Društvo
MILIONER IZ MODRIČE! Evo kako se ovaj čovjek obogatio

Pala je konačna odluka, Marko Pipunić sa svojom Žito grupom izlazi na berzu. Najavljeno je pokretanje procesa inicijalne javne ponude dionica (IPO), a cilj je uvrštenje na uređeno tržište Zagrebačke berze.
Zašto bi neko dao novac privatnoj firmi, objasnio je sam Marko Pipunić.
Ovaj rođeni Modričanin u preduzetništvo se otisnuo prije 35 godina s puncem. Karijeru je Marko Pipunić, kako sam zna reći, gradio na istoj lokaciji, ali u nekoliko država, od Jugoslavije i BiH do Hrvatske i sada Evrope. S diplomom Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku osnovao je privatnu firmu koja se u početku bavila trgovinom ratarskim kulturama i repromaterijalom.
Tada sam vidio priliku da sve ono što se radilo u društvenim preduzećima, kako su se tada zvala, prenesem u firmu koja će se kasnije zvati Agroposavina. U tim prvim godinama tranzicije iz jednog društvenog sistema u drugi, iz dogovorene ekonomije u tržišnu, trgovina je bila prvi kapital, svojevrsni status s kojim smo svi znali raditi. Proveo sam dvije godine u bivšoj državi, zatim je došao rat, morali smo otići, a logika je nalagala povratak u Osijek. Taj grad sam poznavao, osjećao sam se kao domaći jer sam ovdje studirao i dugo živio. Osijek mi je, stoga, bio prirodan izbor za ulazak u agrobiznis”, otkrio je svoje početke Pipunić, osnivač i većinski vlasnik Žito grupe, u emisiji HRT-a ‘Druga strana’, prenio je tportal.
Tržište bivše države brojilo je 22 miliona ljudi i smatrao ga je velikim, ali na njemu je bilo malo privatnih firmi, a kako kaže u šali, ‘novca je bilo na lopate’, samo ga je trebalo znati uzeti.
Ovaj 64-godišnji preduzetnik 2017. godine okitio se nagradom Ernst&Young (EY) Preduzetnik godine za 2016., što ga je odvelo do Monaka, na takmičenje za titulu EY Svjetskog preduzetnika godine. A da pri tome nije znao govoriti ni engleski, njemački ili neki drugi strani jezik. Pobjedu je odnio Kanađanin.
“Onda sam prvi put shvatio da ne treba imati komplekse”, rekao je, a na pitanje voditelja je li sada industrija hrane hit u svijetu odgovorio:
“Možda sada jest, ali prije su bili zanimljivi moda, hoteli, turizam. Ovo što mi radimo, svinje, mlijeko, jaja, krave, poljoprivreda, oranje, kopanje, to nije baš zanimljivo široj populaciji. To je čak prilika da se nekada sakrijete ispod radara i uspijete. Dobro je što ne rastemo eksponencijalno brzo, ali rastemo po uobičajenoj stopi, 10, 20 posto godišnje”, kazao je.
Kako je nastala Žito grupa
Žito grupa stasala je na temeljima nekadašnjeg IPK Osijek, PPK Valpovo, Đakovštine, firmi kupljenih u stečajevima i predstečajevima. Sam Pipunić je i član Udruženja Prsten, a koji važe, kako govore, za najmoćnije lobiste u Hrvatskoj.
“Rekao bih da su te firme nastale u vrijeme socijalizma i nisu se uspjele na vrijeme prilagoditi novim okolnostima dok su privatne kompanije bile u stanju brže reagirati. Tu sam prepoznao priliku, tim više što u Slavoniji gotovo i nije bilo konkurencije, to područje tada mnogima jednostavno nije bilo zanimljivo. Sam sebi sam tada rekao: ako su te firme stare i po 50 godina, vrijedi ih detaljno analizirati. Ušao sam dubinski i shvatio da je glavni problem bio u neorganizovanosti, bez praćenja tržišne konkurencije, i neracionalnim troškovima”, objasnio je svoje poteze ovaj preduzetnik.
Na pitanje je li mu ‘na ruku išla politika’, kaže: ‘Ne mogu mi ići na ruku jer mi isključivo radimo na tržištu. Ako nama krajnji kupac neće kupiti proizvod, tu vam ne može pomoći nijedna vlast – i da hoće. S druge strane, ako se pomaže nešto što nije u skladu sa zakonima, onda ćete dovesti u problem i sebe i druge.’
Smatra da si u 35 godina nisu imali potrebe ni pomagati, a ni odmagati.
“Politika nam daje platformu, poligon, a naši menadžeri su ti koji trebaju stvarati novu vrijednost”, kaže Pipunić koji trenutno zapošljava ukupno 1600 ljudi, a njegova Žito grupa obrađuje oko 80.000 hektara zemlje.
Objašnjava da je Žito grupa vertikalno integrisana poljoprivredno-prehrambena kompanija koja može pratiti svoj proizvod od njive do stola. U jajima, pršutu, mesnim proizvodima, svinjama, mlijeku koje ne pakuju, ali ga prodaju hrvatskim kompanijama, u prednosti su u odnosu na druge jer, kako objašnjava Pipunić, u vrijeme krize lakše je balansirati.
“Imamo zaokružen ciklus, prvi smo u proizvodnji jaja, drugi u svinjama, treći u mlijeku. Niti smijem, niti želim uvjeravati nekoga da se priključi u IPO, pozivamo ljude da budu naši partneri u daljnjem širenju i razvoju”, kaže.
Ogromne investicije
U posljednjih devet godina Žito grupa investirala je više od 200 miliona evra, a u novom ciklusu planira uložiti dodatnih 105 miliona evra. Pipunić vidi priliku u svinjogojstvu, ‘tamo gdje smo nedostatni i gdje možemo biti konkurentni evropskim proizvođačima’.
“U svinjogojstvu imamo znanje, dobar know how. Idemo tome što dobro radimo uduplati kapacitete, povećati proizvodnju pršuta jer sa sadašnjih 160 hiljada imamo potražnju veću za 20, 30 posto nego što ih možemo isporučiti. Tu smo odlučili povećati kapacitet za 50 posto. To je ono što možemo u kratkom roku. Energija je danas svima u svijetu zanimljiva, bojimo se hoćemo ili nećemo imati struje, a mi smo samodostatni, onoliko koliko je potrošimo, toliko i proizvedemo”, objašnjava on.
Fudbalskim rječnikom opisao je kako je završio u zdravstvu i turizmu.
“Postoje skauti koji obilaze Brazil tražeći male Mesije i dovode ih u Barselonu. Na sličan način i ja sam imao privilegiju poznavati ljude koji su, premda rodom iz BiH, u Njemačkoj izgradili velike svjetske karijere. Zamolio sam ih da svoje znanje i iskustvo vrate u regiju iz koje su potekli. I uspio sam – uspio sam vratiti doktore iz Njemačke. Danas imamo pacijente iz Kazahstana, Dubaija, Saudijske Arabije, svi oni dolaze u Čepin”, kaže, napominjući da je sve to ‘dodana vrijednost’ kraju iz kojega dolazi.
Istovremeno hotel u Čepinu, sagrađen, kako kaže, na njivi, nigdje ničega, od Bukinga je dobio plaketu da je s ocjenom 9,9 najbolje ocijenjen hotel s preko 500 recenzija u Evropi, prenosi Biznisinfo.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno uz sunčane periode

U Bosni i Hercegovini će biti promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim periodima i maksimalnom temperaturom od od 25 do 29 stepeni Celzijusovih.
Prije podne će biti promjenljivo oblačno uz sunčane periode, a kiša je moguća samo ponegdje na istoku i sjeveru. Lokalno uz rijeke i po kotlinama moguća je prolazna jutarnja magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Od sredine dana biće toplije uz smjenu sunca i oblačnih perioda, mjestimično sa prolaznom kišom ili pljuskom. Na jugu će veći dio dana preovladavati pretežno sunčano uz prolaznu oblačnost.
U većini krajeva uveče će biti pretežno vedro.
Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar.
Društvo
VRTIĆ U PRIJEDORU BEZ ODGOVORA NA URGENCIJU: Nije poznato kada će jaslice nastaviti sa radom

Dječiji vrtić “Radost” iz Prijedora nije dobio odgovor na urgenciju za što hitniju sanaciju plafona upućenu preduzeću “Komunalne usluge” i nema informaciju o tome kada će jaslice nastaviti sa radom.
Vršilac dužnosti direktora ove predškolske ustanove Maja Vojnović je rekla da su jutros nastavljeni radovi i izrazila žaljenje što je izvođač intenzivirao njihovu dinamiku tek nakon što je inspekcija zatvorila objekat prije dva dana.
Vojnovićeva je navela da je dinamika radova intenzivirana 20 dana nakon isteka roka za njihov završetak, te da će po ugovoru izvođač snositi kaznene penale.
Ona je dodala da je od “Komunalnih usluga” jučerašnjom urgencijom tražila da završe radove ove sedmice da bi mogla da pozove inspekciju da ustanovi da li su obezbijeđeni adekvatni sanitarno-tehnički i higijenski uslovi za bezbjedan boravak djece, nakon čega bi jaslice nastavile s radom.
“Bezbjednost djece i njihovo zdravlje nisu bili ugroženi i to je nešto što je najbitnije. Demantujem napise medija da je otpao plafon”, dodala je Vojnovićeva.
Ona je najavila da iduće sedmice planira roditeljski sastanak kako bi im iz prve ruke predočila sva dešavanja, te navela da će cijena usluge biti umanjena za mjesec u kojem djeca nisu dolazila u vrtić.
Direktor “Komunalnih usluga” Dalibor Grabež potvrdio je da je rok za izvođenje radova istekao 20 dana po sklapanju ugovora koji je potpisan 31. jula, da za probijanje roka nema opravdanja, ali da su radovi organizovani tako da ni u jednom momentu ne dovedu u pitanje bezbjednost djece.
Sektor zdravstvene inspekcije Republičke uprave za inspekcijske poslove zabranio je u utorak obavljanje djelatnosti Dječijem vrtiću “Radost” u Prijedoru u dijelu centralnog objekta gdje je jaslička grupa nakon što je utvrdio da se voda pojavila na plafonu, što je dovelo do njegovog krunjenja.
Jaslice pohađa 73 djece u četiri grupe.
Društvo
OPASNI PESTICIDI iz uvoznog voća i povrća PRIJETE ZDRAVLJU LJUDI

Uvozno voće i povrće na pijacama i u prodavnicama širom Srpske ne kontroliše se dovoljno, a naši sagovornici kažu da je količina pesticida i drugih hemikalija koje se nalaze u njima i po dva-tri puta veća od dozvoljene pa na taj način ugrožavaju zdravlje ljudi.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da se prilikom proizvodnje voća i povrća koje dolazi iz uvoza koristi mnogo hemije koja je u Srpskoj unazad nekoliko godina zabranjena za upotrebu.
“Mi ipak imamo sigurniju i bolju proizvodnju, dolaze nam inspekcije i rade analizu voća. Više puta lani smo imali nenajavljene kontrole, i to na slučajnim uzorcima, i sve je bilo u granicama normale. Svi se pridržavamo uputstava”, rekao je Dojčinović.
Dodao je da se prilikom uvoza na granicama ne rade dovoljno kontrole.
“To se uzme samo poneki uzorak koji je spremljen i to je jako nesigurno. Pogotovo južno voće se tretira opasnijom hemijom”, kazao je Dojčinović za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, uvozno voće lako ulazi na naše prostore.
“Ali ono je puno pesticida, pa čak dva do tri puta više nego što je dozvoljeno i na taj način truju narod. Uvozimo nekvalitetno voće i povrće, sve ono što ne može proći na drugom tržištu ide u zemlje jugoistočne Evrope. Mi smo možda i najpogodniji za voće i povrće lošeg kvaliteta. Znamo kakve su kontrole na granicama – ili se ne vrše ili su rutinske”, kazao je Dojčinović.
Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, ističe da je u posljednjih pet godina prisutan prekomjeran uvoz robe u našu zemlju, ali da su kontrole oskudne.
“Kod nas prolazi sve što u drugim zemlja ne može. Domaći poljoprivrednici nisu protiv kontrola, ali isto tako mora da se kontroliše roba iz uvoza”, kazao je Ilić.
Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, kazala je da potrošače i proizvođače treba adekvatnije zaštititi od uvozne robe.
“Često dolazi do uvoza proizvoda koji ne zadovoljavaju svojim kvalitetom, a kojima treba biti zabranjen uvoz. Mi imamo veliki broj domaćih proizvođača koje treba zaštititi. Naši potrošači treba da se okrenu domaćoj proizvodnji”, rekla je Šešlija.
Prema njenim riječima, trebalo bi da se uvede praksa da ako se dva puta pronađe nedozvoljena supstanca na nekom voću ili povrću da se zabrani uvoz iz tih zemalja.
“Ali mislim da mi imamo institucionalni nedostatak režima kontrole na granicama”, kazala je Šešlija.
Podsjetimo, posljedni u niz takvih problema je to da je fitosanitarna inspekcija Republike Srpske zabranila uvoz dvije pošiljke banana od 40.500 kilograma iz Kostarike jer je tokom redovnog pregleda potvrđen povećan sadržaj pesticida.
Iz Inspektorata su kazali da je prilikom pregleda pošiljke nadležni inspektor izvršio uzorkovanje za laboratorijsku analizu, nakon čega je utvrđeno prisustvo pesticida iznad vrijednosti propisanih Pravilnikom o maksimalnim nivoima ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla.
“Postupajući po rezultatima analize inspektor je donio rješenje kojim je zabranjen uvoz i naloženo vraćanje ili uništavanje pošiljke u prisustvu i pod nadzorom nadležnog inspektora”, kazali su iz Inspektorata.
Pojašnjavaju da najveći rizik kod voća i povrća predstavlja nedozvoljena količina pesticida, mikotoksina i teških metala i da su upravo to parametri koji se kontrolišu.
“Svaku pošiljku voća iz uvoza mora pratiti uvjerenje o zdravstvenoj ispravnosti i sertifikat koji izdaje ovlašćeni organ zemlje izvoznice”, dodaju iz Inspektorata.
Kako su rekli, inspektori provjeravaju da li pošiljku prati sva potrebna dokumentacija, vrše detaljan pregled pošiljke i u skladu sa procjenom rizika uzimaju uzorke za analizu.
Podsjetimo, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine (BiH) krajem avgusta upozorila je da je evidentiran opasan pesticid u breskvama iz Albanije.
-
Svijet2 dana ago
LAVROV PODRŽAO REFERENDUM “U BiH se dešava državni udar”
-
Region2 dana ago
SKANDAL U ŠIBENIKU: Ušao u crkvu i pred vjernicima obavio veliku nuždu
-
Svijet2 dana ago
IZRAEL NAPAO KATAR! Tvrde da im je AMERIČKI PREDSJEDNIK dao zeleno svjetlo”
-
Svijet1 dan ago
HOROR U NEPALU! Premijeru zapalili kuću, MINISTRA GANJALI PO ULICAMA (VIDEO)
-
Politika1 dan ago
NOVI SPOR: Republici Srpskoj prijeti gubitak od oko 695 miliona evra!
-
Svijet2 dana ago
NETANJAHU PRIJETI STANOVNICIMA GAZE “Sve ovo je samo uvod”
-
Politika2 dana ago
DODIK U MOSKVI SA LAVROVOM: Jedna od tema i situacija u BiH
-
Svijet2 dana ago
MEDVEDEV PRIJETI FINSKOJ “Rusija više neće popuštati, TRAŽIĆEMO 200 MILIJARDI EVRA”