Connect with us

Društvo

SRPSKA PUNI KANCELARIJE, A NE FABRIKE: Zaposlenost raste samo u javnom sektoru!

Ako je suditi po podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), broj zaposlenih u Republici Srpskoj je u porastu, međutim kada se uđe u strukturu evidentno je da broj zaposlenih raste isključivo zahvaljujući javnom sektoru.

Recimo, na kraju 2024. godine u “ustanovama”, a što se dominantno odnosi na javni sektor, bila su zaposlena 109.163 radnika, što je za 3.243 više nego što ih je bilo na kraju 2023. godine. Na kraju 2022. godine u javnom sektoru u Republici Srpskoj radio je 101.691 radnik. Dakle, u posljednje dvije godine u javnom sektoru zaposlene su nove 7.472 osobe.

Istovremeno, kada je riječ o privatnim preduzećima, broj radnika u posljednje tri godine je smanjen. Prema podacima Fonda PIO, na kraju 2022. godine u privatnim preduzećima bila su zaposlena 137.094 radnika, godinu kasnije 138.680, a na kraju 2024. godine 136.543 radnika, što znači da je broj radnika u privatnim preduzećima u posljednje dvije godine smanjen za 551 osobu. Samo u prošloj godini broj zaposlenih u privatnim preduzećima smanjen je 2.137 radnika.

Ako se uzmu podaci o ukupnoj zaposlenosti, može se zaključiti da je, u odnosu na kraj 2022. godine, na kraju prošle godine broj radnika u Republici Srpskoj povećan za malo manje od 10.000 ljudi, međutim kao što smo već naveli, od tog broja, njih čak 7.472 je zaposleno u javnom sektoru.

“Na to upozoravamo već godinama. Prerađivačka industrija koja stvara novu vrijednost je u problemu i samo u prošloj godini ostala je bez 3.000 radnih mjesta, a taj trend se nastavio i u ovoj godini. Javna potrošnja treba da se smanjuje, a ne da se povećava, posebno danas kada su svi ekonomski parametri prerađivačke industrije od zaposlenosti, aktivnosti do izvoza, negativni. Šta ćemo ako se nastave ti negativni trendovi? Posljedica toga biće smanjenje javnih prihoda, i u tom slučaju možemo doći u problem gdje ćemo morati da se zajedno odreknemo potrošnje u korist štednje. Sve to može dovesti do pada broja zaposlenih”, rekao je Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.

I dok javni sektor bilježi veći broj zaposlenih, smanjuje se broj uplatilaca doprinosa pa su tako na kraju 2022. godine 44.793 subjekta plaćala doprinose, godinu dana kasnije 44.882 subjekta, a na kraju prošle godine “tek” 41.702 pravna lica. U proteklih godinu dana ugašeno je 1.890 prihvatnih preduzeća, 77 akcionarskih društava i 830 samostalnih preduzetnika.

Što se tiče naplate doprinosa, zanimljivo je da najviše uplati upravo javni sektor, koji je zaključno sa 2024. godinom uplatio 587,8 miliona KM. Nakon javnog sektora najviše su uplatila privatna preduzeća, i to 559,1 milion KM, a zatim slijede akcionarska društva koja su uplatila 223 miliona KM te samostalni preduzetnici koji su uplatili 165,8 miliona KM.

Ukupno, po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje prikupljeno je 1.535.969.951 KM, što je za 183 miliona KM više nego u odnosu na 2023. godinu, i 357,7 miliona KM u odnosu na 2022. godinu. Treba napomenuti da je u ovom periodu došlo do značajnog rasta minimalne plate, što je sasvim sigurno osnovni razlog povećanja priliva doprinosa u Fond PIO.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Još toplije uz obilje sunca

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje toplije vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost i dnevnu temperaturu vazduha do 25 stepen Celzijusovih.

Na jugu i zapadu naoblačenje će biti veće i uzrokovaće kišu ponegdje.

U noći na ponedjeljak jače naoblačenje od jugozapada širiće se ka većini krajeva, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Jutarnja temperatura vazduha biće od četiri stepena na istoku do devet na jugu, u višim predjelima od tri stepena.

Dnevna temperatura biće od 19 do 25, u višim predjelima od 14 stepeni Celzijusovih.

Vjetar će tokom prvog dijela dana biti slab do umjeren, u Krajini pojačan južnih smjerova, dok će od sredine dana biti umjeren, u Krajini i Hercegovini pojačan, na momente i jak jugo.

Nastavi čitati

Društvo

LAZAREVA SUBOTA OBILJEŽENA NA LAUŠU! Stanivuković istakao značaj očuvanja vjere i tradicije

Lazareva subota, praznik koji nosi duboku simboliku vjere, porodice i tradicije, svečano je obilježena u banjalučkom naselju Lauš. Večernje bogosluženje u Hramu Svetog Jovana Bogoslova okupilo je veliki broj vjernika koji su zajedno u molitvi dočekali ovaj veliki dan.

U prepunom hramu, miris vrbovih grančica i molitveno raspoloženje stvorili su posebnu atmosferu koja je podsjetila na snagu zajedništva i važnost očuvanja duhovnih vrijednosti. Molitvu je predvodio sveštenik Ljubinko Đurić, a svečanosti je prisustvovao i predsjednik PDP-a Draško Stanivuković.

– Lazareva subota je jedan od onih praznika koji nas vraćaju korijenima, porodici, vjeri i običajima koje čuvamo generacijama. Večernje bogosluženje, hram pun naroda, miris vrbovih grančica… upravo ona slika koja najbolje opisuje snagu naše tradicije. Prisustvovao sam slavi Hrama Svetog Jovana Bogoslova na Laušu, i zajedno sa parohijanima učestvovao u molitvi koju je predvodio sveštenik Ljubinko Đurić. Hvala svima na toploj dobrodošlici! – poručio je Stanivuković.

Dodao je da je snažna vjera, čvrsta tradicija i jaka Republika Srpska put kojim treba ići i temelj koji treba čuvati.

Nastavi čitati

Društvo

OGLASILI SE NAFTAŠI: Za koji dan CIJENA GORIVA opet ide dolje, pogledajte koliko će koštati litar

Zbog pada cijena naftnih derivata, gorivo će u Srpskoj za koji dan ponovo pojeftiniti.

Kako nam je potvrđeno u Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Srpske, litar dizela i benzina bi, u prosjeku, mogao da bude jeftiniji za 3 do 5 feninga.

Trenutno, litar dizela u prosjeku košta od 2,34 do 2,39, a litar benzina od 2,35 do 2,41 KM.

Do pojeftinjena naftnih derivata u svijetu došlo je zbog zaoštravanja trgovinskog rata između SAD i Kine, te bojazni od izbijanja recesije.

To se odrazilo i na kretanje cijena goriva na našem tržištu, koje određeno vrijeme bilježe pad.

Podsjetimo, cijene goriva na domaćim benzinskim pumpama unazad nešto više od tri sedmice pale su za oko 15 feninga po litru.

Nastavi čitati

Aktuelno