakiju pečem i uživam, čini mi se da na dunjevaču miriše”.
Šta kažu prijatelji, komšije, kada dođu na čašiću ljute, pitamo Srećka.
“Njima nije jasno da, ovako mali kazan proizvodi dobru rakiju. Ne znaju da nije formula u veseloj mašini nego u znanju domaćina. A kada se to uklopi i usaglasi, sreći nigdje kraja”.
Društvo
HRANA I DALJE NAJVEĆE OPTEREĆENJE: Prosječna plata pokriva tek nešto više od pola POTROŠAČKE KORPE
Sindiklana potrošačka korpa u Republici Srpskoj za mjesec septembar 2025. godine iznosila je 2.774,61 KM, dok je prosječna neto plata od 1.557 KM pokrivala samo 56,12 odsto troškova života, saopšteno je iz Saveza sindikata Republike Srpske.
Potrošačka korpa obuhvata troškove za prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prevoz, obrazovanje i kulturu.
Prema podacima sindikata, porodice u Republici Srpskoj su u septembru najviše novca trošile na prehranu – 1.277 KM. Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno izdvojiti 674 KM, za prevoz 226 KM, dok je nabavka odjeće i obuće koštala 228 KM. Za tekuće održavanje domaćinstva u septembru je bilo potrebno izdvojiti 162 KM.
Prosječna neto plata isplaćena u septembru bila je veća za 2 KM u odnosu na avgust 2025. godine, ali i dalje nije dovoljna da pokrije ni dvije trećine potrošačke korpe.
Najveća prosječna plata isplaćena je u oblasti stručne, naučne i tehničke djelatnosti i iznosila je 1.992 KM, dok je najniža zabilježena u građevinarstvu, gdje je prosječna zarada iznosila 1.218 KM.
Društvo
PROGNOZE SVE GORE: Rast BDP-a smanjen, inflacija se diže
Projekcija rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini korigovana je naniže, dok je inflacija revidirana naviše u odnosu na prethodne podatke, stoji u objavi Centralne banke BiH.
U ovim podacima piše da je projekcija rasta ekonomske aktivnosti u BiH u 2025. godini korigovana naniže, do nivoa od 2,0%, zbog slabljenja domaće i vanjske potražnje, koja se odrazila na ličnu potrošnju, investicije, uvoz i izvoz.
“Djelimično ove komponente nacionalnih računa su i pod uticajem baznog efekta iz 2024. godine. I dalje najznačajniji doprinos ekonomskom rastu u kratkom roku očekuje se od lične potrošnje, kao najvećeg makroekonomskog agregata. Do kraja projekcijskog horizonta, trenutno, očekujemo postepeno intenziviranje ekonomske aktivnosti i postepeno slabljenje inflatornih pritisaka. Zbog nedostatka službenih podataka o BDP-u prema rashodnom obračunu za drugi kvartal tekuće godine, korištena je posljednja brza procjena rasta realnog BDP-a za drugi kvartal (1,9%). U toku je detaljna revizija zvaničnih statističkih podataka o BDP-u prema potrošnom pristupu, te su revizije projekcija u proljetnom krugu 2026. godine moguće i po ovom osnovu”, naveli su iz Centralne banke BiH.
Inflatorni pritisci ojačali
Dodali su da su se domaći inflatorni pritisci znatno pojačali od početka godine.
“U 2025. godini projiciramo inflaciju od 4,1%, što je revidirano naviše za 0,6 procentnih poena u odnosu na proljetni krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija, i konzistentna je s posljednjim brzim procjenama inflacije u kratkom roku. U projekcijskom horizontu se očekuje postepeno slabljenje domaćih inflatornih pritisaka. Procijenjene vrijednosti realnog BDP-a, njegovih komponenti i ostalih makroekonomskih varijabli izložene su izuzetno visokom stepenu neizvjesnosti vezanih za ekonomsku aktivnost u zemljama glavnim trgovinskim partnerima, političke prilike na globalnom i lokalnom nivou, ali i moguće značajne efekte promjena na domaćem tržištu rada na cjenovnu konkurentnost domaćih proizvoda i usluga”, objasnili su iz Centralne banke BiH.
Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da podaci pokazuju da još imamo značajnu inflaciju, te da ne treba isključiti uticaj domaćih faktora, te nekih loših ekonomskih politika.
“Vidimo da se projicira niža stopa ekonomskog rasta, to znači usporavanje ekonomske aktivnosti. BiH će ipak imati određenu stopu ekonomskog rasta, ali projekcije su pale, što znači da ima pesimizma u predviđanjima Centralne banke BiH. Krivac je niz faktora, kako unutrašnjih, tako i vanjskih. Ugrožavaju se globalni lanci snabdijevanja, te slabljenje njemačke ekonomije”, naveo je Čavalić.
Prema njegovim riječima, idealno bi bilo da imamo faktor ekonomske diplomatije, odnosno da se otvaraju nova tržišta za bh. kompanije.
“Već dugi niz godina stagniramo u tražnji novih tržišta. Sa druge strane, i EU traži nova tržišta na područjima Afrike i Južne Amerike. Ključno je da tražimo nova tržišta za naše kompanije. Kada je riječ o domaćoj ekonomiji, potrebno je rasteretiti privredu, naročito kada govorimo o doprinosima na radnika i unapređenju konkurencije”, istakao je Čavalić.
-
Politika2 dana agoGRAĐANI U PANICI! Skoro 50% skuplja struja od NOVE GODINE, a zatim i talas POSKUPLJENJA
-
Politika9 sati ago„ČEGA SE PAMETAN STIDI, BUDALA SE PONOSI“: Njegovanje PRIMITIVIZMA glavna tekovina vladavine Dodika i SNSD
-
Politika1 dan agoDODIK ĆE NAS UVESTI U RAT SA RUSIJOM? Sve je već završeno, BiH ulazi u NATO
-
Svijet1 dan agoPUTIN PORUČIO AMERIKANCIMA “Neka razmisle prije nego što lansiraju Tomahavk”
-
Politika1 dan agoDODIK JE UCJENJEN, vlast SNSD-a je oslabila Srpsku, a ojačala BiH
-
Politika2 dana agoDODIKOVA PONUDA BAJDENU: Gospodine potpredsjedniče dajte nam papir da potpišemo ulazak BiH u NATO
-
Region2 dana agoDAČIĆ: Napad bio brutalan i ciljan, policija spriječila veću tragediju
-
Region9 sati agoUKRALI SVEŠTENIKU AUTO IZ DVORIŠTA PA SE PREDOMISLILI: Vratili “pežo” sa porukom i 2.000 dinara
