Odluka predsjednika SAD Donalda Trampa da napadne iranska nuklearna postrojenja stavlja Bliski istok u veoma nestabilnu situaciju. U regionu koji je već na ivici, Trampovi vazdušni udari stavljaju više opcija na sto za Iran, a sve te opcije nose rizik za budućnost iranskog rukovodstva – ali ne samo to… Svijet, koji naravno strahuje od širenja sukoba, trenutno gleda u jednu tačku – tačnije, u Ormuski moreuz.

Zašto je Ormuski moreuz ključan za čitav svijet?

Prije nego objasnimo zašto je ovaj moreuz od globalnog značaja, osvrnimo se na moguće opcije koje Iran ima pred sobom, nakon što su se SAD direktno uključile u sukob između Irana i Izraela.
Jedna od opcija je povratak za pregovarački sto. Teheran bi mogao objaviti da je spreman na pregovore i da traži kraj rata. To bi aktuelnom režimu moglo donijeti politički spas. Naravno, glavni adut u tim pregovorima, prema stručnjacima, bila bi nulta obogaćenost uranijuma.

Iran bi, s druge strane, mogao i napustiti Sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT), kojim se obavezao da neće razvijati nuklearno oružje. Neposredno nakon udara američkih snaga, predsjednik Odbora za vanjsku politiku iranskog parlamenta Abas Golru nagovijestio je takvu mogućnost, podsjećajući da prema članu 10. svaka članica ima pravo da se povuče ako vanredni događaji ugroze vitalne interese države.

Druga opcija – kontranapad
Iran bi mogao uzvratiti, čime bi potencijalno uvukao SAD i širi region u ozbiljan, dugotrajan sukob. Već su najavljivali da će, ukoliko SAD napadne njihova nuklearna postrojenja, uzvratiti udarima na američke trupe i interese širom regiona.

Još drastičnija mjera bila bi zatvaranje Ormuskog moreuza – ključne rute za izvoz nafte iz Zaliva. Taj potez bi uzdrmao svjetsku ekonomiju povećanjem cijena energenata i izazvao lančanu reakciju na globalnom nivou.

Istaknuti savjetnik vrhovnog vođe Alija Hamneija već je pozvao na raketne udare i zatvaranje moreuza. „Nakon američkog napada na postrojenje u Fordou, sada je red na nas“, poručio je Hosein Šarijatmadari, glavni urednik tvrdolinijskog lista Kajhan, prenosi “Telegraf“.

„Geostrateški položaj Irana mu daje moć da izazove šok na tržištu nafte, izazove inflaciju i sruši Trampovu ekonomsku agendu“, izjavio je za CNN stručnjak za Bliski istok, Mohammad Ali Šabani.
Zašto je Ormuski moreuz toliko važan?

Ormuski moreuz, širok svega 33 kilometra, razdvaja Iran i Oman, i kroz njega svakog dana prolazi oko petina svjetske nafte. Zovu ga „arterijom globalne energije“. Svaki prekid protoka kroz njega izazvao bi nagli skok cijena, ekonomske šokove i novu energetsku krizu.

Prema američkoj Upravi za energetsku informaciju (EIA), svakog dana kroz moreuz prođe 20 miliona barela nafte i velika količina tečnog prirodnog gasa – uglavnom iz Katara. Većina tog izvoza ide ka Aziji – Kini, Indiji, Japanu i Južnoj Koreji.

Većina zalivske nafte ne može se preusmjeriti drugim putem bez velikih kašnjenja. Moreuz je jedini dubokovodni prolaz pogodan za najveće tankere.

Šta bi se desilo u slučaju blokade?

Kad su se prošle sedmice tenzije pojačale, cijena nafte tipa Brent skočila je sa 69 na 74 dolara – i to bez blokade bilo kog broda. Stručnjaci upozoravaju da bi zatvaranje moreuza podiglo cijenu na preko 100 dolara po barelu.

Povećanje cijena nafte izaziva inflaciju jer utiče na 95% drugih proizvoda. Proizvodnja hrane, transport, industrija – sve bi poskupjelo.

Da li će Iran zatvoriti moreuz?

Al-Ansari smatra da je „rizik od eskalacije veoma stvaran“. Iran bi mogao koristiti zatvaranje moreuza kao krajnju mjeru pritiska, uz globalne posljedice.

U tom slučaju, centralne banke širom svijeta morale bi hitno reagovati – između povećanja kamatnih stopa i borbe protiv inflacije.

Cijene osiguranja bi skočile, lanci snabdijevanja bi bili ugroženi. U Libanu, na primjer, koji zavisi od lož-ulja iz Iraka, to bi značilo potpuni prekid napajanja električnom energijom.

Saudijska Arabija, koja svakodnevno šalje 5,5 miliona barela kroz Ormuski moreuz, ima alternativne pravce, ali su već preopterećeni. Naftovodi ka Crvenom moru i Fudžajri rade skoro punim kapacitetom. Iranov sistem Goreh–Džask funkcioniše tek djelimično.

Ako dođe do blokade, prema EIA, maksimalno se može preusmjeriti 2,6 miliona barela – što je daleko od uobičajenih 20 miliona.

Posljedice po globalnu ekonomiju

Zatvaranje moreuza posebno bi pogodilo azijske ekonomije. Kina se oslanja na njega za polovinu uvoza nafte. Indija, Japan i Južna Koreja morale bi da koriste hitne rezerve.

Pomorski transport bi poskupio jer bi tankeri morali ići oko Afrike.

Stručnjaci upozoravaju na potencijalnu globalnu recesiju, koja bi dodatno ugrozila napore za oporavak svjetske privrede.

SAD nisu direktno zavisne od ovog prolaza (uvoze samo oko 7% iz Zaliva), ali bi i one bile pogođene skokom cijena.

Zašto Iran ipak oklijeva?

Zatvaranje moreuza bi i Iran koštalo. Rat iscrpljuje devizne rezerve, a Iran ih već ima na minimumu. Ekonomski bi trpio gotovo isto koliko i njegovi protivnici.

„Jedini uslov pod kojim bi Iran mogao zatvoriti Ormuski moreuz jeste ako osjeti da mu je režim na ivici kolapsa“, rekao je Jasem Ajaka, profesor ekonomije.

Mogući odgovori svijeta

Ako dođe do blokade, mnoge zemlje bi se okrenule strateškim rezervama nafte. Ali to je samo privremeno rješenje, jer su proizvodni kapaciteti van OPEK-a već dostignuti.

Moguće je i da bi SAD ublažile sankcije zemljama poput Venecuele kako bi povećale ponudu na svjetskom tržištu.

Nafta ostaje ključni faktor svjetske stabilnosti. Zato je bezbjednost Bliskog istoka – i posebno Ormuskog moreuza – od presudnog značaja za globalni poredak i ekonomsku ravnotežu.