Connect with us

Svijet

TRAMP POTPISAO ZAKON o objavljivanju Epstinovih dosijea

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država potpisao je zakon kojim se od Ministarstva pravde traži da u roku od 30 dana objavi dosijee povezane sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, nakon gotovo jednoglasnog usvajanja zakona u Predstavničkom domu i Senatu ove nedelje.

Tramp je potpisivanje zakona objavio na mreži “Truth Social”, kritikujući istaknute demokrate povezane sa Epstinom.

“Možda će istina o ovim demokratama i njihovim vezama sa Džefrijem Epstinom uskoro da bude otkrivena, jer sam upravo potpisao zakon o objavljivanju Epstinovih dosijea”, napisao je on.

Tramp je podržao zakon tokom vikenda, nakon što se nekoliko republikanaca u Predstavničkom domu pridružilo demokratama i primoralo glasanje.

Zakon je u utorak usvojen sa 427 glasova “za” i jednim “protiv”, dok je Senat usvojio meru jednoglasno.

Marija Farmer, koja je optužila Epstina i njegovu saradnicu Gislen Maksvel za seksualno zlostavljanje tokom 1990-ih, rekla je da je potpisivanje zakona “dugo trajalo”.

Ona je navela da je decenijama čekala odgovore o tome kako su federalne vlasti istraživale njene prijave i da su njeni pozivi na transparentnost ignorisani kroz gotovo pet administracija.

Farmer trenutno tuži FBI, tvrdeći da je ignorisao njenu početnu prijavu, i istakla je da zakon ne oslobađa odgovornosti za neuspeh vlasti u proteklih 30 godina.

Ona je dodala da se nada potpunoj transparentnosti, uz uklanjanje samo materijala koji se odnosi na seksualno zlostavljanje dece i identifikacione podatke žrtava.

Zakon o transparentnosti Epstinovih dosijea nalaže državnoj tužiteljki Pem Bondi da objavi sve neklasifikovane zapise, komunikacije i istražne materijale Ministarstva pravde i FBI-ja koji se odnose na Epstina i Maksvel.

Nije poznato koji će novi dokumenti biti objavljeni, ali njih dvoje bili su predmet brojnih federalnih istraga skoro dve decenije, a desetine hiljada strana dosijea već su objavljene poslednjih meseci.

Epstina su 2000-ih istraživale savezne i lokalne vlasti na Floridi, što je završeno sporazumom o priznanju krivice po optužbama za prostituciju, kojim je izbegao federalnu optužnicu.

On je 2019. godine optužen na saveznom sudu u Njujorku za trgovinu maloletnicima u svrhu seksualne eksploatacije, ali je izvršio samoubistvo u pritvoru.

Maksvel je 2020. optužena za trgovinu maloletnicima i osuđena na 20 godina zatvora.

Demokrate su kritikovale Trampa zbog njegovog ranijeg prijateljstva sa Epstinom, dok je Tramp prozivao bivšeg predsednika SAD, Bila Klintona.

Ni Tramp ni Klinton nisu optuženi niti protiv njih postoje optužbe, a obojica negiraju nezakonite radnje.

Usvajanje zakona predvodili su demokratska poslanica Ro Kana i republikanski poslanik Tomas Masi.

Oni su pokrenuli “peticiju za razrešenje” (discharge petition), kojom poslanici mogu da primoraju rukovodstvo da stavi neki zakon na glasanje ukoliko peticiju potpiše većina članova.

Peticiju su podržala četiri republikanca, uključujući Masija i Mardžori Tejlor Grin, nekadašnju Trampovu saveznicu.

Tramp je prošle nedelje povukao podršku Grin, što je, prema spekulacijama, povezano sa slučajem Epstin.

Peticija je nedeljama imala 217 potpisa – jedan manje od potrebnog broja, dok novoizabrana demokratska poslanica Adelita Grihalva nije položila zakletvu.

Demokrate su optužile predsednika Predstavničkog Doma Majka Džonsona za odlaganje zakona, a on je rekao da Predstavnički dom nije zasedao zbog blokade vlade.

Grihalva je prošle nedelje potpisala peticiju, čime je omogućeno glasanje.

Svijet

ZAHAROVA OŠTRO O EVROPI: Postali ste sponzor terorizma

Moderna Evropa postala je sponzor terorizma nakon što je zažmurila na smrtonosni požar 2014. godine u Domu sindikata u Odesi i nespremnost Ukrajine da istraži ovu tragediju, ocijenila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

“Ovo ni na koji način ne utiče na finansijsku ili moralnu podršku Kijevu. Očigledno je da je podsticanje nacizma i finansiranje terorizma postalo tradicija u modernoj Evropi”, istakla je Zaharova u komentaru povodom 12 godina od tragedije u Odesi.

Ona je upozorila da ukrajinska Vlada nastavlja da odugovlači sa istragom o masakru uprkos svim obećanjima da će je završiti.

Ukrajinski nacionalisti su 2. maja 2014. godine zatvorili profederalne demonstrante u Domu sindikata u Odesi i zapalili zgradu. U ovom zločinu poginulo je 48 ljudi, a oko 250 je povrijeđeno u sukobima sa ukrajinskim radikalima.

Evropski sud za ljudska prava je u martu 2015. godine proglasio Ukrajinu krivom zbog neuspjeha u sprečavanju nasilja u Odesi 2014. godine.

Sud je presudio da vlasti nisu preduzele mjere za sprečavanje i zaustavljanje nasilja i da nisu blagovremeno sprovele operacije spasavanja ljudi zarobljenih u požaru, podsjeća RIA Novost

Nastavi čitati

Svijet

SKANDAL U ŠVAJCARSKOJ: Zauzeo zemlju i proglasio se kraljem

Švajcarac po imenu Džonas Loviner privukao je pažnju javnosti širom Evrope nakon što se proglasio “kraljem Švajcarske”, uspjevši da sastavi mozaik zemljišnih parcela bez plaćanja ijednog franka.

Njegov neobičan uspon nije zasnovan na vojnom osvajanju ili naslijeđenom bogatstvu, već na vještom iskorištavanju malo poznate pravne odredbe koja omogućava polaganje prava na zemlju bez vlasnika ili neregistrovane posjede.

Identifikujući zapostavljene parcele, uključujući dijelove puteva i sitne posjede, Lauwiner je postepeno izgradio ono što on naziva “carstvom”.

Iako njegova kraljevska titula nema pravnu snagu, njegove akvizicije zemlje su stvarne, što ga je stavilo u centar rastuće debate o zakonu, vlasništvu i moći u modernoj Švicarskoj.

Lovinerova strategija oslanja se na odredbe Švicarskog građanskog zakonika, tačnije na član 658, koji pojedincima omogućava da polažu pravo na zemlju koja nema registrovanog vlasnika u katastru. Takve parcele najčešće obuhvataju zaboravljene posjede, administrativne praznine proistekle iz istorijskih grešaka ili fragmente infrastrukture poput pristupnih puteva.

Sistematskim identifikovanjem ovih “sivih zona”, Lauwiner je sakupio više od 110.000 kvadratnih metara zemlje raspoređene širom različitih švicarskih kantona. Iako veći dio ove zemlje nije povezan u jednu cjelinu, on mu daje pravnu kontrolu nad brojnim, raštrkanim dijelovima teritorije.

Pored pravnih akvizicija, Loviner je svoj projekat uokvirio kao simboličnu monarhiju.

Organizovao je ceremoniju krunisanja i usvojio kraljevske simbole kako bi promovisao svoje “kraljevstvo”. Ipak, s obzirom na to da je Švicarska federalna republika, njegova titula nema nikakvo zvanično priznanje.

Oznaka “kralj” je prvenstveno lični brend koji služi da privuče pažnju na njegove aktivnosti.

Njegove akcije izazvale su oštre kritike lokalnih vlasti i stanovnika. U pojedinim slučajevima, njegovo preuzimanje vlasništva nad malim, ali strateški važnim parcelama, poput privatnih puteva, dovelo je do ozbiljnih sporova oko prava na prolaz i održavanje infrastrukture.

Kritičari smatraju da je ovakvo iskorištavanje pravnih praznina duboko neetično, posebno kada direktno utiče na funkcionisanje lokalnih zajednica. Pojedini zvaničnici su njegov pristup opisali kao zloupotrebu sistema, a ne kao legitimno ostvarivanje prava na imovinu.

Priča o Džonas Loviner nalazi se na tankoj granici između pravne domišljatosti, umjetničkog performansa i čiste ekscentričnosti.

Cijeli slučaj služi kao podsjetnik da moderni zakoni i dalje mogu proizvesti apsurdne ishode, gdje zaboravljena zakonska klauzula i nekoliko zapostavljenih njiva postaju temelj samoproglašenog kraljevstva, piše Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

“OČEKIVANO” Stigao odgovor iz Njemačke nakon Trampove odluke da POVUČE AMERIČKU VOJSKU iz zemlje

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius ocijenio je da najavljeno povlačenje dijela američkih trupa iz Njemačke nije iznenađenje, ali je naglasio da strateška saradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama ostaje čvrsta.

Pistorijus je rekao da je odluka SAD da smanji vojno prisustvo u Evropi “bila očekivana“, ali da to ne mijenja osnovne bezbjednosne odnose u okviru NATO saveza, prenosi njemački informativni portal Fokus.

On je istakao da dvije zemlje nastavljaju blisku vojnu saradnju, posebno kroz zajedničke baze i komande u Njemačkoj.

– Tijesno sarađujemo sa Amerikancima u Ramštajnu, Grafenveru, Frankfurtu i drugde, za mir i bezbjednost u Evropi, za Ukrajinu i za zajedničko odvraćanje – rekao je Pistorijus.

Istovremeno, istakao je da američke oružane snage u Njemačkoj nisu važne samo za Evropu.

– Iz svojih baza ovde, SAD koordiniraju i druge vojne zadatke, na primjer, u vezi sa interesima bezbjednosne politike u Africi i na Bliskom istoku – dodao je njemački ministar.

Pistorijus je takođe poručio da NATO mora da se prilagodi novim okolnostima i postane “više evropski orijentisan”, uz veću odgovornost evropskih država za sopstvenu bezbjednost.

Prema njegovim riječima, Njemačka se kreće u pravom smjeru.

– Bundesver raste, nova oprema se brže nabavlja, a važna infrastruktura se proširuje – istakao je Pistorijus.

On je pomenuo i saradnju unutar neformalne evropske Grupe pet, koju čine Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Poljska i Italija, sa ciljem usklađivanja bezbjednosnih politika i jačanja odbrambenih kapaciteta Evrope.

Nastavi čitati

Aktuelno