Connect with us

Politika

Savjet ministara BiH odbio prijedlog CIK-a, NIŠTA OD NOVIH RADNIKA

Savjet ministara BiH nije podržao Prijedlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Centralne izborne komisije BiH tako da ova institucija BiH nije dobila saglasnost za novo zapošljavanje, koje je neophodno kako bi se nove tehnologije primijenile na izborima 2026. godine.

U CIK-u su u nekoliko navrata apelovali na nadležne da pravilnik bude usvojen te da im hronično nedostaje ljudi i za obavljanje trenutnih poslova, a kamoli za uvođenje novih tehnologija koje zahtijevaju veliki broj radnika, posebno stručnjaka iz oblasti informacionih tehnologija.

Međutim, na posljednjoj sjednici Savjeta ministara BiH nije bilo sluha, a sami članovi CIK-a koji su prisustvovali toj sjednici rekli su da je pravilnik praktično odbijen bez bilo kakve rasprave uz poneki komentar u smjeru da “zapošljavaju ljude po ugovoru o djelu”.

“Nije bilo potrebne većine i naš, ne znam koji pokušaj, nije uspio. Kako ćemo prevladati nedostajući broj ljudi, ne znam. Očigledno je da izvršni organ nema sluha za aktivnost koja je pred nama”, rekao je Ahemt Šantić, član Centralne izborne komisije BiH.

Jedan od prijedloga CIK-a koji je iznio Suad Arnautović, član CIK-a, jeste i da se ide sa inicijativom prema “onom koje je i uveo dodatne obaveze CIK-u”, a misli se na visokog predstavnika.

Njegovim intervencijama CIK-u su dodijeljene nove nadležnosti poput novih tehnologija, ali i imenovanja predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.

Zanimljivo, sve što je visoki predstavnik nametao u posljednje vrijeme bilo je isključivo po zahtjevima CIK-a.

“Treba da interveniše i on to može da izbriše odmah, dio rečenice ‘uz prethodnu saglasnost'”, rekao je Arnautović.

Inače, ta prethodna saglasnost odnosi se na Savjet ministara BiH, koji po sadašnjem zakonu daje saglasnost na pravilnik koji predloži CIK. U CIK-u smatraju da su oni nezavisna institucija kao DERK, RAK, Glavna služba za reviziju, i da im ne treba ničija saglasnost za takve stvari.

Trenutno je u CIK-u zaposlen 61 radnik, a novim pravilnikom predviđa se zapošljavanje još tolikog broja radnika, s tim da i u samom CIK-u kažu da to ne mora biti odmah i da za početak treba popuniti radna mjesta koja su neophodna. Ilustrujući kakva je situacija u CIK-u, Irena Hadžiabdić, član CIK-a, rekla je da je Pravni odjel, koji ima pet zaposlenih, za prošle izbore imao 3.000 žalbi te da su tri osobe zadužene za komunikaciju i obradu više od 12.000 predmeta koji se odnose na imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora i da samo dva čovjeka komuniciraju sa 143 opštinske i gradske izborne komisije.

“Ovdje se očigledno stvara situacija da se ovoj instituciji onemogući rad i to su moji dojmovi”, rekla je Hadžiabdićeva.

I Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a, rekla je da je odnos Savjeta ministara BiH neprihvatljiv i da je jasno da se pokušava onemogućiti rad CIK-a.

“Ogorčena sam i očekujem reakciju Parlamentarne skupštine BiH. Mi suštinsku reformu trebamo proći sa pet ljudi u pravnom sektoru”, rekla je Bjelica Prutina.

Iz rasprave na sjednici CIK-a moglo se zaključiti da će nove tehnologije na izborima 2026. godine biti vrlo teško uvesti bez dodatnog zapošljavanja te da će najveći problem biti sa IT sektorom. Kako je istaknuto, za uvođenje novih tehnologija neophodno je ispuniti tri preduslova, a to su novac, skladište i inženjeri. Dva od tri su već ispunjena, novac je obezbijeđen, a postupak nabavke skladišta za nove tehnologije je otpočeo, međutim pitanje je gdje naći i zaposliti inženjere.

“Nama trebaju IT inženjeri, sposobni IT stručnjaci, i to nije uzmi sa biroa, to su eksperti. Ti ljudi moraju biti ovdje i raditi”, rekao je Arnautović.

Politika

BORENOVIĆ KOJOVIĆU “Izabrali ste one kojima “SARAJEVO SMRDI””

Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas se povela žustra rasprava između nekih stranaka “dvije trojke”. Prvo je Predrag Kojović (NS) iznio tvrdnju da je opozicija iz Republike Srpske tražila od Trojke da se Budžet ne usvaja prije održavanja izbora u Republici Srpskoj, te da su odustali od dogovora kada su na prošloj sjednici glasali za amandmane SNSD-a.

Replicirao mu je Branislav Borenović (PD), koji je upitao Kojovića da li je ovaj istup alibi za povratak u vlast ili dalji ostanak u vlasti.

“Ne tražite izgovor, ostanite tu gdje jeste. Ako vam ne smeta da budete s onima koji govore da Sarajevo smrdi, da hodže arlauču, i svim uvredama koje smo slušali u posljednjih nekoliko mjeseci, ok. To je vaša odluka. Vi ste te ljude izabrali, i SNSD i HDZ i da mijenjate stanje u ovoj zemlji”, rekao je Borenović i dodao:

“Rezultati su vidljivi danas. Ako vi mislite da su isti oni koji iznose svoje ksenofobične tvrdnje, ako ste vi odlučili da sjedite s tim ljudima to više govori o vama”, rekao je Borenović.

Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine poslanici su se izjasnili da po hitnom postupku raspravljaju o Prijedlogu zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2025. godinu. Od 40 prisutnih, 19 poslanika je glasalo za, 13 je bilo protiv i osam suzdržanih. Budžet je u proceduru uputilo Predsjedništvo BiH.

(Vijesti.ba)

Nastavi čitati

Politika

Blanuša o poskupljenju struje “NIJE NAROD RAJA DA PLAĆA DANAK VAŠIH PLJAČKI”

„Narod neće i ne smije plaćati javašluk u Elektroprivredi Republike Srpske /EPRS/. Besraman je zahtjev za povećanje cijene električne energije od 33 odsto, a još besramnije je očekivanje da poniženi narod i privreda plate pljačke i uništavanje EPRS. Nećemo dozvoliti da se od naroda otima i da se dalje ponižava, da bi se dalo Rašidu Serdarovu, zetovima, kumovima i porodičnim firmama“. Ovo je poručio prof. dr Banjalučkog Elektrotehničkog fakulteta Branko Blanuša, povodom zahtjeva EPRS za novo poskupljenje struje koje bi u prosjeku iznosilo 33 odsto.

„Кada su šurovali i pljačkali sa Serdarovom, narod nisu pitali, a sada od naroda traže da skupi 300 miliona za njihova nedjela! Za razne prijateljske studije, EPRS je u zadnje dvije godine dala 11 miliona КM. Jednom zetu je dala 26 miliona КM. Anonimnom „Xplode media“ iz Trebinja otišlo je 3.450.000 КM za oglašavanje, „Grudisu“ iz Doboja čak 7,6 miliona КM, a porodičnoj televiziji preko 1,3 miliona КM. Očekujete da to narod i privreda plate? Neće moći, dosta je ponižavanja naroda! Biće Srpska ponovo ponosna“, ističe profesor Blanuša.

On naglašava da poskupljenje električne energije za sobom lančano nosi i opterećenje privrede, poskupljenje osnovnih životnih namirnica, roba i usluga.

„Umjesto da popravljamo životni standard i otvaramo radna mjesta, oni ugrožavaju postojeća radna mjesta i uništavaju egzistenciju naroda! Oni koji su nemilice uništavali i pljačkali najvažniji resurs Republike Srpske i ugrožavali njenu energetsku stabilnost, svu štetu treba da nadoknade iz sopstvene imovine a ne preko leđa naroda. Zato, u nedelju glasate i protiv pljačke preko leđa naroda i svođenja naroda na kmetovski položaj. Glasate za ponosnu Republiku Srpsku u kojoj će vlast služiti narodu i zaštititi njegove interese“, poručio je prof. dr Branko Blanuša!

(BN)

Nastavi čitati

Politika

PRIJETNJE NOVOG SVJETSKOG PORETKA! BiH najranjivija zbog slabe vojske i političkih podjela

Nakon što se unipolarni svijet pod vođstvom SAD počeo rastakati, Bosna i Hercegovina bi mogla biti među zemljama koje će najviše osjetiti posljedice.

Dejtonskim sporazumom implicitno je postavljen koncept da BiH neće imati jaku vojsku, jer je to najbolja garancija za dugotrajni mir – ako narodi u BiH nemaju puno oružja nadohvat ruke, veća je šansa da neće doći do ponovnog izbijanja neprijateljstava.

Ova strategija počivala je na pretpostavci da će svijet ići ka deeskalaciji, a ne ponovnom naoružavanju.

To je važno iz razloga što relativno slabo naoružana i opremljena BiH s malom vojskom može biti bezbjedna samo ako su Srbija i Hrvatska, dva njena jaka susjeda koja imaju interese u BiH, u dobrim međusobnim odnosima i na putu ka zajedničkoj budućnosti u EU.

Kada se početkom rata u Ukrajini praktično raspao unipolarni svijet i kada su zemlje širom svijeta krenule da se naoružavaju, počele su se naoružavati i Srbija i Hrvatska, što se sve direktno odražava i na BiH, gdje je unutrašnja stabilnost direktno ovisna od odnosa Zagreba i Beograda.

Osim toga, vojna doktrina koju je usvojila BiH praktično se raspala razvojem nove vojne tehnologije podstaknute ratom u Ukrajini, gdje su upotreba dronova i uvezivanje vojnih sistema putem interneta vojne strategije praktično redefinisale iz temelja.

NATO je pokrenuo novi koncept u koji uključuje odbranu od dronova nakon što su se ovih sedmica u Evropi svakodnevno počeli pojavljivati dronovi iznad kritičnih vojnih instalacija, za koje EU i NATO optužuju Rusiju.

Opasnost od ovih dronova ne mora doći samo od Rusije, njih mogu koristiti i druge zemlje, pa i kriminalne grupe, koje mogu napasti kritična postrojenja, poput vodozahvata, elektroenergetskih objekata, mostova i druge kritične infrastrukture. Sve zemlje u Evropi pripremaju se za nove prijetnje koje dronovi predstavljaju, a jedino je BiH, čija je vojna struktura određena Dejtonom sa stranim vojnim protektoratom, ovisna od drugih faktora na koje ne može da utiče.

Đuro Kozar, vojni analitičar iz Sarajeva, ističe za “Nezavisne” da je problem BiH što ona nema dovoljno resursa za odbranu ni u pogledu tradicionalnih vojnih sredstava, a kamoli u pogledu novih prijetnji poput prijetnje dronova, sajber napada ili hibridnih aktivnosti koji se sada dešavaju u Evropi.

Prema njegovim riječima, suština problema je što u Republici Srpskoj ne žele da izdvajaju za Oružane snage BiH, jer žele da BiH bude demilitarizovana, a u Federaciji i bošnjačka i hrvatska politička komponenta, u principu, žele njihovo jačanje.

Kozar podsjeća da je vojni dio Dejtonskog sporazuma postavio okvir za bezbjednosnu arhitekturu u regionu, a da je taj okvir postao neadekvatan onog trenutka kad je Hrvatska ušla u NATO, a Srbija odlučila da ostane neutralna.

“Dejton nije zabranio BiH da se ona naoružava, ona na to ima pravo, ali je problem što zemlja nema velikih mogućnosti da se njene OS modernizuju i da one imaju sve što im je potrebno za odbranu”, smatra Kozar.

Prema njegovim riječima, i ono što je BiH dobila potiče uglavnom iz donacija SAD i drugih prijateljskih zemalja, uglavnom članica NATO-a, a ne zato što je sama BiH ulagala u svoju bezbjednost.

BiH bi svoje bezbjednosne probleme mogla riješiti učlanjivanjem u NATO, ali u Republici Srpskoj postoji snažan otpor zbog ne tako davne prošlosti i sjećanja koja su još relativno svježa.

Zato će, po svemu sudeći, BiH i dalje ostati u vakuumu, barem dok ne dođe do neke vrste unutrašnjeg konsenzusa u pogledu bezbjednosne strategije.

Ranijih godina pisali smo da BiH nema svoju avijaciju, pa kada bi se iznad zemlje pojavio neidentifikovani avion, BiH ne bi imala čime da ga isprati iz svog vazdušnog prostora.

Sada bi se moglo desiti da iznad bh. kritične infrastrukture, poput aerodroma, “šetaju” neidentifikovani drononovi, koje bi bh. protivvazdušna odbrana mogla nemoćno gledati kroz dvogled.

Nastavi čitati

Aktuelno