Connect with us

Društvo

BROJKE U PADU! I migranti dižu ruke od BiH

Migranata u BiH sve je manje i uporedo s tim pada i broj nezakonitih pokušaja prelazaka granice, a razlog takvih kretanja nadležni vide u tome što je veliki broj zemalja Evropske unije zatvorio granice i uveo kontrole.

BiH se u prethodnim godinama susretala sa velikim brojem ilegalnih migranata ali i nezakonitog prelaska granice, ali najnoviji izvještaji pokazuju da su se ti trendovi značajno promijenili.

U informaciji Ministarstva bezbjednosti o stanju u oblasti migracija u BiH za devet mjeseci 2025. godine, navedeno je da su u tom periodu evidentirana 9.542 nezakonita migranta, što je smanjenje za 55 odsto u odnosu na isti period 2024. godine.

– Granična policija BiH u istom periodu evidentirala je 2.616 osoba u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska granice, što je za 73 odsto manje nego u istom periodu 2024. godine. Otkrivene osobe su bile većinom iz Turske (364), Sirije (250), Avganistana (216), Egipta (168), Bangladeša (151) i Pakistana (120) – piše u informaciji Ministarstva bezbjednosti.

U istom dokumentu stoji i da BiH jača saradnju u području migracija sa Evropskom unijom potpisivanjem odgovarajućih sporazuma i protokola.

– Na unutrašnjem planu usvojen je i novi Zakon o graničnoj kontroli, te strategija u oblasti integriranog upravljanja granicom za period 2025. – 2029. i prateći Akcioni plan te je donesen novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Granične policije BiH – stoji u informaciji u kojoj je naglašeno da da je iz plana mjera i aktivnosti za efikasno upravljanje migrantskom krizom u BiH od ukupno 127 aktivnosti realizirano je potpuno ili djelimično njih 107.

Brojke sve manje
Direktor Službe za poslove sa strancima Žarko Laketa navodi da je podaci pokazuju da je pored smanjenja broja ilegalnih migranata smanjen i broj onih koji borave u prihvatnim centrima.

– To i dalje ne znači da će ti pokazatelji i u narednom periodu ostati. Ide lijepo vrijeme pa ćemo vidjeti kako će stvari odvijati u narednom periodu. Pratićemo svakako šta će se dešavati, kako Služba za poslove za strancima tako i nadležne bezbjednosne institucije, odnosno Granična policija BiH – kazao je “Glasu” Laketić.

Glavni razlog sve manjeg broja ilegalnih migranata, Laketić vidi u povećanim aktivnostima zemalja Evropske unije, odnosno na ulasku i izlasku u države članice.

– I oni su uvidjeli da su napravili ogromne propuste i greške po pitanju migracije, pa sada pojačavaju zakone i donose nove propise. Nije sada tako lako ući u zemlje članice, pojedine su vratile granice i ojačale značajno kontrole. Samo u okruženju stroge provjere na granicama vratile su Slovenija i Hrvatska, a isto je uradila i Njemačka – zaključio je Laketa.

Prema podacima Fronteksa, broj ilegelanih preelazaka migranata na Zanadnom Balkanu manji je za 74 odsto u posljednjih 12mjeseci.

Strani radnici
U informaciji Ministarstva bezbjednosti navedeno je da je devet mjeseci prošle godine odobreno ukupno 10.627 privremenih boravaka, što je za devet odsto više nego u istom periodu prethodne godine.

– Od toga broja prvi put odobren je 4.661 privremeni boravak, dok je produženo 5.966 boravaka. Primarni razlozi zbog kojih stranci dolaze u BiH su rad, spajanja porodica i obrazovanje – stoji u informaciji Ministarstva bezbjednosti, piše Glas Srpske.

Društvo

BiH zamrznula imovinu 11 osoba zbog sumnje na terorizam, EVO I KO SU!

Savjet ministara Bosne i Hercegovine zamrznuo je imovinu 11 državljana BiH koji se dovode u vezu terorizmom, a među njima je i Nusret Imamović iz Gornje Maoče koji se prije 13 godina priključio terorističkoj grupi “Islamska država”.

Imamovićeva trenutna lokacija je nepoznata, a njegovo ime našlo se i na globalnoj listi Stejt departmenta najtraženijih terorista na svijetu.

Na listi su:

Emir Husein Ćelam

Đevad Grabus

Hariz Omer Mešanović

Meho Hariz Mešanović

Edin Fikret Zukić

Sena Osman Hamzabegović

Muradif Ševko Hamzabegović

Nusret Sulejman Imamović

Adem Hariz Mešanović

Aleksandar Jovan Ružić

Na listi 11 državljana BiH kojima je zamrznuta imovina je i Emir Ćelam koji se povezuje sa terorističkom grupom “Islamska država” za kojim je prije osam godina na zahtjev institucija BiH raspisana crvena Interpolova potjernica, kao i Jasmin Grabus za kojeg su pojedini mediji u regionu izvještavali da je poginuo u Siriji.

Na listi su i Muradif Hamzabegović, Azur Karasuljići, Hariz Mešanović, Adem Mešanović, Meho Mešanović, Aleksandar Ružić, Edin Zukić i Sena Hamzabegović.

Riječ je o licima koja su se priključila paravojnim formacijama i za kojima su zbog učešća na stranim ratištima raspisane potjernice.

Obrazloženje

Obrazloženje odluke o zamrzavanju imovine isto je za sve, a u njemu piše:

Ova odluka donosi se radi sprovođenja obaveza Bosne i Hercegovine iz Rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1373 (2001), u skladu sa Zakonom o primjeni određenih privremenih mjera radi efikasnog sprovođenja mandata Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju te drugih međunarodnih restriktivnih mjera, kao i Odluci o načinu sprovođenja ciljanih finansijskih sankcija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija povezanih sa finansiranjem terorizma i finansiranjem širenja oružja za masovno uništenje.

(2) Na osnovu informacija i dokumentacije nadležnih tijela Bosne i Hercegovine, prikupljenih u okviru njihovih zakonskih nadležnosti, postoji osnov sumnje da lice iz člana 1. ove odluke ispunjava kriterijume za uvrštavanje u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1373 (2001).

(3) Ova odluka navodi osnov za uvrštavanje u sažetom obliku, bez iznošenja operativnih podataka i podataka o izvorima, radi zaštite bezbjednosnih interesa i tekućih postupaka, dok se potpuna dokumentacija nalazi u spisima nadležnih tijela.

(4) Primjena mjera iz ove odluke ima preventivni karakter i ne prejudicira krivičnu odgovornost niti ishod bilo kojeg postupka koji se vodi ili se može voditi pred nadležnim tijelima, prenosi Glas Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno vrijeme, moguć i snijeg

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti promjenljivo oblačno vrijeme uz slab snijeg na sjeveru i sjeveroistoku, dok će na jugu biti vedro.

Lokalno se oko rijeka i po kotlinama očekuje jutarnja magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku dana biće uglavnom suvo i uz kraće sunčane periode, na jugu sunčanije uz umjerenu oblačnost i vjetrovito.

Kasnije poslije podne i uveče očekuje se pretežno oblačno vrijeme uz nov slab do umjeren snijeg od sjeverozapada ka jugoistoku.

Duvaće slab do umjeren vjetar, u višim predjelima na udare pojačan, sjevernih smjerova. U Hercegovini umjerena do jaka bura uz olujne udare uveče.

Jutarnja temperatura vazduha biće od minus pet do nula, na jugu do četiri stepena, a najviša dnevna od dva do sedam, na jugu do 12, u višim predjelima od minus jedan stepen Celzijusov.

U Republici Srpskoj i FBiH danas je pretežno oblačno sa slabom kišom u većini krajeva, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha izmjerena u 13 časova: Bjelašnica minus dva, Kneževo jedan, Čemerno, Drinić i Bihać dva, Mrkonjić Grad tri, Gacko, Ribnik, Prijedor, Novi Grad, Drvar i Sanski Most četiri, Banjaluka, Han Pijesak, Kalinovik, Srbac, Sokolac, Ivan Sedlo i Jajce pet, Šipovo i Tuzla šest, Doboj i Bijeljina sedam, Bileća, Trebinje, Srebrenica i Livno osam, Zvornik i Bugojno devet, Rudo, Foča, Sarajevo i Zenica 10, Višegrad 12 i Mostar 13 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

PRIHODI TRI, RASHODI ČETIRI MILIONA KM! Šta čeka radnike Željeznica RS, povećanje plata ili otkazi?

Plate radnicima “Željeznica Republike Srpske” potrebno je povećati, ali u narednim mjesecima može se očekivati i otpuštanje zaposlenih koji ne daju nikakav učinak, a višak radnika vjerovatno postoji i u upravi te na nižim nivoima rukovođenja, poručili su naši sagovornici.

Najniža cijena rada
Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske, rekao je da je održan sastanak sa predstavnicima sindikata “Željeznica RS”, te da su odmah prihvatili da se na najnižu cijenu rada obračunavaju noćni rad, praznični rad i dežurstva, ali i da je izneseno nekoliko problema i zahtjeva koji su uglavnom opravdani.

“To je sve uredno i korektno. Imao sam potrebu da ih zamolim da ne govore svaki put o obustavi rada, jer korisnici njihovih usluga to prate i odmah traže alternativne prevoze, pa bismo mogli izgubiti i ono malo klijenata”, rekao je Stevanović.

Mjesečni prihodi
Ističe da su mjesečni prihodi “Željeznica RS” oko tri miliona KM, a potrebe samo za bruto lične dohotke iznose četiri miliona i 100.000 KM.

“Hoću da kažem da samo za lične dohotke nedostaje nešto više od milion KM na mjesečnom nivou. Troškovi električne energije su oko 300.000 KM, tu je i potreba za održavanjem infrastrukture, tako da, bez obzira na to što su zahtjevi opravdani, nismo mogli razgovarati o povećanju plata”, kaže Stevanović.

Potrebno tražiti sistemsko rješenje
Dodaje da uslovi jesu sazreli, ali da je potrebno tražiti sistemsko rješenje.

“Za ‘Željeznice RS’ rješenje nije da dobiju grant sredstva od Vlade Srpske. Stariji građani pamte kada je postojao porez za željeznice od dva odsto, i sada moramo tražiti rješenje tog tipa. Uglavnom, Vlada, zajedno sa Vladom Federacije i željeznicama Srpske i Federacije, mora pronaći model kojim bi se obezbijedila kontinuirana sredstva koja bi omogućila povećanje plata”, poručio je Stevanović.

Dodao je da ih je zamolio i da pomognu sadašnjem menadžmentu da se napravi korektna sistematizacija.

“Ima ljudi koji dolaze na posao i ne rade ništa, samo se prijave i odu svojim privatnim poslom. Kada im nešto kažete, odgovaraju da im je plata mala. Moramo sveobuhvatno pristupiti problemu i izaći sa konkretnim rješenjem, gdje bismo postavili stvari što realnije i obezbijedili optimalan broj zaposlenih”, jasan je Stevanović.

Dodaje da postoje sistematizovana radna mjesta koja su u ovom momentu nepotrebna.

Pojasnio je da se u narednim mjesecima može očekivati otpuštanje zaposlenih koji ne daju nikakav učinak.

“To nije otpuštanje radnika, nego zaposlenih koji ne daju nikakav učinak. Vjerovatno će to morati biti uz adekvatne otpremnine i o tome treba pričati otvoreno. Željeznice se u svakoj zemlji na svijetu u nekom obliku finansiraju od strane države, ali država ne može bacati novac u bunar, tamo gdje nema nikakvog efekta”, jasan je Stevanović.

Plan o tome kako smanjiti broj zaposlenih
Dragan Zelenković, v.d. direktora “Željeznice Republike Srpske”, kazao je za “Nezavisne novine” da otpuštanja radnika trenutno neće biti dok se ne izradi plan o tome kako smanjiti broj zaposlenih.

“Niko neće biti otpušten naglo. Moramo utvrditi činjenično stanje, da li ima radnika ili neradnika. Tek sam došao na ovu poziciju”, rekao je Zelenković.

Naveo je da je moguće da u pojedinim djelatnostima nedostaje radnika, dok u drugim postoji prekomjeran broj zaposlenih koji možda trenutno nisu potrebni preduzeću.

“Zajedno sa sindikatom pokušavamo doći do najboljeg rješenja, ali smo u situaciji da imamo pad rada, odnosno pad prevoza, pa će samim tim morati doći do smanjenja broja radnika. Ipak, još je rano govoriti o tome”, istakao je Zelenković.

Neophodna nova reorganizacija preduzeća
Dodao je da je neophodna nova reorganizacija preduzeća kako bi se došlo do optimalnog i potrebnog broja radnika za izvršavanje radnih zadataka.

“Vjerovatno da i u upravi ima viška radnika, ali i u drugim dijelovima, na nižim nivoima rukovođenja. Međutim, moramo uraditi detaljnu analizu kako bismo utvrdili gdje su viškovi i kako to urediti”, pojasnio je Zelenković.

Jelenko Dobraš, predsjednik Sindikata željezničara Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da na nekim radnim mjestima postoji višak zaposlenih, dok je na određenim pozicijama, poput majstora, potrebna dodatna radna snaga.

“U upravi imamo samo tri izvršna direktora, što smatramo da nije potrebno, a i na poslovima administracije trenutno je previše radnika”, kazao je Dobraš.

Nastavi čitati

Aktuelno