Connect with us

Društvo

Sindikat strahuje da će na mjestu “Koksare” BITI SPALIONICA

Nakon što je ugašena proizvodnja u “Koksari” Lukavac, njena sudbina je zvanično nepoznata. Ipak, u sindikatu navode da među radnicima kruže informacije da bi nekadašnji industrijski gigant mogao kupiti Gordan Pavlović, vlasnik kompanije “Pavgord”.

“Priča se da bi ‘Pavgord’ mogao preuzeti ‘Koksaru’ kako bi na toj lokaciji izgradio spalionicu. Nije mu dozvoljena montaža spalionice u Zvorniku, niti u Zenici, pa postoji bojazan da bi taj projekat mogao biti realizovan ovdje”, kazao je Ermin Halilović, predsjednik Sindikata radnika “Koksare”.

Halilović je dodao da, s obzirom na ranije neuspjele pokušaje realizacije sličnih projekata u drugim gradovima, postoji mogućnost da bi nove investicije mogle biti usmjerene upravo na pogone “Koksare” u Lukavcu, pišu Nezavisne novine.

Fabrika ugašena da se smanji vrijednost
On tvrdi i da je fabrika ugašena kako bi se smanjila njena vrijednost pred eventualnu prodaju.

Prema njegovim riječima, postoje indicije da bi imovina “Koksare” mogla biti prodata ispod 50 odsto procijenjene vrijednosti, uprkos zvaničnoj procjeni koja iznosi oko 200 miliona KM.

Halilović ističe da će gašenje “Koksare” sigurno predstavljati ozbiljan udar na privredu ne samo lokalne zajednice, već i šire regije.

Do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo uspjeli saznati da li je Pavlović zaista zainteresovan za kupovinu, jer se nije javljao na naše pozive i poruke.

Veliki gubitak za industriju u BiH
“Gašenje ‘Koksare’ Lukavac predstavlja veliki gubitak za industriju u Bosni i Hercegovini, ali još veći za približno 800 radnika i njihove porodice koje su direktno pogođene ovom odlukom”, kazali su iz Nove Željezare Zenica (NŽZ), članice grupacije “Pavgord”, koja je u vlasništvu Gordana Pavlovića.

Iz NŽZ navode da su kao grupacija “Pavgord” u prethodnom periodu dali maksimalan doprinos kako bi spriječili ovakav ishod.

“Tokom četiri mjeseca, od 20. oktobra 2025. do 22. februara 2026. godine, omogućili smo da se peći ne ugase tokom stečaja i da proizvodnja ostane aktivna. Za nabavku uglja uložili smo oko 43 miliona KM, te dodatnih 8,5 miliona KM za troškove održavanja proizvodnje. Ukupna vrijednost našeg ulaganja u tom periodu iznosila je oko 52 miliona KM”, istakli su iz NŽZ.

Dodaju da, iako su imali čvrstu namjeru da održe proizvodnju u lukavačkoj “Koksari” i osiguraju domaći koks za Novu Željezaru Zenica, nastavak finansiranja postao je neodrživ i iznad mogućnosti njihove grupacije.

Minus od oko 7 miliona KM
Dodaju da su iz zakupa izašli sa minusom od oko sedam miliona KM.

“Nadamo se da će nadležne institucije, lokalna zajednica i privredni sektor pronaći način da pruže podršku radnicima ‘Koksare’ Lukavac i omoguće im adekvatan tretman i nove prilike. Nažalost, Nova Željezara Zenica će morati osigurati koks za svoje potrebe iz drugih izvora”, zaključili su u saopštenju.

Almir Bajrić, stečajni upravnik ovog nekadašnjeg giganta, kazao je da su objavili javni poziv za prodaju “Koksare”.

“Pozvali smo zainteresovane da dostave pisma namjere i izjasne se da li je neko zainteresovan za kupovinu cjelokupne fabrike, bilo kao pravno lice, ili je neko zainteresovan za kupovinu određenog dijela”, istakao je Bajrić.

Naglasio je da namjera nije da se svakog mjeseca objavljuju pozivi i gubi vrijeme, već da se utvrdi za šta postoji stvarni interes, kako bi se već u martu moglo pristupiti objavi javnih poziva u skladu s iskazanim interesovanjem.

“Cilj nam je da što prije pronađemo kupca, pokrenemo dio fabrike i vratimo određeni broj radnika na posao”, zaključio je Bajrić.

Podsjetimo, gašenjem lukavačke “Koksare” biće ugašeno i oko 800 radnih mjesta, a radnici su izrazili nezadovoljstvo zbog, kako navode, izostanka konkretnih poteza svih nivoa vlasti koji bi mogli spasiti jedno od najznačajnijih industrijskih postrojenja u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Tematska sjednica Skupštine Tuzlanskog kantona, na kojoj će poslanici razmatrati situaciju u “Koksari” Lukavac, biće održana u petak, 27. marta, zaključeno je u ponedjeljak na kolegijumu Skupštine TK.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno