Na dnevnom redu i uvođenje privremene zaštitne mjere prilikom uvoza čelika i proizvoda od čelika.

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u utorak, 19. maja, trebali bi na hitnoj sjednici da razmatraju zahtjev za uvođenje privremene zaštitne mjere prilikom uvoza čelika i proizvoda od čelika, dok bi na redovnoj sjednici trebali da diskutuju o Reformskoj agendi BiH.

Predlagači zahtjeva za uvođenje privremene zaštitne mjere prilikom uvoza čelika poslanici Šerif Špago, Edin Ramić, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra i Midhat Čaušević smatraju da je potrebno donošenje zaključaka koji bi usmjerili aktivnosti Savjeta ministara i drugih nadležnih institucija na zaštitu domaće proizvodnje čelika i čeličnih proizvoda.

Hitna sjednica zakazana je za 10.00 časova.

Po okončanju hitne, trebalo bi da počne redovna sjednica Predstavničkog doma, na čijem dnevnom redu je, osim Reformske agende BiH, i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o komunikacijama, u drugom čitanju.

Predlagač je Savjet ministara.

U zakonskom prijedlogu je navedeno da je cilj izmjena i dopuna suzbijanje ili potpuno onemogućavanje zloupotrebe sredstava komunikacija za vršenje krivičnih djela.

U prvom čitanju, na dnevnom redu je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, koji se odnosi na kontinuitet rukovođenja Agencijom, ako direktor nije u mogućnosti da ispunjava svoje dužnosti i odgovornosti ili ukoliko dobrovoljno napusti dužnost, a radno mjesto zamjenika direktora nije popunjeno.

Pred poslanicima u prvom čitanju su i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o policijskim službenicima BiH, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture BiH, te Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o državljanstvu BiH.

U prvom čitanju, poslanici bi trebali da razmatarju i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o ličnoj karti državljana BiH, Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakona BiH i Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.

Na predloženom dnevnom redu su i izvještaji o radu komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za 2025. godinu.

Početak redovne sjednice planiran je za utorak u 12.00 časova.

Pred Sudom BiH već je pokrenut spor zbog oko 73 miliona KM koje je Republika Srpska nezakonito prisvojila u 2023.i 2004. godini, što je omogućeno nezakonitim djelovanjem SNSD-ovaca u Upravnom odboru UIO, sad se razmišlja da se tužba dopuni, saznaje Raport

Odjeljenje za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH, uradilo je procjenu raspodjeli prihoda od indirektnih poreza za prošlu godinu prema kojoj je Republika Srpska sebi prisvojio oko 78 miliona maraka više od pripadajućeg dijela, saznaje Raport.

Time se ukupan sporni iznos koji se dodjeljuje Republici Srpskoj od 2023. godine povećao na oko 150 miliona KM, a s obzirom da je i u ovoj godini nastavljena nezakonita podjela sredstava taj iznos je i veći.

Inače, pred Sudom BiH u toku je spor po tužbi Federacije BiH koju zastupa Federalno tužilaštvo protiv Upravnog odbora UIOBiH i Republike Srpske, ali u tužbu nije uvršten ovaj novi iznos iz 2025. godine nego raniji od oko 73 miliona KM za koliko se Republika Srpska tereti da je nezakonito prisvojila novca od indirektnih poreza u 2023. i 2024.godini.

Sada se razmišlja da se tužba dopuni, što tužbeni zahtjev čini ‘teškim’ oko 151 milion KM.

Međutim, postoji bojazan da bi to moglo usporiti rješavanje ovog predmeta, jer su u Sudu BiH u januaru već odgodili jedno pripremno ročište, a novo zakazali tek za 1. juli.

U praksi se raspodjela trenutno vrši po koeficijentima da Federaciji BiH ide 62,01 posto, Republici Srpskoj 34,44 posto i Brčko distriktu 3,55 posto.

Ovi koeficijenti bi, prema zakonu, trebali biti redovno usklađivani i potvrđivani kroz kvartalna i godišnja poravnanja, ali se to od 2023. godine ne provodi, jer kadrovi SNSD-a u Upravnom odboru UIO sa Srđanom Amidžićem na čelu ne dozvoljavaju i ne stavljaju na dnevni red usklađivanje koeficijenata i poravananje.

U odboru su još SNSD-ova Zora Vidović ministrica finansija Republike Srpske, Jelena Popović ekspert iz Republike Srpske, te Toni Kraljević ministar finansija Federacije BiH i Zijad Krnjić ekspert iz Federacije BiH, dok je pozicija člana koji bi trebao biti predstavnik Savjeta ministara BiH u ovom sazivu UIO nepopunjena, jer Savjet minsitara nikada nije izvršilo to imenovanje.

Zbog blokade SNSD-ovaca koeficijenti su ‘zamrznuti’ u periodu kada su išli najviše u prilog Republike Srpske pa se raspodjela tako i vrši. Povoljnije za Republiku Srpsku, ali nezakonito.

Takođe, zbog odbijanja Srđana Amidžića da radi po zakonu i stavi na dnevni red koeficijente i poravnanja, član UO UIO BiH Zijad Krnjić odbija dati saglasnost na Pravilnik o sistematizaciji UIO zbog čega je blokirano i otvaranje GP Gradiška.

Ali, ni to ne može natjerati Amidžića da počne raditi u skladu sa zakonom, nego odgovornost pokušava prebaciti na Krnjića, protiv kojeg je, što je već poznato, u Tužilaštvu BiH zbog toga formiran i predmet, piše Raport.

Iako još nije donesena odluka ko bi mogao biti nasljednik Kristijana Šmita na funkciji visokog predstavnika, čini se da su SAD predstavljanjem vizije kako vide OHR u budućnosti na sjednici Savjeta bezbjednosti UN tu funkciju učinile manje atraktivnom.

Stečajni upravnik

Pozicija visokog predstavnika do sada je uvijek bila atraktivna zato što je iza nje stajala politička moć zemlje koja ga šalje, ali i SAD, koje su dosljedno do dolaska Donalda Trampa na čelo Amerike uvijek branile njegovo postojanje i korištenje bonskih ovlaštenja u slučaju krajnje potrebe.

Ako se, prema novoj američkoj viziji, funkcija visokog predstavnika praktično svodi na poziciju stečajnog upravnika bez jake političke vidljivosti, postavlja se pitanje koja zemlja i koji karijerni diplomata bi imao motivaciju da preuzme takvu dužnost s ciljem da se sam ugasi.

Dva razloga

Kako saznajemo, postoje dva razloga zbog kojih se požurilo s rješavanjem sudbine Šmita na čelu ove institucije.

Čini se da, kao što je bio slučaj i s prethodnom američkom administracijom, nije postojalo razumijevanje vizije u kojem smjeru stvari treba da idu.

Šmit je želio da svoj mandat provede kao most između ekonomija Njemačke i BiH, i da taj most bude faktor stabilizacije prilika u zemlji.

S obzirom na to da u BiH nijedna politička elita nije imala interes za tim, Šmit nije uspio da nametne tempo, pa je i u prethodnoj američkoj administraciji postojala frustracija njegovim odlukama i načinom djelovanja, koja se sada samo povećala.

Drugi razlog bi mogla biti činjenica da će se na narednoj sjednici Savjeta bezbjednosti u oktobru razmatrati produženje mandata EUFOR-a, i zapadne zemlje su željele da izbjegnu situaciju da Rusija postavi uslov u vezi s izborom novog visokog predstavnika, pa se željelo u tu situaciju ući ili s već dobro uhodanim Šmitovim nasljednikom, ili sa Šmitom, koji bi tek 2027. nakon uspostavljanja nove vlasti nakon oktobarskih izbora polako krenuo ka izlaznim vratima.

SAD čine ono što je htjela EU, ali nije mogla

Kao što smo pisali, posebno je ironično što će se SAD sada umjesto jakog OHR-a založiti za njegovu tranziciju, što je zvanična politika EU, posebno potvrđena i u Mišljenju o kandidaturi BiH za EU od prije gotovo sedam godina.

Tu je rečeno da je potrebna tranzicija iz dejtonske u briselsku fazu, što uključuje i postepeno gašenje OHR-a. Upravo je jedan od razloga što EU nije stala iza Šmita u činjenici da bi na taj način javno prešla preko vlastite političke strategije koja podrazumijeva da zemlja kandidat za članstvo u EU ne može istovremeno imati međunarodnog namjesnika.

Iako se u medijima pisalo o tome da je Šmit natjeran da ode, čini se da to ipak nije tačno. Iako jeste postojao američki pritisak, Šmit je imao opciju da ostane i dobije solidnu podršku jakog dijela neameričkog dijela Savjeta za sprovođenje mira, da je tako odlučio.

Šta je konačno presudilo da se odluči na ovaj potez ostaje u domenu spekulacija, ali se može pretpostaviti da u trenutnim okolnostima u kojima postoji strukturalna kriza vlasti u BiH, a Njemačka i dalje ima sankcije prema Srpskoj, teško je očekivati da je moguće ostvariti neku ekonomsku saradnju bh. ekonomije s njemačkom, posebno u kontekstu izborne kampanje, pa je možda Šmit zaključio da bi ostati na ovoj funkciji bilo samo gubitak vremena.

EU bez spoljnopolitičke vizije

Osnovna poruka je da EU i dalje nema koherentnu spoljnopolitičku strategiju, koja je značajno ograničena činjenicom da je za bilo koju spoljnopolitičku i bezbjednosnu odluku potrebna jednoglasna podrška svih 27 članica.

S obzirom na to da proces usaglašavanja spoljne politike može potrajati mjesecima uz razvodnjavanje osnovnog cilja koji se želi postići kako bi se došlo do jedinstva dvadesetsedmorke, EU globalne događaje, pa i one u BiH, često prati sa tribina kao publika, umjesto kao akter na terenu.

Saga oko visokog predstavnika samo je još jedan primjer te činjenice. EU je, kako što nam je nedavno rekao jedan od sagovornika, u sadašnjoj strukturi dizajnirana za vrijeme u kojem Amerika nudi bezbjednosni kišobran, Rusija jeftine sirovine, a Kina veliko tržište.

Sada je EU ostala bez sva tri ova segmenta i potrebno je da redizajnira način donošenja odluka tako da u međunarodnim odnosima govori jasno jedinstvenim glasom i na taj način zaštiti svoje interese