Uncategorized
DOK UKC TUZLA TONE, vlast podržava kliniku hrvatskog biznismena
Univerzitetsko-klinički centar Tuzla u okviru svojih kapaciteta nema PET/CT uređaj koji se smatra zlatnim dijagnostičim aparatom kod malignih bolesti. U aprilu je nakon više od dvije godine kupljen jedan Linearni akcelerator za zračenje onkoloških pacijenata. I dok nekada vodećoj zdravstvenoj ustanovi u BiH nedostaju osnovni aparati za liječenje onkoloških pacijenata vlast Tuzlanskog kantona i Federacije BiH okupila se u živiničkim Malinama kako bi otvorili privatnu kliniku kontroverznog hrvatskog biznismena Ivana Rajkovića.
Otvaranju privatne klinike prisustvovao je ministar zdravstva FBiH Nediljko Rimac (HDZ), premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić (SDA), potpredsjednik Skupštine Tuzlanskog kantona Boris Krešić (DF) i gradonačelnik Živinica Began Muhić (SDA).
Premijer Halilagić je kazao da je Tuzlanski kanton „najmnogoljudniji u FBiH i da kao takav od danas zasluženo ima PET/CT za svoje građane, kao i ukupno tri linearna akceleratora“.
Međutim, odgovor na pitanje kada će UKC Tuzla dobiti PET/CT nismo dobili.
Odgovorila nam je ministrica zdravstva Tuzlanskog kantona Dušanka Bećirović koja je za CAPITAL kazala da je “PET/CT za UKC Tuzla predviđen za iduću godinu da se kupi“ i da se „trenutno priprema prostor.“
Ministar zdravstva FBiH Nedeljko Rimac je novootvorenu bolnicu nazvao strateški značajnom za smanjenje listi čekanja i osiguranja bržem pristupu životno važnim meicinskim uslugama.
Ali, ni on nije želio kazati zašto ti uređaji nisu decenijama nabavljani u javnu ustanovu.

Međutim, vratimo se na početak procesa kada je ova investicija krenula u realizaciju.
U prvoj polovini februara investitor Isak Đug obratio se Vladi Tuzlanskog kantona za izdavanje vodne saglasnosti za objekat čija je namjena radiološko-onkološka klinika. U drugoj polovini istog mjeseca staje jedini Linearni akcelerator, aparat za zračenje onkoloških pacijenata u Univerzitetsko-kliničkom centru Tuzla.
Kupovina novog uređaja trajala je nešto više od dvije godine.
Razlog su neuspjeli tenderi za koje je Tužilaštvo Tuzlanskog kantona utvrdilo da su namještani kompaniji Inel-med iz Mostara čiji je vlasnik Marko Tadić. Optužnica je podignuta protiv tadašnjeg direktora Denijala Tulumovića (državni zastupnik u PS BiH iz SDA) i direktora za sestrinstvo Šefika Husića. Prije samog potvrđivanja predmet je preuzeo Posebni odjel federalnog tužilaštva POSKOK. Kako su potvrdili prije nekoliko dana za portal Interwiev.ba ovoga puta osumnjičeno je pet osoba. Po završetku istrage, javnost će obavijestiti o rezultatima.
Za to vrijeme u živiničkim Malinama gradila se privatna klinika koja će pružati usluge koje Univerzitetsko-klinički centar Tuzla nije u mogućnosti zbog nedostatka opreme.
U junu ove godine u Skupštini Tuzlanskog kantona podnesena je inicijativa za kupovinu PET/CT aparata u UKC Tuzla.
Prema riječima Rijada Kurtalića iz Zavoda zdravstvenog osiguranja TK, prošle godine oko 350 osiguranika je ostvarilo pravo na ovu dijagnostičku proceduru, za što je Zavod izdvojio oko 700.000 KM. I u 2025. godini ova usluga ostaje na listi deficitarnih.
Umjesto u Kliničkom centru građani Tuzlanskog kantona i okoline PET/CT i druge onkološke pretrage mogli bi dobiti u klinici čiji investitor je hrvatski Ivan Rajković, bar bi se tako dalo naslutiti i iz izjave premijera Tuzlanskog kantona Irfana Halilagića.
Ko je Ivan Rajković?
Međutim, šta je sporno u toj priči?
Ivan Rajković jedan je od najpoznatijih i najkontroverznijih biznismena Hrvatske. Njegova grupacija Medikol registrovana je u Zagrebu, u okviru svoje grupacije pruža radiološke usluge, a samo za PET/CT od HZZO je od 2012. do 2023. godine prihodovao 87 miliona evra.
Medikol je 2012. godine bio i predmet interesa hrvatske SOA jer kompaniji GE Healthcare iz Mađarske nije platio medicinske aparate i opremu koje je uzeo na petogodišnji leasing.
Rajković je prema pisanju Večernjeg lista od te kompanije dobio “kredit“ za sve projekte u Hrvatskoj, temeljem 10-godišnjih ugovora s HZZO-om koji su težili ukupno 22 miliona evra. Dugovao je Rajković i u Hrvatskoj za iznajmljivanje prostora KBC „Sestre milosrdnice“, a prema pisanju medija činio je malverzacije i sa cijenama PET/CT pretraga. Važi za jednog od bliskih ljudi tamošnjem HDZ-u još iz vremena Ive Sanadera kada je i dobio prvi ugovor sa HZZO-om.
Na meti inspektora Rajković je bio i zbog nelegalne gradnje na obali Čiova. Državni inspektorat je 2023. godine donio odluku o rušenju ilegalnog objekta. U istom periodu je bio pred bankrotom pa je završio u predstečajnoj nagodbi, a sve zbog dugova državi i dobavljačima.
Trenutno se pred Općinskim sudom u Splitu protiv ovog biznismena vodi krivični postupak za zločin protiv okoliša.
Tokom cijelog vremena poslovanja Medikola koje obiluje raznim aferama, dugovanjima, bankrotima, spornim ugovorima saradnja sa HZZO nije bila upitna, a trenutno u Zagrebu gradi najveću onkološku bolnicu u regiji čija je vrijednost 106 miliona evra.
U međuvremenu Ivan Rajković je sa saradnicima otvorio kliniku i u Tuzlanskom kantonu. Tamo gdje još uvijek nije utvrđen broj umrlih onkoloških pacijenata od 2023. do početka 2025. godine zbog nedostatka onkoloških aparata u UKC Tuzla.
Predstavnike vlasti ne zanima ko otvara kliniku
Sve predstavnike vlasti koji su danas prisustvovali otvorenju ove klinike pitali smo znaju li ko je investitor iz Hrvatske. Odgovor nismo dobili, čini se da ih nije ni zanimalo.
Zavod zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona počeo je juče, a nastaviće i u narednih nekoliko mjeseci da raspisuje tendere za pružanje deficitarnih zdravstvenih usluga na koje se mogu prijavljivati privatne klinike.
Direktor Denis Husić nam je kazao da saradnje sa privatnim klinikama ostvaruju putem Zakona o javnim nabavkama BiH, tako da se Medikol Salinea nesmetano može prijaviti na programe zdravstvene zaštite za područje TK.
Među današnjim gošćama organizatora bila je i Dina Mulagić predsjednica novoformiranog Udruženja oboljelih od karcinoma Ruka podrške iz Živinica. Kako je kazala za CAPITAL, nakon poziva iz komšijske klinike odazvala im se i na jednom od sastanaka dogovorila nezvaničnu saradnju.
Tokom posjete onkološko-radiološkoj klinici upoznali su je sa uređajima koje imaju poput PET/CT aparata, Linearnog akceleratora i MRI uređaja.
„Krenuli su u akciju od zavoda do zavoda da prave pregovore jer poznato je da naši pacijenti idu u Sarajevo zbog PET/CT snimanja,“ kazala je Mulagić za CAPITAL.
U Univerzitetsko-klinički centar Tuzla prema izjavi premijera Irfana Halilagića uloženo je tokom posljednjih godina oko 50 miliona KM, ali decenijska zapuštenost, kašnjenja u nabavci savremene opreme, politička vladavina, sporenja, raj su za hrvatske biznismene od Mostara do Zagreba.
Uncategorized
NAKON SASTANKA NA BANJICI VUČIĆ OTKRIO: Kreće nabavka PVO sistema i dalekometnih dronova
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nakon sastanka u Generalštabu da je fokus bio na daljem jačanju vojne moći, modernizaciji i unapređenju odbrambenih kapaciteta Vojske Srbije.
Kako je naveo, predložena je izrada strategije robotizacije vojske, koja podrazumeva formiranje jedinica opremljenih savremenim robotizovanim platformama, kao i razvoj bataljona i diviziona za upotrebu dalekometnih napadnih dronova i takozvane “lutujuće municije”.
Vučić je istakao da je poseban akcenat stavljen na digitalizaciju i modernizaciju armije, uz poziv oficirima da aktivno učestvuju u tom procesu.
“Analizirali smo stanje naših odbrambenih potencijala i kapaciteta, kao i planove za njihovo dodatno unapređenje. Izvukli smo i važne pouke iz prethodnih sukoba, koje su od značaja za buduće djelovanje vojske”, rekao je.
Govoreći o bezbjednosnoj situaciji, ocijenio je da je ona složenija nego početkom godine, ističući da će Srbija u narednom periodu potpisati značajne ugovore o nabavci naoružanja i vojne opreme.
“Očekuju nas velike i važne posjete, kao i realizacija ozbiljnih narudžbina za našu vojsku. Popuna ljudstvom i sredstvima je na najvišem nivou do sada. Iako nikada nisam potpuno zadovoljan, napredak je vidljiv”, naveo je Vučić.
Dodao je i da će sistemi protivvazdušne odbrane biti dodatno ojačani.
“Ništa neće moći da nam promakne, imaćemo snažnu i pouzdanu PVO zaštitu”, poručio je predsjednik.
Uncategorized
NEOBIČNA SCENA U BIJELOJ KUĆI: Tramp častio dostavljačicu sa 100 dolara
Američki predsjednik Donald Tramp poručio je, uoči obraćanja novinarima, dostavu hrane iz Mekdonaldsa, a kako bi promovisao politiku “bez poreza na bakšiš”.
On je naručio čizburgere i pomfrit za članove svog kabineta koje mu je do vrata Ovalnog kabineta u Bijeloj kući donijela “baka sa DoorDasha”, piše ABC njuz.

Kada mu je žena dostavljač predala kese on je novinare pitao “ovo ne izgleda namješteno”.
Na pitanje novinara da li Bijela kuća daje dobre napojnice, Tramp je iz džepa izvadio novčanicu od 100 dolara i dao je dostavljaču.

Politika “Bez poreza na bakšiš” ozvaničena je u julu 2025. godine kao dio šireg zakona pod nazivom “Veliki divni Zakon” i ona omogućava radnicima u određenim zanimanjima da umanje svoju poresku osnovicu za iznose dobijene putem bakšiša, ali uz strogo definisana ograničenja, prenosi Tanjug.
Uncategorized
Zašto Tramp želi da blokira moreuz koji ISTOVREMENO TRAŽI DA BUDE OTVOREN
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zaprijetio je zatvaranjem Ormuskog moreuza — ključnog pomorskog prolaza za koji je više puta poručio da Iran mora bezuslovno ponovo otvoriti.
„Odmah stupa na snagu proces kojim će američka mornarica, najbolja na svijetu, početi blokadu svih brodova koji pokušaju da uđu ili izađu iz Ormuskog moreuza“, napisao je Tramp na mreži Truth Social u nedjelju ujutro. „U nekom trenutku doći ćemo do režima ‘Svi mogu da ulaze, svi mogu da izlaze’, ali Iran to nije dozvolio.“
Posljedice iranske kontrole
Odluka Irana da ograniči prolaz tankerima s naftom već je nanijela ozbiljnu ekonomsku štetu pojedinim državama koje zavise od bliskoistočne nafte, a cijene su naglo porasle širom svijeta — uključujući i SAD.
Pa zašto bi Tramp želio da blokira moreuz koji istovremeno traži da bude otvoren?
U stvarnosti, moreuz nije potpuno zatvoren — Iran postepeno pušta određene tankere, ali uz naplatu takse koja može iznositi i do dva miliona dolara po brodu. Istovremeno, Iran nesmetano izvozi sopstvenu naftu uprkos ratu: do marta je izvozio prosječno 1,85 miliona barela dnevno, čak više nego u prethodnim mjesecima.
Pritisak na finansije Irana
Potpunom blokadom moreuza, Tramp bi mogao presjeći ključni izvor finansiranja iranske vlade i vojnih operacija.
Međutim, to je potez koji američka administracija do sada nije željela da povuče — jer bi blokada, čak i samo iranske nafte, mogla izazvati nagli rast cijena nafte širom svijeta.
Zbog toga je američka mornarica do sada dopuštala prolaz iranskim tankerima. Svaka količina nafte koja napušta region pomaže da cijene ostanu pod kontrolom, navodi se u analizi CNN-a..
Privremeno popuštanje sankcija
SAD su u martu čak odobrile privremenu dozvolu Iranu da proda naftu koja se već nalazila na tankerima.
Sjedinjene Države decenijama uvode i ukidaju sankcije iranskoj nafti, a Trampova administracija je blokirala prodaju nakon povlačenja iz nuklearnog sporazuma 2018. godine. Međutim, prošlomjesečno ublažavanje sankcija oslobodilo je oko 140 miliona barela nafte — količinu dovoljnu da zadovolji globalnu potražnju za oko dan i po.
Problem političke slike
Ipak, takva odluka nosila je politički rizik: omogućila je Iranu da prodajom nafte finansira rat protiv SAD i njihovih saveznika. Uz to, Iran je ostvarivao veliku dobit, prodajući naftu po višim cijenama od referentne Brent nafte.
Rast cijena goriva dodatno je pojačao pritisak na Trampovu administraciju da okonča rat, a oslobađanje velikih količina nafte dalo joj je određeni vremenski prostor. Kako je Iran ionako prodavao naftu, ublažavanje sankcija omogućilo je da ona ide i ka zapadnim tržištima, a ne isključivo Kini, koja je najveći kupac.
Pokušaj kontrole cijena
Administracija je pokušavala da pronađe svaki mogući mehanizam kako bi zadržala cijene nafte pod kontrolom tokom rata. Koordinisano je istorijsko puštanje strateških rezervi širom svijeta, a prošlog mjeseca su ublažene i sankcije na rusku naftu.
Sada Tramp rizikuje dodatni rast cijena nafte i gasa kako bi pojačao pritisak na Iran i primorao ga da okonča rat, prenose Nezavisne novine.
-
Politika3 dana ago“KOMŠO” JAVOR NA RTRS-u PRIJEDOR PREDSTAVIO KAO PEKING! Botovi SNSD “On je najbolji gradonačelnik” (FOTO)
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ DEMOLIRAO NERVOZNOG MINIĆA! Imali ste 400 glasova, premijer ste jer ste kum
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ PORUČIO MINIĆU: Želim TV duel prema svjetskim standardima, a ne onaj koji vi sa režimom režirate (VIDEO)
-
Politika2 dana agoPREMIJER SE OBRUKAO! Ne zna koliko članova ima Ustav Srpske, a ŽELI DA BUDE PREDSJEDNIK! (VIDEO)
-
Društvo2 dana agoGRAĐANI OGORČENI: Greške u očitavanju struje dižu račune
-
Banjaluka3 dana agoVELIKA MJERA ZA MLADE U BANJALUCI: Besplatni placevi i do 50.000 KM podrške
-
Politika3 dana agoKO JE Darijana Filipović, kandidat za HRVATSKOG ČLANA PREDSJEDNIŠTVA?
-
Društvo1 dan agoSTEČAJ U „EKVATORU“: Sudbina prevarenih kupaca stanova
