Connect with us

Društvo

ROĐENI U MIRU STRADAJU OD RATA: Ko je kriv što se gine od mina?

Iako je rođen u miru, Mehmed Hasanamidžić (19) stradao je od posljedica rata – protivpješadijske mine, vraćajući koze koje su zalutale u minskom polju. Postavlja se pitanje ko je kriv što 30 godina nakon rata BiH nije bezbjedna zemlja i što poslije tri decenije imamo žrtve od mina?!

Iako smo bez mina trebali biti prije više od pola decenije, rokovi nisu ispunjeni, već produženi. Tako, rok koji je bio postavljen za uklanjanje mina do 2019. godine, pomjeren je za 2025. godinu, a zatim i na 2027. To je ispisano i zvanično u Programu rada Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu.

“S obzirom na nemogućnost izvršenja obaveza u zadatkom roku, Bosni i Hercegovini odobren je Zahtjev za produženje roka za implementaciju obaveza po Konvenciji o zabrani proizvodnje, upotrebe, skladištenja i transfera PP mina. Novi rok za ispunjenje obaveza je mart 2027. godine”, navodi se u pomenutom dokumentu.

Za Rusmira Hanića, eksperta za deminiranje i sudionika programa deminiranja nakon rata u BiH, u slučaju stradanja mladića iz Doboja zakazala je i država.

“Država je zakazala na razne načine, ali je najviše zakazala na struci. Pirotehnička struka je struka koja se uči i gdje prevladava iskustvo. Kada imate pregled po civilnim zaštitama, nije važno koji je entitet, reakcije su iste: nema budžeta, nema novca, nema škole, nema struke, nema organizacija da to efikasno rade… Tu nema priče. Čovjek je imao 19 godina, on je stradao u minskom polju i tu je kraj”, rekao je on za “Nezavisne novine”.

Kako je dodao, mladić je bio u označenom minskom polju, ali se postavlja pitanje da li je ušao na mjestu gdje je bila oznaka ili ne.

Na pitanje da li smo mogli očistiti BiH od mina za 30 godina nakon rata, Hanić ističe da je u najmanju ruku bezobrazno pričati o tome tri decenije poslije.

“Ne hvalim Tita, govorim o njemu kao figuri, vodio je rat na cijelom ratištu Jugoslavije, zamislite koliko je tu bilo mina, granata, ubojnih sredstava, i to je sve očišćeno za par godina. Dovelo je do sigurnosti stanovništva od Makedonije do Slovenije, naravno bilo je stradalih, ali je taj sistem u odnosu na ovaj sistem bio efikasniji bar 10 puta”, navodi on.

Kako dodaje, još prije 20 godina je rekao da će deminiranje, po načinu kako se deminira, trajati 100 godina.

Na pitanje da li smo mogli u godinama iza nas uraditi bolje, Davor Kolenda, analitičar protivminskih aktivnosti, odgovorio je pitanjem.

“Za 30 godina, šta vi mislite?”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, sam način institucionalnog organizovanja ove oblasti nije kako treba. Kolenda tvrdi i da je 2019. godine urađena nova procjena o brojnosti mina u BiH, kada je taj broj znatno porastao.

“U tom trenutku je bilo manje od 80.000 mina, a nakon te nove procjene pojavilo se 180.000 mina. Mi godišnje pronalazimo 2.000 mina, pa podijelite 180.000 sa 2.000. Znate li koliko je to godina – 90. Ovim tempom, kada bi i bilo 180.000 mina, a ja kažem da nije ni upola, mi bismo deminirali 90 godina. A ako je i ovih mojih pola, to je opet 45 godina”, objašnjava on za “Nezavisne novine”.

On kaže da u BiH i nema toliko poginulih koliko mina postoji.

“Ne možete reći da je kriva država. Kriva je država zbog socijalnog stanja, pa je taj momak morao ići po svoje koze u minsko polje. Tu je krivica država. Tuga da je mladić od 19 godina stradao radi socijalnog stanja u državi”, kaže on.

Osim vijesti o stradanju, među ljudima su odjeknule i potresne riječi majke poginulog Mehmeda.

“On mi je bio sve. Radio je, vrijedan bio. Borili smo se zajedno za koru hljeba. Otišao je gore da čuva koze koje često odlutaju u minska polja. Pokušao je da ih vrati. I tu je nešto puklo. Kažu, nema više tvog Mehe. Nisu ga iznijeli. Raznijelo ga svega. Ništa od njega. Da je barem invalid ostao da ga gledam”, potresne su riječi Feride Hasanamidžić.

Za Slobodana Blagovčanina iz Omladinskog resursnog centra Tuzla nema veće tragedije od toga da dijete plati cijenu rata koji je završio prije trideset godina.

“One leže u zemlji i čekaju. Ne prave razliku između vojnika i djeteta, između prošlosti i budućnosti, između nas i njihovih. Svaka od njih je podsjetnik da rat nikada zaista ne prestaje onog dana kada potpišemo mir. On nastavlja da ubija, da sakati, da uništava živote onih koji nemaju nikakve veze sa sukobima koji su vođeni. Rat nikada ne ubija samo svoje savremenike. On ubija i decenijama poslije, nevinu djecu, unuke i praunuke onih koji su ga vodili. On ubija vjeru da smo naučili lekciju”, napisao je Blagovčanin na svom Facebook profilu.

Kako je dodao, njegova smrt je poruka da je odgovornost društva da ukloni svaku minu.

Inače, prema podacima koje je ranije objavio Centar za uklanjanje mina u BiH u Planu deminiranja u BiH za 2025. godinu, sumnjiva opasna površina na mine u Bosni i Hercegovini iznosi 822,87 km2, što predstavlja 1,60 odsto u odnosu na ukupnu površinu Bosne i Hercegovine.

“U oko 110 ugroženih opština, odnosno 1.261 ugroženoj zajednici, pod direktnom ugroženosti od mina živi 93.071 stanovnik Bosne i Hercegovine”, navodi se u Planu deminiranja u BiH za 2025. godinu.

Prema programu rada, za 2025. godinu planirana površina za vraćanje iznosi 75 kilometara kvadratnih.

Isto toliko je planirano da se vrati i u 2026. godini.

“U planu je da se stanovništvu na sigurno korištenje vrati površina od 75 km2. Planirano vraćanje površina od 75 km2 obuhvata planiranu otkazanu površinu od 60 km2 , planiranu redukovanu površinu od 8,50 km2 , tehničko izviđanje od 5,00 i planiranu aktivnost čišćenja od 1,50 km2 . Aktivnosti netehničkog izviđanja od 70,50 km2 obuhvataju netehničko izviđanje minski sumnjivih područja od 67 km2 i izviđanje i reizviđanje pojedinačnih projekata od 3,50 km2”, navodi se u Programu rada Centra za uklanjanje mina u BiH za 2026. godinu.

Related Topics:

Društvo

STIŽU NAM NEPALCI I INDIJCI! Povećavaju se kvote za strane radnike u BiH, OVO JE PLAN ZA 2026!

Radnici iz inostranstva već godinama nisu nikakva novost u Bosni i Hercegovini, a za sljedeću godinu predloženo je izdavanje 7.427 radnih dozvola, što će, kako tvrde poslodavci, biti dovoljno, jer je privredna aktivnost na niskom nivou.

Prema navodima Ministarstva civilnih poslova BiH, a koji su na E-konsultacijama objavljeni u okviru dokumenta Odluka o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu”, od ukupnog broja dozvola na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi se 4.500 radnih dozvola, na Republiku Srpsku 2.000 radnih dozvola i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine 927 radnih dozvola.

“Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za produženje već izdatih radnih dozvola iznosi 2.350 radnih dozvola, od čega se na Federaciju BiH odnosi 1.500 radnih dozvola, Republiku Srpsku 500 radnih dozvola i Brčko distrikt BiH 350 radnih dozvola. Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini iznosi 5.077 radnih dozvola, od čega za Federaciju BiH 3.000 radnih dozvola, Republiku Srpsku 1.500 radnih dozvola i Brčko distrikt BiH 577 radnih dozvola”, navodi se u pomenutom dokumentu.

Prema navodima Ministarstva civilnih poslova BiH, donošenjem ove odluke kvalitetnije se zadovoljavaju potrebe tržišta rada u Bosni i Hercegovini, a da pri tom nije ugrožena ponuda domaće radne snage, te obezbjeđuje veća kontrola tržišta rada i smanjenje rada na crno stranih državljana.

“Godišnju kvotu radnih dozvola utvrđuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, u skladu sa migracionom politikom i uz uvažavanje stanja na tržištu rada”, objašnjavaju oni.

Kada se prijedlog za 2026. godinu poredi sa istim prijedlogom za 2025. godinu, može se vidjeti da je za sljedeću godinu isplanirano 198 dozvola više. Odnosno, za Republiku Srpsku se nije mijenjao broj radnih dozvola, za Federaciju BiH je povećan za 10, a za Brčko distrikt povećano je za 188 radnih dozvola za strane radnike.

Boj dozvola dovoljan zbog slabe privrede
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je da je i ove godine ostalo nešto neiskorištenih dozvola te da će ranije pomenuta brojka biti dovoljna za sljedeću godinu ukoliko se ovakvi trendovi u privredi nastave.

“Privredna aktivnost je na niskom nivou. Kriza u zapadnoj Evropi uzima sve više maha, to se odražava značajno na privredu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Kriza u drvopreradi je još prisutna na istom nivou kao što je bila tokom ove i prethodne godine”, kaže Škrebić dodajući da predloženi broj radnih dozvola nije dobar pokazatelj.

Poslodavce u BiH koji se odlučuju za strane radnike često muče komplikovane procedure prilikom dovođenja radne snage iz inostranstva, a prema riječima Škrebića, u posljednje vrijeme stvari bi se trebale polako mijenjati nabolje, pa bi procedure trebalo da budu brže, a dobijanje dozvola lakše.

“Međutim, to će tek postati aktivno u narednim mjesecima, pa ćemo vidjeti kako će to izgledati prilikom dovođenja budućih radnika”, ističe Škrebić za “Nezavisne novine”.

BiH bi moglo nedostajati 100.000 radnika
Problem sa nedostatkom radne snage BiH bi tek mogla osjetiti, a kako je ranije upozoravao Škrebić, BiH bi kroz nekoliko godina moglo nedostajati oko 100.000 radnika.

“Postoje neke procjene da će u narednih nekoliko godina u BiH nedostajati otprilike 100.000 radnika, što u ovakvim uslovima, gdje radnici odlaze u daleko razvijenije ekonomije, znači da će ih biti nemoguće vratiti nazad. To će biti egzistencijalni problem privrede”, rekao je ranije Škrebić za “Nezavisne novine”.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE TOMINDAN! jedan običaj morate ispoštovati

Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslaviće sutra Svetog apostola Tomu, praznik u narodu poznat kao Tomindan.

Sveti apostol Toma bio je jedan od dvanaestorice prvoapostola Hristovih.

Širio je hrišćanstvo u Palestini, a potom u Persiji i Indiji, gdje je usmrćen kopljima.

Mošti su mu u četvrtom vijeku prenesene u grad Edesu, a potom u Carigrad.

Tomindan mnoge porodice u Republici Srpskoj i Srbiji proslavljaju kao krsnu slavu.

Narodna vjerovanja i običaji
U nekim krajevima Srbije vjeruje se da ovaj svetitelj štiti domaćinstvo od vukova. Srbi vjeruju i da je Sveti Toma od oblaka oduzeo pečat zahvaljujući kojem narodu donosi kišu kao blagodet, a ne oluje koje uništavaju sve pred sobom.

Srbi vjeruju i da bi Sveti Toma, kad bi se naljutio, zemaljskom svijetu mogao da donese i drugi potom, ali u tome ga koči Presveta Marija, koja ga nadgleda. Na Tomindan koji nije crveno slovo se obično nikud ne ide i postoji izreka “Sveti Toma, sedi doma”.

Dok se u nedelju po Uskrsu slavi događaj vezan za “neverovanje” Tomino, u subotu je dan posvećen samom apostolu. Sveti Toma je poznat i kao Neverni Toma, jer je smatrao da nije moguće da je Isus vaskrsao. Prema Novom zavetu, kada se Hrist pojavio pred njim i ponudio mu da opipa rane, Toma je uzviknuo reči po kojima je upamćen:

– Gospod moj, i Bog moj! Zbog toga se danas u narodu onaj ko odbija da poveruje u nešto zove ”neverni Toma”. Veruje se da je on bio jedini od svih apostola koji je propovedao izvan granica tadašnjeg Rimskog carstva.

Širio je hrišćanstvo najpre u Palestini, potom u Persiji, a stigao je i do daleke Indije, gde je navodno umro mučeničkom smrću. Tomindan mnoge porodice u Srbiji obeležavaju kao krsnu slavu, a kako je prema narodnom verovanju Toma važio za vrednog i radnog, on se smatra zaštitnikom raznih zanatlija – drvodelja, bačvara, stolara, bunardžija i zidara.

Pripreme za slavu
Nekoliko dana pred slavu, u domu počinju pripreme, kako bi se svetac zaštitnik proslavio što svečanije. Kuća se rasprema i čisti, ukućani kupuju po nešto novo od odjeće, naročito za djecu, da se baš tog dana “ponove”. U kući treba da je svečana atmosfera i vedro raspoloženje, prenosi Espreso.

Dan uoči slave, domaćica kuće mesi kolač od čistog pšeničnog brašna, u koji se dodaje malo bogojavljenske i osvećene vodice pred slavu. Kolač se ukrašava raznim ukrasima od prostog testa (brašno i voda). na centralnom delu treba da se nađe ukras sa simbolom ISHS (Isus Hristos pobjeđuje).

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno sunčano, dan idealan za šetnju

U Bosni i Hercegovini se očekuje sunčano vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

Ujutro uglavnom vedro i hladnije, oko rijeka i po kotlinama magla i niska oblačnost. U nastavku dana preovladavaće sunčano uz promjenljivu oblačnost, dok će uveče doći do postepenog naoblačenja od zapada.

Vjetar slab do umjeren promjenljiv ili sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od jedan do pet, na jugu do devet, a u višim predjelima od minus jedan stepen Celzijusov.

Maksimalna dnevna temperatura biće od 13 do 16, na jugu oko 19 stepeni, u višim predjelima od devet stepeni Celzijusa.

Nastavi čitati

Aktuelno