Jedna od najvećih afera koja potresa Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu jeste slučaj “Vijadukt” – nevjerovatna otimačina narodnog novca vrijedna 113 miliona konvertibilnih maraka, uz svakodnevnu kamatu od preko 18 hiljada KM. Tim novcem, kako ističe poslanik u Predstavničkom domu PS BiH Branislav Borenović, moglo se izgraditi najmanje 30 vrtića i 10 škola širom Republike Srpske.

– Nevjerovatno je gledati kako generalni sekretar SNSD-a, ujedno i ministar finansija u Savjetu ministara BiH, pregovara sa vrlo sumnjivim likovima o tome kako platiti taj iznos i na koji račun. Taj račun, navodno, vodi na neka ostrva, a sada se govori i o mogućnosti da se novac uplati na neki račun u Sloveniji – rekao je Borenović, pozivajući nadležne da hitno pokrenu ozbiljnu istragu u slučaju “Vijadukt”.

On podsjeća da je arbitražni postupak protiv Republike Srpske započet još 2017. godine, uz obavezu da sve pravne radnje i sve troškove spora snosi Vlada Republike Srpske. U cijeli slučaj, kaže, ispred Vijadukta, koji skoro ništa nije uložio u koncesiju, bile su uključene advokatske kancelarije iz regiona i SAD, ali do danas nema jasnog odgovora – ko je tačno pregovarao u ime Vlade Srpske, ko je lično donosio odluke, ko su bili pravni i finansijski savjetnici ispred Vlade Republike Srpske?

– Niko ne priča o tome kako smo došli do toga da se 113 miliona maraka treba uplatiti na tajanstveni račun. Ključno pitanje je: ko je sve ovo dozvolio i omogućio? – upozorava Borenović.

Prema njegovim riječima, Pravobranilaštvo BiH je čak 14 puta upozoravalo Vladu Republike Srpske, ali je sve ignorisano. Vlada Republike Srpske nije pokušala da riješi spor mirnim putem.

– Šta su institucije Republike Srpske radile i na osnovu kojih dokaza je “Vijadukt” došao do tog sramnog iznosa koji sada pokušava da naplati vjerovatno u dogovoru sa ministrom finansija i generalnim sekretarom SNSD-a? Ovo je skandalozno. Spremni smo da damo 30 vrtića i 10 škola nekome tamo, na neki tamo račun, a da ni ne znamo kako smo došli u ovu situaciju – poručuje Borenović.

Posebno je, kako kaže, zabrinjavajuće što je kompanija Vijadukt, prema dostupnim informacijama sa javnog saslušanja u Parlamentu BiH, u početku čak imala problem da plati taksu za arbitražu od 150 ili 200 hiljada dolara.

– A danas treba da joj se isplati 113 miliona? To je pitanje za pravosudne institucije ove zemlje – istakao je Borenović.

Na kraju, Borenović kaže da postoje navodi i da je glavno ročište u arbitraži u Vašingtonu zaista održano krišom, onlajn, bez ozbiljne institucionalne pripreme.

– Pred nama su još neki arbitražni sporovi koji predstavljaju ogromnu opasnost za finansijsku stabilnost zemlje, skoro 2 milijarde KM. Usvojeni su i zaključci sa javnog saslušanja u Parlamentu BiH, u kojima se konstatuje da se ovdje radi o brojnim nezakonitostima i da ima puno mutnih radnji. Tražimo od pravosuđa ove zemlje odmah pokretanje ozbiljne istrage u slučaju “Vijadukt” – zaključio je Borenović

Tužilaštvo BiH naredilo je Sipi da u okviru istrage u predmetu “Crna kravata” provjeri finansiranje političke partije Narod i pravda Elmedina Konakovića, jer se sumnja da je to činjeno novcem narko-kartela, prenosi Avaz.

Sarajevski dnevnik u današnjem izdanju prenosi da je naredba izdata zbog sumnje da je stranka Narod i pravda finansirana novcem koji je pripadao narko-kartelu “Tito i Dino” čiji je vođa Edin Gačanin Tito.

Dokumentacija o Narodu i pravdi je, kako dalje piše, zatražena i od Centralne izborne komisije BiH.

Prema Skaj prepiskama, na koje se Avaz poziva, članovi narko-kartela sa Titom na čelu često su finansirali partiju Narod i pravda u BiH, a Gačanin je i nekoliko puta u svojim prepiskama spominjao Konakovića.

Nepunih pet mjeseci nakon što je Narodna skupština Republike Srpske (NS RS) usvojila zakon kojim se u Srpskoj zabranjuje djelovanje pravosudnih institucija na nivou BiH, te Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), nikom više nije jasno da li se to zakonsko rješenje primjenjuje ili ne.

Nedoumice je, dodatno, podgrijao jučerašnji potez Darka Ćuluma, koji je opozvao ostavku i vratio se na direktorsku poziciju u SIPA, što je, čini se, malo koga iznenadilo, nakon ranijih odluka nosilaca najviših funkcija u Srpskoj.

Naime, prošle sedmice su Nenad Stevandić, predsjednik NS RS, i Radovan Višković, premijer Republike Srpske, dobrovoljno pristupili Tužilaštvu BiH, nakon čega su izvedeni pred Sud BiH, koji je prihvatio prijedlog Tužilaštva BiH i ukinuo im pritvor. Isto to je prethodno uradio i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

Ko se još sjeća 27. februara, kada je, kasno naveče, Narodna skupština Republike Srpske usvojila četiri zakona, i to po hitnom postupku, a među njima i Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH?

Ovim zakonom propisano je da zakoni o Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH neće biti primjenjivani niti će se izvršavati na teritoriji Republike Srpske.

Ali to nije sve – usvojen je tada, takođe po hitnom postupku, i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim je propisano da će nepoštovanje odluke institucija i organa Republike Srpske u institucijama BiH ili jedinicama lokalne samouprave biti kažnjivo zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Tu veče su svi zakoni, njih četiri, usvojeni sa 49 glasova “za” i tri “protiv”, dok poslanici iz reda opozicije nisu prisustvovali glasanju.

Bojan Kresojević, poslanik PDP-a, kaže da jedino što se može zaključiti kada NS RS usvoji zakone o zaštiti interesa Republike Srpske jeste da to znači da su ti interesi već izdani od strane vlasti.

“Dakle, kada je u pitanju svaki zakon ili zaključak koji bude usvojen u NS RS, a koji se tiče vitalnog nacionalnog interesa, kroz mjesec ili dva bude potpuno drugačije. Vidjeli smo to na primjeru zabrane djelovanja SIPA, Suda i Tužilaštva BiH. Visoki funkcioneri ne poštuju zakone, a sada vidimo i da se bivši direktor SIPA vratio u SIPA. To znači da ova vlast ne poštuje NS RS niti Republiku Srpsku”, kaže Kresojević za “Nezavisne novine”.

S druge strane, Srđan Mazalica, predsjednik Kluba poslanika SNSD-a u NS RS, kaže da Ćulum nije ništa prekršio ako se vratio u SIPA.

“Ne krši niko zakon ako i dalje nastavlja raditi u tim institucijama”, rekao je Mazalica za “Nezavisne novine”.

Na pitanje šta ako onda SIPA, pod Ćulumovim vođstvom, sutra bude imala akciju u Banjaluci ili Bijeljini, Mazalica kaže da je to onda “druga stvar”.

“Imali su i do sada… Ali ne znam ja da li je on neko ko odobrava svaku akciju”, dodaje Mazalica.

Na naše pitanje da li su zakoni koje je NS RS usvojila krajem februara još uvijek na snazi, Mazalica odgovara – jesu.

“Generalno, slabi uticaj SIPA na području Republike Srpske. Teško je bilo i očekivati da se takvi zakoni primijene odmah sljedećeg dana u punoj mjeri”, kaže Mazalica.

Ćulum je, podsjetimo, ostavku podnio prije skoro tri mjeseca, te se vratio u MUP RS gdje je trebalo da obavlja savjetničku poziciju direktora Policije Republike Srpske Siniše Kostreševića. Za “Nezavisne novine” je juče potvrdio – vratio se u SIPA.

Ova, svojevrsna sapunica, čini se, neće se raspetljati uskoro. Pokušali smo saznati šta i struka misli o svemu ovome. Jedan ugledni pravnik nam je rekao da je najbolje da se struka uopšte ne izjašnjava, već da to čine oni koji su “zaslužni” za sve ovo što danas imamo u praksi – političari.

Političari su ove zakone i te kako komentarisali. Tvrdili su – zakoni se poštovati moraju. Međutim, kada bi SIPA, po naredbama Suda BiH ili zahtjevima Tužilaštva BiH hapsila po Srpskoj, reakcije iz redova vlasti bi, uglavnom, izostajale.