Connect with us

Društvo

PIVARA IZ BANJALUKE RUŠI REKORDE Izvoz porastao 5 puta, a BiH i dalje uvozi pivo 13 puta više

Uvoz hrane i pića u BiH u prvom kvartalu ove godine premašio je milijardu maraka, dok je izvoz bio 3,5 puta manji i iznosio svega 294,8 miliona KM.

Podaci Spoljnotrgovinske komore (STK) pokazuju da se u prvom kvartalu količinski najviše uvezlo žitarica preko 115 hiljada tona, dok se vrijednosno najviše uvozilo mesa u vrijednosti preko 123,7 miliona KM, te drugih raznih proizvoda i dodataka za ishranu, u vrijednosti preko 119 miliona KM.

Najveći pad uvoza i količinski i vrijednosno bilježi šećer.

Kada je u pitanju izvoz, u prvom kvartalu 2025. godine, količinski iz BiH najviše je izvezeno bezalkoholnih i alkoholnih pića, te ulja biljnog porijekla.

“Kada posmatramo vrijednosno, iz BiH je takođe najviše izvezeno biljnih ulja i to u vrijednosti preko 55,8 miliona KM, a zatim slijede mlijeko i mliječni proizvodi i jaja u vrijednosti od preko 38,8 miliona KM, te proizvoda na bazi žitarica gdje prednjače konditorski i pekarski proizvodi u vrijednosti preko 35,7 miliona KM”, kazali su u STK.

Izvoz pića, alkohola i sirćeta vrijednosno je povećan u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period lani za 4,2 odsto, a količinski za 13,8 odsto.

Povećanju izvoza alkohola bez sumnje je doprinijela i Banjalučka pivara koja u posljednje vrijeme bilježi značajne pomake u izvozu svojih proizvoda, prvenstveno Nektar piva.

Prošla godina bila je veoma uspješna za ovu kompaniju, a ti trendovi nastavljeni su i uz ovoj.

Banjalučka pivara svoje proizvode izvozi u Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru, Sloveniju, Italiju, Austriju, Njemačku, Australiju, Kanadu, Maltu, Rusiju, te brojna istočna tržišta, a godišnje prodaju preko 70 miliona boca.

U ovoj kompaniji kažu da se Nektar profilisao kao jedini FMCG brend iz BiH koji je uspješno izašao van granica zemlje, čime je ujedno postao i najbolji brend ambasador BiH.

“Veliki uspjeh na svim tim tržištima je ostvaren zahvaljujući tome što je Nektar prepoznat kao inovativan, mlad i zabavan brend koji unosi radost, a kvalitet proizvoda Banjalučke pivare nikada nije doveden u pitanje”, poručuju iz ove kompanije.

Kontinuiran rad na poboljšanju kvaliteta Nektar piva i drugih brendova Banjalučke pivare, kao i investiranje u nabavku nove opreme i nove linije za limenke doveli su do ukupnog porasta proizvodnje od 19 odsto u prvom kvartalu ove godine. To je povećanje od preko 2.500.000 boca u odnosu na prethodnu godinu.

Izvoz nektara neprestano raste

Na rast proizvodnje svakako je uticao i rast tražnje. Zvanični podaci pokazuju da je izvoz piva iz Banjalučke pivare u 2024. godini imao rast od čak pet puta u odnosu na 2020. godinu, čineći trećinu ukupne proizvodnje.

U 2024. godini izvezeno je više od 30 miliona boca i limenki Nektar piva na tržišta Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Italije, Austrije, Njemačke, Australije, Kanade, ali i brojnih istočnih tržišta.

Rast izvoza ostvaren je na gotovo svim tržištima.

Tako je na tržištu Slovenije izvoz porastao za čak 219 odsto, Crne Gore 158 odsto, Hrvatske 31 odsto i Srbije 16 odsto.

“U 2025. godini trend rasta se nastavlja u još većoj mjeri tako da je izvoz za prvi kvartal ove godine u odnosu na prošlu godinu porastao za 96 odsto, odnosno izvezeno je više od devet miliona boca. Ovaj izvanredan uspjeh je prvenstveno rezultat povećanja izvoza na tržište Srbije za 32 odsto i otvaranja novih tržišta, a najznačajnije od svega jeste prodor na tržište Rusije gdje je izvezeno čak tri miliona boca”, kažu u Banjalučkoj pivari.

Uvoz piva u BiH 13 puta veći od izvoza

Da prostora za domaće pivare kako na domaćem tako i na ino tržištu i te kako ima pokazuju i zvanični podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Prema njihovim vrijednost uvezenog piva u prošloj godini iznosila je 184 miliona KM, a izvezenog daleko manje, odnosno svega 14,6 miliona KM.

Podatak da je u BiH u prošloj godini uvezeno 13 puta piva više nego što je izvezeno je zabrinjavajući, kažu Banjalučkoj pivari, ističući da rezultati iz Banjaluke pokazuju da ti trendovi mogu da se mijenjaju u korist domaće privrede.

“Ovaj uspjeh ‘Banjalučke pivare’ ne samo da osnažuje lokalnu ekonomiju, već podstiče i potrošače da se vrate domaćim brendovima”, navode oni.

Dobit Banjalučke pivare 2,5 miliona KM

Banjalučka pivara lani je imala ubjedljivo najbolje finansijske rezultate među pivarama u BiH.

Tako je dobit Banjalučke pivare lani iznosila 2,5 miliona KM, dok je godinu ranije bila u minusu od oko dva miliona KM.

Ukupni prihodi preduzeća takođe su imali rast i iznosili su 4,6 miliona KM, odnosno 5,2 miliona više nego u 2023. godini.

Društvo

MAGLA ZAUSTAVILA SLIJETANJE! Avion s putnicima iz Pariza završio 200 km dalje!

Avion aviokompanije “Ryanair”, koji je letio na relaciji Pariz – Sarajevo, zbog guste magle jutros, 8. septembra, nije mogao sletjeti na Međunarodni aerodrom Sarajevo, te je preusmjeren na aerodrom u Banjaluci.

Putnici su nakon slijetanja u Banjaluci iskazali nezadovoljstvo, budući da su očekivali dolazak u Sarajevo, ali zbog vremenskih uslova to nije bilo moguće, javlja Avaz.

Ipak, isto jutro avion “Turkish Airlinesa” na liniji Istanbul – Sarajevo uspio je bezbjedno sletjeti na sarajevski aerodrom.

Iz sarajevskog aerodroma poručuju da su bezbjednosne procedure uvijek prioritet te da preusmjeravanje letova u ovakvim situacijama predstavlja uobičajenu praksu u civilnom vazduhoplovstvu.

Nastavi čitati

Društvo

LJETO SE NE PREDAJE! Sunce grije još par dana, a onda stiže preokret!

Prvi dio ove sedmice biće relativno topao i uglavnom suv.

Od četvrtka ulazimo u nestabilan i svežiji period, ali najava za jače zahlađenja nema do 20. septembra, objavio je na svojoj Fejsbuk stranici meteorolog amater Marko Čubrilo.

Kliknite da biste prihvatili marketing kolačiće i omogućili ovaj sadržaj
Do srijede uveče uglavnom sunčano i relativno toplo, samo ponegdje uz prolazno povećanje oblačnosti mogući lokalni pljuskovi, ali će preovladavati suvo vrijeme.

Danas dnevni maksimumi od 25 do 34 stepena Celzijusa.

U srijedu poslije podne na zapadu regiona destabilizacija atmosfere uz grmljavinske pljuskove i osvježenje. Ovo pogoršanje će se do četvrtka uveče proširiti na cijeli region, donoseći grmljavinske pljuskove, pojačan sjeverozapadni vjetar i osvježenje, tako da bi se maksimumi u četvrtak trebali kretati od 18 na sjeverozapadu do oko 29 na jugoistoku regiona.

Petak promjenjivo oblačan i nestabilan, ponegdje uz lokalni pljusak, uglavnom na istoku regiona. Duvaće sjeverozapadni vjetar koji povremeno može biti jak. Dnevni maksimum od 17 do 24 stepena Celzijusa.

U subotu suvo i toplije, vjetar će oslabiti i okrenuti na slab, južni. Dnevni maksimum od 23 do 30 stepeni Celzijusa.

Novo prolazno pogoršanje uz grmljavinske pljuskove se očekuje u nedjelju, i to prvo na sjeverozapadu regiona, ponovo će osvježiti uz maksimume od 17 do 24 stepena Celzijusa.

Neko jače zahlađenje je, prema trenutno raspoloživim prognostičkim kartama, moguće tek oko 20. septembra.

U drugom dijelu sedmice destabilizacija atmosfere i postepen prestanak pravog ljeta, ali, za sada, bez jačeg zahlađenja.

Nastavi čitati

Društvo

KO PIJE, A KO ZARAĐUJE? Više uvozimo nego što izvozimo vodu

Na tržište Bosne i Hercegovine za osam mjeseci ove godine uvezeno je vode i sličnih napitaka u vrijednosti od 214.669.057 KM, dok je istovremeno izvezeno vode vrijedne 51.265.966 KM.

Deficit u ovoj oblasti, prema riječima ekonomista, najbrže mogu riješiti kupci.

Pokazuju to podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a oni obuhvataju vodu, uključujući prirodne ili vještačke mineralne vode i gazirane vode, bez dodatog šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aroma, led i snijeg, te vodu uključujući mineralne vode i gazirane vode, sa dodatim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju i ostala bezalkoholna pića.

Igor Gavran, ekonomista, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je važno naglasiti da kategorije koje se posmatraju uključuju i druga pića, poput gaziranih i energetskih pića, te biljnih napitaka, ledenih čajeva i slično.

Međutim, kako dodaje, to ne mijenja činjenicu da ukupno gledano imamo deficit.

– Uvoz i deficit najbrže mogu riješiti sami kupci, ako kupujemo domaće, a ne uvozno, nema efikasnije mjere od toga. Ukratko, nijedan deficit nije dobrodošao, a posebno je apsurdno kada uvozimo ono što nam realno ne treba, ali kada je voda u pitanju, slika ipak nije tako tragična kako se čini i trendovi su pozitivni, uz nadu da se i vrijednosno, a ne samo količinski mogu dalje unaprijediti uz više ulaganja i napora – kaže Gavran za “Nezavisne novine”.

On dodaje da, iako je uvoz i dalje neopravdano veliki, to ne znači dominaciju uvozne vode na bh. tržištu.

– Naime, i dalje domaći proizvođači pokrivaju većinu tržišta ‘prave’ vode i veliki dio tržišta vode s dodacima i ostalih proizvoda na bazi vode. Ima još puno prostora da se stanje popravi, da se poveća učešće domaćih brendova na tržištu, neki strani brendovi koji imaju tradiciju da prenesu proizvodnju u BiH umjesto uvoza, da domaći proizvođači prošire lepezu proizvoda i pokriju i one kategorije koje danas ne proizvodimo, a da izvoznici povećaju količinu i vrijednost izvoza u skladu s kvalitetom koji je nesporan. Svemu tome mogu doprinijeti i vlasti smanjenjem troškova poslovanja u BiH i strogim kontrolama kvaliteta uvozne robe u svim kategorijama, uključujući i vodu – objašnjava on.

Gavran je podsjetio i na analizu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH u vezi sa ovim proizvodima, a kako navodi, u prvoj polovini ove godine dominirao je uvoz vode s dodacima i raznovrsnih napitka na bazi vode, dok je uvoz “prave” vode znatno manji.

Kada je riječ o izvozu, prema toj analizi, iz BiH je otišlo više vode bez dodataka.

– Naš količinski suficit u trgovini ‘pravom’ vodom je zadržan i čak povećan, uz rast izvoza od 20 odsto. Iako analiza ne uključuje naredna tri mjeseca, vrlo je vjerovatno da se slika nije značajnije promijenila i da i dalje imamo pozitivan količinski omjer u trgovini ‘pravom’ vodom, a nepovoljan u trgovini vodom sa dodacima i ovim ostalim napicima na bazi vode – navodi Gavran za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, najveći razlog što vrijednosni omjer ne prati količinski je to što u najvećem broju slučajeva cijene vode i drugih proizvoda koji se izvoze su mnogo niže od cijena uvoznih proizvoda istih kategorija.

– Tako da, iako količinski izvezemo više ‘prave’ vode, puno je jeftinije prodajemo vani nego što skupo plaćamo uvoznu i onda imamo količinski suficit, a vrijednosni deficit. Da li je to zato što nedovoljno cijenimo vlastitu vrijednost, a precjenjujemo tuđu ili nedovoljno ulažemo u marketing ili smo ucijenjeni od stranih kupaca, ili je nešto deseto u pitanju, to je teško reći. Sami izvoznici najbolje to mogu objasniti. Iskreno mislim da naši proizvodi zaslužuju puno višu cijenu u izvozu, a da su uvozni daleko preplaćeni – tvrdi on.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno