Connect with us

Društvo

PODACI RAZOČARAVAJUĆI! BiH trajno zakovana na dno evropske ekonomije!

Prema prvim zvaničnim procjenama Centralne banke BiH, rast potencijalnog BDP-a nije značajno ubrzao skoro dvije decenije.

Kako se navodi u saopštenju Centralne banke, prosječna istorijska stopa rasta potencijalnog BDP-a za period 2008-2024. godina procijenjena je na 2,4%.

“Korištenjem metodologija procjene standardnih za većinu centralnih banaka, posebno u zemljama sličnog nivoa razvoja, CB BiH je procijenila potencijalni BDP i BDP jaz za istorijski period od 2008. godine i trenutni srednjoročni projekcijski horizont. Procjene prema različitim metodologijama su konzistentne, što smatramo znakom njihove pouzdanosti, a zvanična je i metodološki uporediva s procjenama za zemlje članice EU”, naveli su.

Dodali su da trenutno procjenjuju da godišnja stopa rasta potencijalnog BDP-a u 2025. godini iznosi 3,6%.

“Pri ovoj stopi rasta potencijalnog BDP-a i našoj projekciji rasta realnog BDP-a, BDP gap je blago negativan (-0,1% ispod projiciranog realnog BDP-a). Uz prosječnu stopu rasta potencijalnog BDP-a u srednjoročnom projekcijskom horizontu od 3,5% i naše projekcije rasta realnog BDP-a za isti period, očekujemo da će se BDP jaz polako zatvarati”, istakli su iz Centralne banke BiH.

Naveli su da trenutno procijenjena stopa rasta potencijalnog BDP-a nije dovoljna za dugoročno održiv rast i snažniju realnu konvergenciju ka EU.

“Strukturne reforme na tržištu rada, uključujući i one koje podstiču jače angažovanje neaktivnog radno sposobnog stanovništva, u kombinaciji s mjerama za povećanje produktivnosti, imaju značajan potencijal za podizanje dugoročnog rasta potencijalnog BDP-a u BiH”, istakli su iz CB BiH.

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da su podaci “razočaravajuće realni” ili “realno razočaravajući”.

“Naime, jako dugo smo slušali potpuno nerealne tvrdnje političara o rastu BDP-a zasnovane na prosjeku koji je uključivao i godine neposredno poslije rata kada smo naravno imali visoke stope rasta ne zato što smo se razvijali, nego praktično “uključivali” privredu koja je bila potpuno mrtva. Slično je bilo i s fiktivnim prilogom ulaganja kada smo poklanjali kompanije u privatizaciji za bagatelne iznose, ali se to knjižilo prema njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti i prikazivalo kao multimilionska ulaganja (najekstremniji primjer je Birač Zvornik, gdje su glorifikovani tzv. ulagači iz Litvanije, a svi znamo kako je to u stvari bilo)”, ističe Gavran.

Prema njegovim riječima, ukratko, procjene CB BiH su realne i porazne, a stope rasta koje bi BiH omogućile da bilo koga stigne, a i to tek kroz decenije kontinuiranog rasta i razvoja, morale bi biti daleko, daleko veće.

“Iskreno, koliko god se to činilo nedostižnim, bez dvocifrenih stopa rasta mi se nemamo čemu nadati i ostajemo trajno zakovani na dno evropske ekonomije. Jednostavno, nama trebaju ne samo reforme, nego maltene ekonomska revolucija da bismo sve ove decenije zaostajanja nadoknadili. A ne vidimo nikakve naznake, čak ni prioritizaciju ove teme, a kamoli konkretne akcije u tom smjeru”, zaključio je Gavran.

Društvo

VELIKI POSAO ČEKA FBIH: Deponije moraju da se modernizuju ili zatvore

Ovim propisom formalno prestaje da važi raniji pravilnik iz 2005. godine, čime se zatvara jedno poglavlje i otvara prostor za sistemsko i odgovorno upravljanje deponijama u Federaciji BiH.

Federalno ministarstvo okoline i turizma donijelo je novi Pravilnik o uslovima za odlaganje otpada na deponije, koji predstavlja značajan korak ka usklađivanju domaće legislative sa standardima Evropske unije.

Pravilnik detaljno reguliše ne samo tehničke i proceduralne zahtjeve za odlaganje otpada, već i uslove za rad i zatvaranje deponija širom Federacije Bosne i Hercegovine.

Jedna od ključnih novina je jasno razvrstavanje deponija u tri kategorije: za opasni, neopasni i inertni otpad. Za svaku od ovih kategorija propisani su različiti tehnički standardi, kriterijumi za prihvat otpada i operativni zahtjevi.

Dodatno, pravilnik uvodi i potkategorije unutar deponija za neopasni otpad, uzimajući u obzir različit sadržaj organske i anorganske materije.

U fokusu je i stroža kontrola prihvata otpada. Svaki otpad mora da prođe osnovnu kategorizaciju, uzorkovanje i hemijsku analizu prije odlaganja, osim u izuzetno definisanim slučajevima za male količine otpada. Zabranjeno je odlaganje čitavog niza otpada, uključujući medicinski otpad, tečne otpatke, otpadne gume, elektronski otpad, industrijske baterije i neobrađena vozila. Ovim se želi spriječiti nekontrolisano i štetno odlaganje materijala koji se mogu reciklirati ili zahtijevaju posebne tretmane.

Tehnički uslovi za rad deponija znatno su precizirani. Uvedeni su zahtjevi za geološke barijere, sisteme za prikupljanje procijednih voda i kontrolu deponijskog gasa. Pored toga, svaka deponija mora da obezbjedi tačno mjerenje količine otpada pri prijemu, kao i unos svih relevantnih podataka u informacioni sistem za upravljanje otpadom, čime se osigurava veća transparentnost i nadzor.

Da li deponije nastavljaju sa radom ili se zatvaraju?
Postojeće neuređene deponije dobile su rok od godinu dana da prijave svoju namjeru – hoće li nastaviti s radom i prilagoditi se novim uslovima, ili će biti zatvorene. Za one koje nastave s radom, obavezan je plan prilagođavanja, koji mora da bude sproveden u periodu od deset godina, uz obavezu nabavljanja nove dozvole i eventualno dozvole koja se tiče zaštite životne sredine. U slučaju zatvaranja, propisana je detaljna procedura sanacije lokacije, s jasno definisanim mjerama za sprečavanje uticaja na okolinu.

Pravilnik takođe precizira postupak dobijanja dozvole za upravljanje deponijom. Pravna lica koja žele da upravljaju deponijama moraju podnijeti zahtjev kantonalnim organima, uz elaborat o upravljanju otpadom, prostorno-plansku dokumentaciju, dokaz o vlasništvu i druge propisane priloge. Sam rad deponije ne može početi bez dozvole, a propisana je i obaveza imenovanja odgovornih osoba koje nadgledaju prijem i kontrolu otpada na terenu.

Važna komponenta pravilnika odnosi se na obaveze nakon zatvaranja deponije. Rukovodioci deponija dužni su da osiguraju nadzor, održavanje i kontrolu lokacije najmanje 30 godina nakon zatvaranja, kako bi se spriječili potencijalni negativni uticaji na zdravlje ljudi i okolinu. U slučaju da pravno lice prestane s radom, nadzor nad zatvorenom deponijom prelazi na lokalnu samoupravu.

Ovim propisom formalno prestaje da važi raniji pravilnik iz 2005. godine, čime se zatvara jedno poglavlje i otvara prostor za sistemsko i odgovorno upravljanje deponijama u Federaciji BiH.

Nastavi čitati

Društvo

Bomba ispred kafića u Zvorniku aktivirana daljinskim upravljačem: OSUMNJIČENI U BJEKSTVU

Zvornička policija traga za A.M. zbog sumnje da je bacio eksplozivnu napravu na kafić u Zvorniku, zbog čega su ranije uhapšeni S.R. iz Zvornika i M.S. iz Bijeljine.

Bomba je daljinskim upravljačem aktivirana 3. jula ove godine iza ponoći. Srećom tom prilikom niko nije povrijeđen, a u eksploziji je oštećen kafić, butik i dva vozila.

Nakon hapšenja Osnovni sud u Zvorniku je odbio da odredi pritvor S.R. i M.S, te im je izrekao mjere zabrane.

Inače, S.R. je osumnjičen da je napravio eksplozivnu napravu koja je bačena na kafić. Bombu je predao A.M. i M.S. koji su se sutradan dovezli pred kafić gdje su bombu aktivirali daljinskim upravljačem.

”Osumnjičeni A.M. i M.S. su se 2. jula dovezli do kuće S.R. u kojoj je on napravio eksplozivnu napravu koju je dao A.M. i poučio ga na koji način će je aktivirati”, saopštilo je Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini.

Nakon toga su, kako navodi tužilaštvo, zajedno otišli do objekta u Zvorniku kako bi S.R. pokazao A.M. lokaciju na kojoj se objekat nalazi.

”Sutradan, M.S. i A.M. su došli u blizinu objekta i iz vozila u pokretu A.M. je sa mjesta suvozača bacio neopoznatu eksplozivnu napravu prema objektu, koju je potom aktivirao daljinskim upravljačem. Usljed eksplozije došlo je do oštećenja više objekata i vozila u blizini”, navodi OJT Bijeljina.

Pojašnjavaju da je, nakon odbijanja prijedloga za pritvor, sud osumnjičenima S.R. i M.S. odredio mjere zabrane napuštanja boravka, oduzimanja putnih isprava, korištenja lične karte za prelazak granice, kao i mjeru zabrane sastajanja i komuniciranja sa ostalim osumnjičenima, prenosi ATV.

Inače, obojica su osunjičeni da su počinili krivično djelo izazivanje opšte opasnosti i oštećenje tuđe stvari, dok se S.R. na teret stavljaju i nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija.

Nastavi čitati

Društvo

MALO PROMJENE Danas sunčano i do 37 stepeni, pljuskovi i grmljavina ponegdje, stiže razvedravanje popodne!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti sunčano uz malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru se u prvom dijelu dana očekuju padavine.

Ponegdje će biti jači pljuskovi sa grmljavinom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Poslije podne se na sjeveru očekuje prestanak padavina uz razvedravanje, dok će se od jugozapada ka istoku javiti lokalni razvoji oblačnosti koji će ponegdje donijeti kišu i pljuskove praćene grmljavinom.

Јutarnja temperatura vazduha od 13 u višim predjelima i na istoku do 23 na jugu, a dnevna od 30 na sjeveru do 37 na jugoistoku, u višim predjelima u Krajini od 25 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar, povremeno pojačan, uglavnom sjevernih smjerova, u Hercegovini južnih.

U Republici Srpskoj i FBiH preovladava sunčano vrijeme uz malu oblačnost, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno