Predsjednik SAD Donald Tramp je prošle noći najavio da će on i predsjednik Rusije Vladimir Putin sljedećeg petka na Aljasci razgovarati o okončanju ruskog rata u Ukrajini. Kremlj još nije potvrdio detalje.

Sastanak bi bio prvi samit SAD i Rusije od 2021. godine, kada se bivši predsjednik Džozef Bajden sastao sa Putinom u Ženevi.

To bi moglo da znači proboj u Trampovim naporima da okonča rat, iako nema garancije da će to zaustaviti borbe, jer Moskva i Kijev ostaju daleko udaljeni po pitanju uslova za mir.

Tramp je rekao da vjeruje da i Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski žele mir.

„Pošteno govoreći, predsjednik Zelenski dobija sve što mu je potrebno“, rekao je on.

Tramp je rekao da bi mirovni sporazum vjerovatno značio da bi Ukrajina i Rusija razmjenile dio teritorije koju kontrolišu.

„Ništa lako“, rekao je predsjednik, „ali ćemo nešto dobiti zauzvrat. Biće razmjene teritorija, na dobrobit obije strane“.

Tramp je novinarima rekao da je očekivani sastanak sa Putinom mogao biti i prije 15. avgusta, „ali pretpostavljam da postoje bezbjednosni aranžmani koje ljudi, nažalost, moraju preduzeti“.

Posljednji put je ruski lider bio u SAD na sastanku sa predsjednikom Barakom Obamom na Generalnoj skupštini UN u Njujorku u septembru 2015. godine.

Prema Stejt departmentu, Putin je prvi put došao u SAD kao ruski lider 2000. godine da bi se sastao sa predsjednikom Bilom Klintonom na Milenijumskom samitu UN u Njujorku.

Sastanak 2015. godine bio je njegova sedma posjeta SAD kao predsjednika Rusije. Njegov sastanak sa Trampom biće njegov osmi dolazak u SAD.

Tramp je pred novinarima izrazio oprezni optimizam, rekavši da vjeruje da „imamo šanse“ za posredovanje u postizanju mirovnog sporazuma Rusije i Ukrajine.

Objavljujući sporazum Jermenije i Azerbejdžana, Tramp je rekao da je on „riješio ključno pitanje“ uspostavljanjem „onoga što nazivaju Trampovom (transportnom) rutom za međunarodni mir i prosperitet“ i da je taj naziv po njemu „velika čast koju nisam tražio“.

Viši zvaničnik Trampove administracije rekao je novinarima da su Jermeni predložili taj naziv.

Sporazumom se predviđa stvaranje novog trgovinskog i tranzitnog koridora nazvanog po Trampu koji će povezati kopneni Azerbejdžan sa autonomnom regijom Nahčevan. To je bio ključni cilj azerbejdžanske vlade u mirovnim pregovorima.

Tramp je rekao da bi mu bila čast da dobije Nobelovu nagradu, ali je naglasio da se „politički ne angažuje zbog toga, već zato što, zaista, prvo, želim da spasem živote“, rekao je Tramp dodajući da je zato „toliko angažovan s Ukrajinom i Rusijom“.

Pominjanje nominacije Trampa za Nobelovu nagradu za mir datira iz njegovog prvog mandata i on sada, u drugom, više govori o tome kako pomaže u okončanju sukoba, kako želi da bude poznat kao mirotvorac i koliko želi da mu se dodeli nagrada.

Kada su ga pitali da li osjeća da bi događaj sličan potpisivanju mirovnog sporazuma Jermenije i Azerbejdžana mogao da se dogodi Putinu i Zelenskom, Tramp je rekao: „Mislim da mi instinkt zaista govori da imamo šanse za to“.

Ipak ukrajinski vojnici na bojnom polju imaju malo nade u diplomatsko rješenje rata, a u petak je istekao Trampov rok da Kremlj sklopi mir i izostale su njegove prijetnje Rusiji sankcijama ako to ne učini.

Jermenski premijer Nikol Pašinjan smatra da bi Rusija mogla biti zainteresovana za ulaganje u obnovu željezničke pruge između Jermenije i Azerbejdžana u kontekstu projekta „Trampov put za mir i prosperitet“, prenosi agencija RIA Novosti.
“Trenutno, jermenskim željeznicama upravlja ruska strana – podružnica Ruskih željeznica. Možda će ruska strana biti zainteresovana za investicije kako bi se obnovila željeznička pruga Idževan-Razdan (u Jermeniji), Idževan-Gazah (u Azerbejdžanu). Ovdje će, naravno, biti potrebna saglasnost azerbejdžanske strane“, rekao je Pašinjan.

Takođe je izrazio mišljenje da će projekat biti dobra prilika za početak ekonomske saradnje između Irana i Sjedinjenih Država, kao i Rusije i Sjedinjenih Država.

U tom kontekstu, Pašinjan je podsjetio da jedna iranska kompanija gradi auto-put u Jermeniji u okviru projekta Sjever-Jug.

Prethodno je, nakon Pašinjanovog sastanka sa predsjednicima SAD i Azerbejdžana Donaldom Trampom i Ilhamom Alijevim u Vašingtonu, usvojena deklaracija o parafiranju usaglašenog teksta sporazuma o uspostavljanju mira i međudržavnih odnosa između dvije zemlje od strane ministara spoljnih poslova Jermenije i Azerbejdžana.

U tom smislu, strane su konstatovale potrebu za nastavkom daljih koraka ka potpisivanju i konačnoj ratifikaciji sporazuma i naglasile važnost jačanja mira između zemalja.

U tekstu deklaracije potpisanoj nakon sastanka u Vašingtonu, koju je objavilo jermensko Ministarstvo spoljnih poslova, napominje se da će Jermenija sarađivati sa Sjedinjenim Državama i obostrano dogovorenim trećim stranama kako bi se definisao okvir za sprovođenje programa “Trampov put za međunarodni mir i prosperitet“ (TRIPP) u zemlji. U dokumentu se naglašava odlučnost da se preduzmu sve mjere kako bi se ovaj cilj postigao što je prije moguće.

Ranije je Rojters, pozivajući se na izvore, objavio da Jermenija planira da dodijeli Sjedinjenim Državama ekskluzivna prava za razvoj tranzitnog koridora na duži period, koji će se zvati Trampova ruta za međunarodni mir i prosperitet (TRIPP).

U izvještaju se tvrdi da će ruta funkcionisati u skladu sa jermenskim zakonom, a da će Sjedinjene Države izdati zemljište u podzakup konzorcijumu koji se bavi infrastrukturom i upravljanjem.

Vilijam H. Vebster, jedina osoba u istoriji SAD koja je bila na čelu i FBI-ja i CIA-e, preminuo je u 101. godini.

Tokom svoje karijere, koja je trajala od kraja 1970-ih do početka 1990-ih, bio je jedan od najistaknutijih američkih državnih službenika, naveo je ABC njuz.

FBI je potvrdio njegovu smrt juče u saopštenju.

Vebster je proveo više od 60 godina u javnoj službi, uključujući službu u američkoj mornarici, kao savezni sudija, direktor CIA-e i direktor FBI-ja od 1978. do 1987. godine.

Na čelu FBI-ja bio je za vrijeme bivših predsjednika SAD, Džimija Kartera i Ronalda Regana, a zatim je bio direktor CIA-e od 1987. do 1991. pod administracijom Regana, a kasnije Džordža H. V. Buša.

Udruženje agenata FBI-ja istaklo je njegov „nepokolebljivi integritet i posvećenost javnoj službi kao uzor za liderstvo u sprovođenju zakona“.

Vebster je rođen 6. marta 1924. u Sent Luisu.

Studirao je na koledžu Amherst i stekao diplomu prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Vašington u Sent Luisu.

Služio je kao poručnik američke mornarice tokom Drugog svjetskog rata i Korejskog rata.

Radio je kao advokat, tužilac, a zatim sudija prije nego što je preuzeo funkciju direktora FBI-ja.