Connect with us

Društvo

TUĐE JE SLAĐE? Dok vlast priča o patriotizmu – tržište preplavljuje UVOZNA HRANA!

Bosna i Hercegovina je tokom šest mjeseci ove godine izvezla proizvoda vrijednosti 8,65 milijardi KM, dok je u istom periodu uvezla robe za 14,95 milijardi KM, piše u analizi Spoljnotrgovinske komore BiH.

U njoj se vidi da su u odnosu na šest mjeseci prethodne godine povećani i uvoz i izvoz.Izvoz je povećan za 5,42 odsto ili oko 445 miliona KM, dok je uvoz povećan za 4,50 odsto ili oko 640 miliona KM.

Kada su u pitanju najznačajnija tržišta razmjene, na prvom mjestu je Evropska unija.

Iz EU je za šest mjeseci ove godine uvezeno robe za 9,91 milijardu KM, dok je izvezeno 6,36 milijardi KM.

Ovo znači da je uvoz iz EU veći nego ukupan izvoz BiH za ovu godinu.

Na drugom mjestu su zemlje CEFTA, iz kojih je uvezeno proizvoda za 2,34 milijarde KM, dok je u ove zemlje otišlo robe za 1,42 milijarde KM.

U zemlje EFTA je izvezeno robe za 212 miliona KM, dok je uvezeno iz ovih zemalja za 321 milion KM.

Kada su u pitanju treće zemlje, najviše se sarađivalo sa Turskom.

Iz ove zemlje je uvezeno robe za 733 miliona KM, dok je u ovu zemlju plasirano robe za 226 miliona KM.

Kina je u BiH u prvoj polovini godine plasirala proizvoda za 655 miliona KM, dok smo u jednu od najmnogoljudnijih zemalja svijeta izvezli robe za svega 12 miliona KM.

Iz SAD je došlo robe za 38 miliona KM, dok smo tamo plasirali proizvode za 142 miliona KM.

U Rusiju je izvezeno robe za 22 miliona KM, dok je iz ove zemlje stiglo proizvoda vrijednosti 115 miliona KM.

Velika Britanija je u BiH uvezla robe za 51 milion KM, dok je u tu zemlju plasirano naše robe za 38 miliona KM.

Kada su u pitanju proizvodi, najviše je izvezeno mašina, aparata, mehaničkih uređaja, vozila i oružja za 2,18 milijardi KM, pa ruda, metala i proizvoda za 1,74 milijarde KM, te drva, papira i namještaja za 1,31 milijardu KM.

Sa druge strane, najviše je uvezeno mašina, aparata, mehaničkih uređaja, vozila i oružja za 3,74 milijarde KM, proizvoda u agroindustrijskom sektoru za 2,64 milijarde KM, te hemijskih i farmaceutskih proizvoda, đubriva i plastike za 2,33 milijarde KM.

Ekonomista Igor Gavran smatra da iako je EU ekonomski daleko jača i konkurentnija od BiH, ipak se dobar dio našeg uvoza, ali i deficita, odnosi na proizvode koji nam nisu potrebni, jer imamo vlastitu proizvodnju ili resurse i uslove da je razvijemo.

“To se posebno odnosi na uvoz iz Hrvatske i Slovenije, gdje značajan dio čine prehrambeni proizvodi koji uglavnom nisu bolji pa ni drugačiji od naših. Najlakše bi se deficit mogao korigovati smanjenjem, odnosno prestankom ovakvog uvoza i njegovom supstitucijom domaćim proizvodima. Najveći potencijal je, ipak, u rastu izvoza jer neke od proizvoda koje uvozimo iz EU sami jednostavno nemamo i moramo ih uvoziti, a onda je manje važno da li je to iz EU ili nekih drugih izvora. Kada je riječ o izvozu, trenutna opsesija naoružavanjem i paranoično očekivanje rata u EU je velika prilika za našu namjensku industriju, koja je u određenim segmentima konkurentnija od one u EU i ako uspijemo izboriti status dobavljača u okviru programa velikih nabavki za oružane snage država članica EU to bi nam dugoročno moglo osigurati veliko povećanje izvoza”, objašnjava Gavran.

Prema njegovim riječima, privlačenje ulaganja iz Kine bi moglo takođe biti prilika jer EU sve više pokušava protekcionističkim mjerama otežati uvoz iz Kine i zato bi njihove kompanije mogle prenošenjem dijela proizvodnje u BiH preko nas doći do EU tržišta.

“Prilika za autohtonu domaću proizvodnju je u svim oblastima usvajanje EU standarda, a na državnom nivou dozvola za izvoz onih proizvoda koje još ne možemo izvoziti, a imamo konkurentnu proizvodnju (npr. konzumna jaja). Naravno, za sve ovo nam treba povoljnije poslovno okruženje i sposobnije vlasti koje se bave ekonomijom, a ne besmislicama, a to nemamo”, zaključio je Gavran.

Društvo

NEVJEROVATNA PRIČA! Bojan nestao prije 12 godina, proglašen mrtvim, a sada nađen živ

Nevjerojatna priča stiže iz Bugarske, Bojan Ivanov (62) iz grada Ruse pronađen je živ u improvizovanoj kolibi na planini Pirin, čak 12 godina nakon što je proglašen nestalim, a pet godina nakon što je službeno proglašen mrtvim.

Ivanova je nedavno pronašla šumarska služba, a vijest je šokirala lokalnu zajednicu i njegove rođake. Nestao je bez traga još 2013. godine.

Ivanov je posljednji put viđen 2013. godine u selu Novo Selo kraj Rusea, gdje je tada živio sam. Njegova majka, Todora Alexandrova, prijavila je njegov nestanak 9. juna 2015. nakon što se Bojan nije javljao mjesecima. Uprkos potragama, godinama nije bilo nikakvih informacija o njemu. Pet godina kasnije, 2020., majka je sudu podnijela zahtjev da se sin službeno proglasi mrtvim. Sud je tada presudio da je njegova smrt nastupila 31. decembra 2013.

Tokom suđenja svjedoci su ispričali da je Ivanov prije radio kao pomoćni radnik te da se borio s dugovima zbog neuspjelog poslovanja. Navodno su ga tražili zbog dugova, a dio njegove imovine bio je stavljen pod zalog.

Kada su ga šumari pronašli u Pirinu, Ivanov je izgledao zdravo, ali iscrpljeno. Odveden je u policijsku stanicu u Banskom, gdje je identifikovan, piše 4njuz. Prema navodima policije, odbijao je pomoć i smještaj, rekao je da ima dovoljno sredstava i da mu ne treba ništa. Nakon toga napustio je policijsku zgradu, a zasad nije poznato gdje se nalazi.

Njegov slučaj izazvao je veliko zanimanje javnosti u Bugarskoj jer se formalno još uvijek vodi kao mrtav. Lokalne vlasti sada moraju pokrenuti postupak za poništenje presude o smrti i službeno potvrditi njegov identitet.

Majka, koja je prije nekoliko godina izgubila svaku nadu, prema pisanju bugarskih medija, više nije živa i nikada nije dočekala vijest da joj je sin ipak preživio.

Nastavi čitati

Društvo

NIŽE TEMPERATURE ZA VIKEND! Stiže pogoršanje vremena, moguć i snijeg

U petak umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Magla ili niska oblačnost se lokalno na sjeveru i sjeverozapadu može zadržati čitav dan, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

U subotu, od jutarnjih časova, jače naoblačenje u cijeloj zemlji, tako da će vikend proteći u znaku pretežno oblačnog vremena u BiH. Kiša u početku samo lokalno, uglavnom na jugu i jugoistoku, a od večernjih časova ned‌jelje i u toku poned‌jeljka kiše će biti u cijeloj zemlji. U poned‌jeljak na višim planinama moguće i malo snijega. Prestanak padavina u večernjim satima poned‌jeljka.

Vjetar narednih dana slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura u naredna dva dana -2 do 4, na jugu do 6 stepeni Celzijusa. Dnevna temperatura 7 do 14, na jugu do 18 stepeni Celzijusa.

Za vikend nešto niže temperature tokom dana, ali uglavnom malo toplije ujutro, usljed povećane oblačnosti.

Nastavi čitati

Društvo

PODSJETILI NA OBEĆANJE PREMIJERA: Roditelji njegovatelji pred Narodnom skupštinom RS traže hitne izmjene zakona

Roditelji njegovatelji danas su ispred Narodne skupštine RS ponovili svoje zahtjeve i istakli da, iako su inicijativu za izmjenu zakona podnijeli u julu, odgovora još nema. Samo obećanja.

Iz Udruženja “Glas tišine” istakli su da roditelji njegovatelji svakodnevno brinu o djeci sa smetnjama u razvoju koja su potpuno zavisna od tuđe njege i pomoći, te da žrtvuju svoj lični i profesionalni život čime zaslužuju sistemsku podršku, pravnu sigurnost i dostojanstveno priznanje svoje ulogu u društvu.

“To je 24-časovni rad koji niko ne vidi i ne priznaje,a uslovi pod kojima roditelji njegovatelji u RS ostvaruju naknadu su nepravedni i neodrživi zbog čega tražimo sistemsko rješenje. Izmjene koje tražimo su ukidanje strosne granice od 30 godina života djeteta, da se roditeljima prizna radno pravni status, da se pravo ne ukida ukoliko djeca pohađaju školu ili dnevni centar”, poručili su ispred Narodne skupštine RS u kojoj je u toku sjednica na kojoj nema ove tačke dnevnog reda.

Roditelji naglašavaju da je ukidanje statusa roditelja njegovatelja zbog školovanja djeteta, povreda jednog od osnovnih i ustavom zagarantovanih prava djeteta.

“To ne može i ne smije da isključuje drugo pravo. Prema našim saznanjima oko 200 roditelja njegovatelja je izgubilo ovaj status što smatramo porazom države i društva u cjelini. Zato smo ponovo ovdje i ponovo pozivamo nadležne institucije na hitne izmjene zakona o dječijoj zaštiti koje se odnose na status roditelja njegovatelja, a kako bi se ovim porodicama osigurao minimum socijalne sigurnosti. Ja sam roditelj jednog takvog djeteta i moj sin i ja smo nakon njegove 30 godine socijalni slučajevi”, poručila je jedna ogorčena majka.

Okupljenima se obratio i Velibor Vinčić, roditelj dječaka koji je izgubio status roditelja njegovatelja.

“Moja situacija je takva da moj sin ide dva sata u školu, a ja sam zbog toga izgubio status njegovatelja prije dvije godine”, rekao je Vinčić i upitao ministra zdravlja Šeranića i premijera Savu Minića zašto je ništa ne rješava po ovom pitanju.

Roditelje su podržali i poslanici NSRS iz opozicionih stranaka koji su istakli kako su na daašnjoj sjednici manje važne teme, a da na raspravu o ovoj čekaju mjesecima.

Tanja Vukomanović, poslanica PDP-a istakla je da će poslanici ove stranke podržati roditelje njegovatelje i glasati za ovaj zakon kada on dođe na red.

“Nadam se da će i svi ostali poslanici, kako opozicije tako i vlasti htjeti da raspravljaju o ovoj temi, jer ovo je tema u kojoj nema ni opozicije ni vlasti, ovo je tema u kojoj nas roditelji trebaju- Žao mi je što smo danas opet ovdje ispred, a ne unutra, jer su mnogo manje važne teme danas na dnevnom redu, ali ne i ova”, rekla je Vukomanovićeva i dodala da će uraditi sve što je do njih da se ova tema što prije nađe na dnevnom redu sjednice.

Poslanica Liste za pravdu i red, Zagorka Grahovac podsjetila je na najavu premijera RS Save Minića koji je po dolasku na ovu funkciju ovaj problem istakao kao prioritet koji treba riješiti.

“Minić je u više navrata obećao da će ovo biti jedan od njegovih prioriteta, te ga ovom prilikom pozivam da dođe do zakonskih izmjena. Oni se pravdaju time da je problem roditelja njegovatelja kompleksan, međutim njihovi su zahtjevi jednostavni i konkretni – sistemska rješenja, izmjene zakona ili donošenje novog zakona o roditelju njegovatelju kao što je uradila Federacija, da pravo na školovanje djeteta ne isključuje pravo na njegu, da starosna granica ne bude 30 godina, i da roditelj njegovatelj dobija doprinose uz ovaj novčani iznos”, poručila je Grahovac.

Podsjećamo, premijer Srpske Savo Minić krajem septembra rekao je kako će problem ovih roditelja biti riješen u najkraćem roku, te da će javnost u veoma kratkom roku biti upoznata sa konkretnim rješenjima. Međutim, ni nakon više od mjesec dana rješenja nema.

Nastavi čitati

Aktuelno