Connect with us

Svijet

ŠTA TRAMP ŽELI OD BALKANA, BiH, Dodika i Republike Srpske

Bijela kuća objavila je svoju strategiju nacionalne sigurnosti, najvažniji dokument koji se odnosi na spoljnu politiku i bezbjednost onako kako je vidi Donald Tramp, predsjednik Amerike.

Zanimljivo je da su odnosi Beograda i Prištine u samom uvodnom paragrafu ovog dokumenta kao primjer Trampovog spoljnopolitičkog angažovanja u rješavanju svjetskih sukoba, iako i dalje nije jasno na šta se sprečavanje rata između Srbije i Kosova tačno odnosi, pogotovo što je navedeno da je taj spoljnopolitički uspjeh Tramp postigao tokom prvih osam mjeseci drugog predsjedničkog mandata.

Iako se BiH ne spominje, prvi put se može jasno vidjeti koji je interes Trampove administracije u BiH, s obzirom na to da se kao nikada do sada Bijela kuća obrušila na EU kao političku organizaciju za koju tvrde da uništava vitalnost evropskih država, evropske ekonomije, kulture i tradicije.

“EU i druga transnacionalna tijela potkopavaju političku slobodu i suverenitet, migracijske politike koje transformištu kontinent i stvaraju sukobe, uz cenzuru slobode govora i suzbijanje političke opozicije, smanjenje nataliteta i gubitak nacionalnih identiteta i samopouzdanja. Ukoliko se sadašnji trendovi nastave, kontinent će biti neprepoznatljiv za 20 godina, ili manje. Kao takve, daleko je od očiglednog hoće li određene evropske zemlje imati dovoljno jake ekonomije i vojske da ostanu pouzdani saveznici”, navedeno je u ovom dokumentu.

U više navrata spominje se poštovanje suvereniteta, kulturnog i istorijskog nasljeđa drugih država, kao i potreba da se Amerika kroz svoju tehnologiju, meku moć i bezbjednosni faktor nametne kao njihov prirodni saveznik.

Iz ovog pasusa, ali i iz nekoliko drugih koje nismo imali mjesta da ovdje citiramo, čini se da Amerika uslovljava NATO podršku Evropi njenim usklađivanjem s američkim vrijednosnim pogledima, ili barem prema onom što Tramp i njegovi saveznici vide kao ključne američke vrijednosti – hrišćanske, kulturološke, orijentisane ka fosilnim gorivima, smanjenju regulativa, posebno u oblasti zelenih tehnologija i uklanjanju barijera za razvoj visokotehnološkog sektora, poput vještačke inteligencije, najnovijih čipova i velikih data centara.

Čini se da se iz toga može vidjeti odakle interes ljudi oko Trampa za Republiku Srpsku i Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a. Kao dio BiH, čija populacija je najskeptičnija prema evropskim integracijama, RS može poslužiti kao ideološka podloga Trampovim argumentima da je EU nešto što Evropljani, u suštini, odbacuju, ali im se nameće sa strane kao model koji moraju bezuslovno prihvatiti. Gledano kroz tu prizmu, može se zaključiti da je Trampova administracija sasvim zadovoljna činjenicom da su bh. evropske integracije zaglavljene, odnosno da Brisel, iz njihove perspektive, ne može motivisati bh. narode i njihove političare da se kreću ka evropskim integracijama.

Amerika snažni geopolitički akcent stavlja na svoju globalnu energetsku dominaciju, koju želi iskoristiti i za širenje svog uticaja u Evropi i potkopavanje kineskog. Energetika, ali isključivo u vidu promovisanja fosilnih goriva, čini značajan dio prioriteta u američkom geopolitičkom pozicioniranju.

Ono što čini određeni paradoks u američkom odnosu prema Srpskoj je činjenica da Rusija i dalje uživa visoki ugled među njenom populacijom, dok je Tramp, suprotno onom što se obično misli na zapadnom Balkanu, negativno orijentisan prema Rusiji, koju vidi isključivo kao globalnu nuklearnu silu koju ne može ignorisati, već s kojom se mora podijeliti geopolitička odgovornost na evropskom kontinentu, ali bez mogućnosti upliva u evropske odnose, jer smatra da su evropske zemlje prirodni američki, a ne ruski saveznik.

“Evropski saveznici uživaju značajnu prednost u tvrdoj sili nad Rusijom po gotovo svim mjerilima, osim nuklearnog oružja. Kao rezultat ruskog rata u Ukrajini, evropski odnosi s Rusijom su sada duboko narušeni, a mnogi Evropljani smatraju Rusiju egzistencijalnom prijetnjom. Upravljanje evropskim odnosima s Rusijom zahtijevaće značajan diplomatski angažman SAD-a, kako bi se ponovo uspostavili uslovi strateške stabilnosti širom evroazijskog kopna, tako i da bi se ublažio rizik od sukoba između Rusije i evropskih država”, navedeno je u ovom dokumentu.

Sudeći po strategiji, ono što se u narednom periodu može očekivati je očuvanje odnosa sa Evropom, uz očekivanje da će Evropa preuzeti veću odgovornost za vlastitu odbranu kroz zajedničku NATO bezbjednosnu arhitekturu, o čemu smo pisali u više navrata ranije, ali i pokušaji potkopavanja EU kao političke institucije.

Da će to ići prilično teško, priznaje se, mada indirektno, i u samom dokumentu, jer se u nekoliko navrata govori o ključnoj važnosti Evrope za ostvarenje geopolitičkih ciljeva Amerike, posebno kada je u pitanju Kina, koju Amerika vidi kao najvažnijeg rivala. Drugim riječima, Americi treba EU kao snažan oslonac u odnosima s Kinom, ali istovremeno je želi potkopati, jer se ne poklapa s američkom ideološkom vizijom. Koja će struja pobijediti, ovisiće ne samo od političkih odnosa u Americi i rezultata američkih međuizbora naredne godine, već i od mudrosti evropskih institucija kako će balansirati odnos između Brisela i glavnih gradova zemalja članica.

Related Topics:

Svijet

TALAČKA KRIZA U BANCI U KALIFORNIJI: Muškarac uz prijetnju bombom zarobio ljude

Talačka kriza izbila je u filijali banke „Čejs“ u kalifornijskom gradu Bejkersfild nakon što je muškarac ušao u objekat i prijetio bombom.

Policija je saopštila da su nakon višesatnih pregovora oslobođena dva taoca, dok se akcija bezbjednosnih službi nastavlja.

Prema navodima policije, prijava o prijetnji bombom u banci u centru grada zaprimljena je u utorak oko 13 časova po lokalnom vremenu, prenio je ABC njuz.

Neidentifikovani muškarac ušao je u banku i ostao unutra sa nepoznatim brojem ljudi.

Policija je u večernjim satima saopštila da je uspješno pregovarala o oslobađanju drugog taoca i da za sada nema izvještaja o povrijeđenima, prenosi Tanjug.

Krizni pregovarači održavaju telefonski kontakt sa osumnjičenim, dok vlasti još nisu potvrdile da li se u objektu zaista nalazi bomba.

U akciju su uključeni i Federalni istražni biro (FBI) i Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost SAD, dok dodatne snage i resursi pristižu iz drugih dijelova države.

Zbog incidenta je evakuisano više okolnih zgrada u području oko banke, koja se nalazi na uglu Čester avenije i 17. ulice.

Policija je pozvala građane da izbjegavaju to područje, ističući da su na terenu angažovani SWAT tim, Odred za bombe, K9 jedinice, pregovarači, tim za dronove i druge specijalizovane službe.

Nastavi čitati

Svijet

MEDVJED DIGAO JAPAN NA NOGE: Povrijedio četvero ljudi, škole zatvorene

Medvjed je povrijedio četvoro ljudi u naseljenoj oblasti u Japanu, što je još jedan napad na području na kojem posljednjih godina ove životinje sve više izlaze među ljudsku populaciju.

Japansko ministarstvo životne sredine saopštilo je da je 13 ljudi ubijeno u napadima medvjeda tokom 2025. godine, a takvih napada je bilo više od 230.

Policija i vatrogasci su brzo stigli u opštinu Sasakino na području Fukušime na sjeveroistoku Japana, nakon što su dobili poziv za pomoć iz čeličane Fukušima zbog napada medvjeda na dva zaposlena.

Snimljen na kamerama

Na bezbjedonosnim kamerama snimljen je crni medvjed kako se pojavljuje i juri jednog zaposlenog kod ulaza u čeličanu.

Vidi se kako medvjed obara na zemlju ovog čovjeka, starog oko 20 godina, dok pokušava da pobjegne. Potom ulazi u čeličanu i nanosi povrede još jednom zaposlenom, starom oko 60 godina.

Medvjed snimljen kako juri jednog zaposlenog. Foto Tanjug/AP
Medvjed snimljen kako juri jednog zaposlenog. Foto Tanjug/AP

Medvjed je kasnije povrijedio još jednu osobu, muškog zaposlenog starog oko 60 godina, ali u drugoj kompaniji.

U komšiluku je napadnuta i jedna žena, stara 80 godina, saopštili su vatrogasci grada Fukušima.

Tri muškarca su zadobila lakše povrede, a žena je teže povrijeđena, ali joj povrede nisu opasne po život.

Škole zatvorene

Medvjed još nije uhvaćen i vjeruje se da se krije unutar druge kompanije, a kompleks su okružili policajci naoružani dugim štapovima.

Dvije obližnje škole su zatvorene i nastava se održava onlajn.

Među povrijeđenima i 60-godišnji radnik. Foto Tanjug/AP
Među povrijeđenima i 60-godišnji radnik. Foto Tanjug/AP

Napad ovog medvjeda oživio je prošlogodišnji strah koji je zahvatio cijelu zemlju i doveo do raspoređivanja vojske po sjevernoj prefekturi Akita, u kojoj su medvjedi napali više od 60 ljudi, a ubili četiri osobe.

Upad sve većeg broja medvjeda među ljude događa se u regionu u kojem su stariji ljudi i sve ih je manje, a malo je i onih koji su obučeni za lov na te životinje, kažu stručnjaci.

Medvjedi su odskora opaženi u zapadnim predgrađima Tokija.

Japanska vlada je u martu procijenila da u ovoj ostrvskoj zemlji ima oko 57.800 medvjeda, prenosi RTCG.

Planira se sistematski odstrel, trostruko povećanje broja opštinskih službenika nadležnih za medvjede i udvostručivanje broja postavljenih klopki za medvjede.

Nastavi čitati

Svijet

DARKO MLADIĆ: Srbija će 12. juna iznijeti stav o odbijanju Haga da pusti Mladića na liječenje

Odbrana generala Ratka Mladića iz komiteta UN do sada nije dobila nikakav odgovor na pismo koje je uputila u vezi sa odbijanjem Haga da on bude pušten na liječenje u Srbiju, a ovo pitanje će biti otvoreno na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a o radu Mehanizma 12. juna, rekao je Srni generalov sin Darko Mladić.

“Srbija će tada izneti svoj stav. Hoće li biti /ministar pravde/ Nenad Vujić ili neko drugi, videćemo, ali Srbija će svoj stav da iznese na tom zasedanju i ta pozicija neće biti ništa drugačija nego ranije, možda nešto oštrija”, rekao je Darko Mladić.

On je naveo da se sa ocem čuo ranije danas i da je general vrlo slab, jako teško govori i da suštinski nema neke promjene.

Darko Mladić je naveo da će naredne nedjelje generala posjetiti supruga, koja je i sama ovih dana imala zdravstvenih problema.

Mladić je ponovio da je u medicinskoj dokumentaciji koju su porodica i odbrana dobili iz Haga konačno i tamošnji neurolog napisao pošten izvještaj i stanje kakvo jeste, ali da ne vjeruje da će to imati ikakav uticaj na stav sadašnjeg rukovodstva Mehanizma.

Na pitanje da li bi odbrana i porodica taj izvještaj mogli poslati kao dopunski Komitetima UN-a, Mladić je rekao da se može pridodati, ali da nema potrebe.

“Suštinski to je ono što smo mi već priložili. Tehnički, mogli bismo, ali u praksi bi nam to dodatno vreme potrošilo, što nam sada nije u interesu”, zaključio je Darko Mladić.

General Mladić je 10. aprila imao moždani udar, a 2. maja još jedan, nakon čega mu se zdravstveno stanje dodatno pogoršalo zbog ozbiljnih neuroloških, kardiovaskularnih i nefroloških zdravstvenih problema.

On se od 2024. godine nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu, gde je pod palijativnom njegom.

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu više puta je odbio zahtjev da general Mladić bude pušten na privremenu slobodu na liječenje u Srbiju.

Nastavi čitati

Aktuelno