Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Nenad Vuković, izjavio je danas da se sa pijetetom moramo sjećati svih poginulih boraca i civila koji su bili žrtve NATO bombardovanja 1995. godine, naglasivši da je riječ o „anticivilizacijskoj intervenciji protiv Republike Srpske“.

On je podsjetio da je tokom te akcije NATO alijansa koristila osiromašeni uranijum, što i danas ostavlja posljedice po zdravlje ljudi i životnu sredinu.

– Sa današnje distance možemo zaključiti da je volja naroda da sačuva Republiku Srpsku bila jača od svega, uključujući i stotine tona bombi koje su tada bačene na vojsku i civile – istakao je Vuković.

On je dodao da se 9. septembar ne može odvojiti ni od sjećanja na NATO agresiju na SR Jugoslaviju 1999. godine, koja je vođena pod, kako je naveo, „sramnim nazivom ‘Milosrdni anđeo’“.

– Kada se povuku paralele, jasno se vidi kakav je bio odnos međunarodne zajednice krajem prošlog vijeka prema srpskom narodu u vrijeme raspada Jugoslavije – poručio je Vuković.

Danas je u Istočnom Sarajevu obilježen “Dan sjećanja na žrtve NATO bombardovanja u Republici Srpskoj 1994–1995. godine”.

Ni u Ministarstvu odbrane BiH, na čelu sa Zukanom Helezom, još uvijek ne znaju na šta će utrošiti dodatnih 28,4 miliona KM, koliko bi trebalo da pripadne Oružanim snagama BiH u okviru Prijedloga zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu, ukoliko on bude usvojen.

Prijedlog je, podsjetimo, dobio zeleno svjetlo na sjednici Predsjedništva BiH, na kojoj su za taj dokument glasali Željko Komšić i Denis Bećirović, dok je Željka Cvijanović bila protiv. Međutim, nije prošao Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, već je vraćen na doradu Predsjedništvu BiH.

U iščekivanju sudbine ovog dokumenta, ostaje misterija šta će Ministarstvo odbrane BiH, ukoliko im bude odobreno, uraditi sa dodatnih 28,4 miliona KM, a to pitanje su postavili i brojni predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama. U ovom ministarstvu su, međutim, takođe bez odgovora.

“S obzirom na to da budžet još uvijek nije usvojen i da sve planirane nabavke nemaju istu dinamiku kroz propisane procedure realizacije, ne možemo precizirati na koji način će sredstva biti utrošena”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Ministarstva odbrane BiH.

Kako su dodali iz ovog ministarstva, prilikom izrade budžetskog zahtjeva za 2025. godinu planirano je povećanje osnovice za plate, te je zbog toga u startu budžetskom Instrukcijom Ministarstva finansija i trezora BiH povećana “gornja granica rashoda” Ministarstva odbrane BiH sa 390.502.000 KM na 398.480.000 KM.

“Prema tadašnjoj projekciji implementacije zakonskih izmjena na personalnim troškovima, bilo nam je potrebno dodatnih 9.494.000 KM, a budžetski okvir su nam povećali za 7.978.000KM. Nedostajuća sredstva na projektovanim personalnim troškovima su ‘nadoknađena’ umanjujući naš zahtjev na drugim pozicijama – operativnim troškovima”, rekli su iz Ministarstva odbrane BiH.

Dakle, kako su dodali, budžetski okvir je bio nominalno povećan, ali suštinski umanjena su ulaganja u Oružane snage BiH.

“Međutim, budžet nije usvojen pravovremeno, tako da su i potrebe za personalnim troškovima promijenjene, jer je povećanje osnovice vezano za usvajanje budžeta”, rekli su, između ostalog, iz Ministarstva odbrane BiH.

Miroslav Vujičić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kaže da je Ministarstvo odbrane BiH već pokazalo nesposobnost kroz nemogućnost utroška sredstava.

“To ministarstvo već više puta nije realizovalo sredstava koja su im odobrena. A tražiti sredstva, i to ne mala, a bez ideje na šta ih utrošiti, potpuno je besmisleno, te pokazuje ogromnu neodgovornost, da ne kažem bezidejnost”, rekao je Vujičić za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, iz Republike Srpske su i ranije upozoravali da, kada se kreira budžetski zahtjev, postoje budžetske stavke iz kojih se može vidjeti za šta se planiraju trošiti sredstva.

“U konkretnom slučaju, očigledno postoje neke zakulisne radnje i da Bošnjaci, koji Oružane snage doživljavaju isključivo kao svoje, pokušavaju da sredstva, po svemu sudeći, utroše u dodatno naoružanje i opremu. Dakle, korištenje budžetskih sredstava je vrlo jasno propisano. Ovakav način stvara određenu sumnju, ali i mogućnost zloupotrebe budžetskih sredstava”, rekao je ranije Milorad Kojić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Sad kada je i lider SNSD potvrdio da će njegova stranka učestvovati na izborima, jasno je da će se istinski i za narod najvažniji referendum održati upravo na taj dan, dan prijevremenih predsjedničkih izbora.

Ovo je na društvenim mrežama objavio potpredsjednik PDP i šef kluba poslanika te stranke u NS RS, Igor Crnadak.

– Malo ko je primijetio da je njegova izjava ujedno i potvrda da neće biti “referenduma o Dodikovoj presudi” koji je usvojila Narodna skupština, jer ne možete pitati narod da li prihvata presudu, a u isto vrijeme učestvovati na izborima koji se održavaju zbog presude – istakao je Crnadak.

Prema tome, kako je dodao, građani Republike Srpske izlaze na referendum 23. novembra, referendum koji će biti uvod za redovne izbore 2026. i koji će direktno uticati na budućnost Republike Srpske.

– Građani Republike Srpske tog dana imaće moć da se opredijele, da li žele da se produži period od 20 godina korupcije, izolacije, neizvjesnosti i straha, pod vladavinom SNSD. Ili će se odlučiti za preokret i promjenu, koja će značiti slobodnu, jaku i otvorenu Republiku Srpsku. Da li žele da i dalje iz svog džepa plaćaju razne vijadukte i druge namještene arbitraže, hoćemo li i dalje stotine miliona slati Rašidu Serdarovu, od kojih se većina vraća u džepove pojedinaca u Republici Srpskoj – naveo je Crnadak.

Referendum 23.novembra će, ističe on, pokazati i da li građani Srpske daju podršku kupovini novih kumovskih zgrada i da li žele da se novih 500 miliona KM dodjeli Prointeru.

– Zanimljivo je da će građani direktno odlučivati i sami o sebi. Na primjer, da li žele da i dalje žive u strahu, da budu primoravani da idu na režimske skupove, da skupljaju glasove za njihove kandidate i da ih šefovi maltretiraju, kontrolišu šta pišu i koga lajkuju na društvenim mrežama. Odgovaraće taj dan građani i na pitanje gdje vide sebe i svoju djecu u budućnosti, u Donjeck Republici i Tatarstanu ili u Evropskoj Uniji, gdje će biti Srbija i većina našeg naroda. Odlučivaće građani Srpske i da li žele društvo u kojem je moć u rukama institucija ili u rukama pojedinca, čija slika je već na svakom udžbeniku, a ubrzo će biti obavezna i u svakoj kući i stanu – poručio je Crnadak.

Velike i teške odluke, sa dalekosežnim posljedicama, dodaje on, su u rukama građana Republike Srpske u nedjelju, 23.novembra.

– Možda su odluke teške, ali izbor je lak, ako ćemo slušati srce i razum, a ne ono što nam saopštava RTRS – zaključio je Crnadak.