Connect with us

Zanimljivosti

EGIPAT VIŠE NIJE JEDINA ZEMLJA KOJA IH IMA: Tajne piramide kraljice Viktorije nalaze se u Evropi

Na škotskom kraljevskom imanju, u šumama Balmorala koje je obožavala kraljica Viktorija, krije se jedna masivna granitna piramida, kao i 11 malo poznatih spomen kamenja. Izgrađeni da obilježe kraljevske prekretnice, gubitke i izgradnju nacije.

Imanje Balmoral krije neobične mnoge priče, ali nijedna nije toliko zaintrigirala javnost kao ona o tajnim “piramidama”. Ima ih ukupno 11, rasutih po velikom imanju. Najveći je kameni monolit, po dizajnu više nalik velikim građevinama drevnog Egipta nego bilo čemu škotskom, dok su manji raspoređeni kao tragovi nekakve misterije. Potraga za njima, često se upoređuje sa potragama iz filmova o Indijani Džonsu, što još više doprinosi njihovoj mističnosti.

Kraljica Viktorija prvi put je posjetila zamak Balmoral u ruralnom Aberdinširu 8. septembra 1848. godine, šest godina nakon svoje prve posjete Škotskoj, uživala je u ljepotama šuma, vrtova i planina.

„Sve je odavalo osjećaj slobode i mira, tjeralo me da zaboravim na svijet i njegove tužne nemire“, zapisala je u svom dnevniku. Ubrzo nakon toga, baronsko imanje postalo je stalni do njenog života.

Zamak posjeduje 167 soba, balsku dvoranu, dvorište i vrt sa lavirintom u obliku čička. Prava je atrakcija, posebno u periodu od aprila do početka avgusta kada je cijela raskoš zamka otvorena za posjetioce uz ulaznice. Na širem imanju postoji i oko 80 stambenih objekata, hidroelektrana, mogućnosti za lov na jelene i tetrebe, kao i teren za golf.

Nakon pandemije Covid-19 ovi neobični spomenici počeli su da se pojavljuju na društvenim mrežama i postajali su sve više popularni.

Glavno pitanje je zašto su napravljeni?

Prema riječima profesora škotske istorije sa Univerziteta u Edinburgu, Evena Kamerona, većinu je naručila kraljica Viktorija kako bi obilježila važne događaje u životima svoje porodice, uključujući brakove svoje devetoro djece. Spomenici su posvećeni princu Albertu Edvardu, princezi Alis, princu Arturu i princezi Beatris, formirajući neku vrstu porodične mape kroz šumska brda.

Spomenik princeze Luise ima jednu od najzanimljivijih priča”, rekao je Kameron, čija se istraživanja bave istorijom Škotske od 1700-ih. „Ona je bila šesto dete i četvrta kćerka, a udala se za Džona Kembela, što je dodatno učvrstilo porodične veze s Highlandsom, što je kraljici Viktoriji bilo izuzetno važno. Postoji izvesna ironija u tome da je potomak dinastije Hanover bio tako opčinjen ovom romantičnom predstavom Škotske.“

Još jedan spomenik podignut je nakon smrti princa Alberta u decembru 1861. To je najveći spomen-kamen na imanju, u obliku piramide od granita. Sakriven na vrhu brda Craig an Lurachain, s nevjerovatnim pogledom na Nacionalni park Cairngorms, zahtijeva najviše truda da bi se do njega stiglo, i danas se često naziva “Velika piramida Škotske”, objašnjava Gordon Kesli, poznati heraldičar i bivši novinar zainteresovan za mitove i legende sjeveroistočne Škotske.

„Spomenici su fantastičan i neočekivan dodatak imanju. Apsolutno su intrigantni, jer svaki ima svoju priču i jedinstveni dizajn, ne čudi me što sve više posjetilaca želi da ih pronađe. Njihove legende zaslužuju da budu ispričane,”  rekao je Kesli.

Mnogi ne znaju da su spomenici zamalo završili na nekom drugom mjestu. Sredinom 1800-ih, kraljica Viktorija i princ Albert posjetili su više imanja prije nego što su se odlučili za Balmoral. U jednom trenutku čak su razmatrali da kupe imanje Ardverikie, koje gleda na jezero Loch Laggan na zapadu planinskog vijenca Cairngorms. Prema mišljenju Kamerona, ono im je možda bilo previše nepristupačno, čak i za Škotsku. Na kraju odluka je pala na zamak Balmoral. Najprije je uzet pod zakup 1848. godine, a cijela imovina je otkupljena četiri godine kasnije.

„Balmoral je bio daleko, ali ne previše“, objasnio je Kameron. „Imao je sve: surovi pejzaž Highlandsa, rijeku Dee i planine, a kraljica je bila očarana tom slikom o Škotskoj. Balmoral je za nju bio veoma koristan, pogotovo nakon Albertove smrti 1861. Imanje joj je pružilo utočište od svijeta.“

Potraga za spomenicima jeste putovanje u prošlost kao i u samu ideju Škotske onako kako su je oblikovali viktorijanski ideali. Kraljica Viktorija bila je zaslužna za ono što je nazvano „balmoralizacija“ Highlandsa, i kako kaže Kameron, ta ideja i dalje živi u svesti mnogih koji posjećuju ovaj kraj.

U zemlji koja obiluje drevnim kamenjem, neolitskim lokalitetima i tajanstvenim istorijama, ovaj viktorijanski spomenik i dalje izaziva divljenje. Prilaziti njemu kao i ostalim spomenicima, pješke, sam i u tišini, dok ti društvo prave zujanje insekata i pjesma ptica, dodatno pojačava njihovu čaroliju.

Zanimljivosti

STIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa

Kreatori na Fejsbuku dobijaju novi alat koji treba da im pomogne da zaštite svoj rad. Novi alat je predstavljen ove nedjelje i dizajniran je da otkrije kada se originalni snimci objave bez dozvole kreatora.
Ovaj alat će upozoriti kreatore da je neko podijelio njegov Reels a kreator će moći da blokira ovu podjelu ili da doda linkove za pozivanje korisnika na svoj profil.

Kreatori će moći da upravljaju dijeljenjem svojih sadržaja i da plasiraju sopstven nalog.

Meta kaže da je dodavanje funkcije zaštite sadržaja samo jedan dio od novih funkcija koji će se pojaviti sa ciljem da zaštite kreatore, prenosi “PCpres”.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

BIO DUG I DO 8 METARA: U Australiji pronađeni ostaci praistorijskog morskog psa

Ostaci praistorijskog morskog psa pronađeni su na jednoj plaži u Australiji, a naučnici procjenjuju da je bio dug do osam metara i znatno teži od današnjih velikih bijelih pasa.

Otkriće sugeriše na to da su moderni morski psi dostigli divovske proporcije mnogo ranije nego što se dosad mislilo, piše portal “Diskaver vajld lajf”.

Pronađeno je pet pršljenova starih 115 miliona godina koji su pripadali drevnom lamniformnom morskom psu, redu koji obuhvata i današnje vrste poput velike bijele ajkule.

Iako su pronađeni pršljenovi na obali u blizini grada Darvin na sjeveru Australije bili skoro identični kao kod velike bijele ajkule, postojala je razlika u njihovoj veličini.

Pršljenovi današnjih velikih bijelih ajkula su oko osam centimetara, a pronađeni kod Darvina bili su veći od 12 centimetara, analize su studije objavljene u naučnom časopisu “Komunikejšn biolodži”.

Na osnovu veličine pršljenova, stručnjaci procjenjuju da je životinja bila duga između šest i osam metara i da je bila težila više od tri tone.

Vjeruje se da fosili pripadaju izumrloj vrsti divovskih grabljivih morskih pasa, koji su vladali svjetskim okeanima prije otprilike 100 miliona godina.

Primjerak iz Darvina je 15 miliona godina stariji od svih dosad poznatih pripadnika ove vrste.

(Srna)

Nastavi čitati

Zanimljivosti

KAKO SE NAJBOLJE UČI SRPSKI? Korejac dao praktičan savjet, a kad vidite šta predlaže smijaćete se cijeli dan!

Mladić iz Koreje, koji se doselio u Srbiju, suočio se sa problemom svakog stranca – učenjem srpskog jezika. Iako je počeo sa standardnim udžbenikom, ubrzo je shvatio da se između književnog i kolokvijalnog jezika krije ponor, a njegov urnebesni zaključak o najboljoj metodi učenja nasmijao je celu regiju.

Korejac je na društvenim mrežama podijelio svoje muke, dajući dva klasična primjera koja najbolje ilustruju razliku između teorije i prakse srpskog jezika.

U udžbeniku piše: “Dobar dan gospodine, kako ste?”

“To Srbi nikada tako neće reći,” konstatovao je kroz smijeh, a potom otkrio kako stvarnost zvuči: “De si tebra moj, ajmo na fuka!”

Drugi primjer ticao se opisivanja lijepih djevojaka, gdje se razlika između formalnog i kolokvijalnog govora još više produbljuje.

U udžbeniku piše: “Vau, ovo je lijepa djevojka”.

“Ali stvarno Srbi, da li vi stvarno pričate tako? Ja sam čuo ovako: ‘Jaoooooj eeee vidi vidi vidi, kakva je ribaaa!’”, objasnio je on, savršeno oponašajući tipičan uzvik oduševljenja.

Ovakvi primjeri, osim čuvenih padeža, objašnjavaju zašto je srpski često noćna mora za strance – prevelika je razlika između standardnog i nestandardnog govora. Ipak, Korejac je ponudio rješenje, i to vrlo… praktično.

Umjesto da se fokusira na udžbenike, Korejac je ponudio revolucionarnu metodu za savladavanje srpskog jezika.

“Najbolji način da naučite srpski nije da se fokusiramo na knjigu ovako, nego da se fokusiramo na rakiju. Onda pijemo svakog dana rakiju sa Srbima i onda je to to. To ti je život, to je udžbenik srpskog jezika,” zaključio je on, izazivajući lavinu oduševljenih komentara.

Njegova teza o neformalnom pristupu i “rakijskoj metodi” naišla je na potpunu podršku Srba.

“Ne zovemo džabe kafanu biblioteka,” poručio je jedan korisnik.

“Bravo, ništa bez rakije, aj živjeli,” dodao je drugi, uz opasku: “Rakija spaja ljude!”

Komentari o njegovom izgovoru su se samo nizali: “Pa ti bolje pričaš nego ja”, “Fenomenalno pričaš Srpski… prosto nevjerovatno…”, a najviše pohvala dobio je upravo za svoj duhoviti, ali precizni, zaključak, prenosi “Telegraf”.

Korejac je, sudeći po reakcijama, pronašao ne samo najbolji udžbenik srpskog jezika, već i ključ za srpski mentalitet. A taj ključ je, naravno, u čašici!

Nastavi čitati

Aktuelno