Connect with us

Svijet

DRAMATIČNO UPOZORENJE VLADIMIRU PUTINU: “Reaguj hitno, inače slijedi nova 1917”

Rusija bi se mogla suočiti s ponavljanjem boljševičke revolucije iz 1917. ako hitno ne preduzme korake za rješavanje rastućeg nezadovoljstva, upozorio je čelnik Komunističke partije te zemlje Genadij Zjuganov.

“Rekli smo vam deset puta – ekonomija će se urušiti. Prvo tromjesečje bilo je potpuna katastrofa. Ako hitno ne preduzmete finansijske, ekonomske i druge mjere, na jesen ćemo se suočiti s onim što se dogodilo 1917. Nemamo pravo to da ponovimo”, poručio je Zjuganov u ruskom parlamentu, Državnoj dumi, misleći na dolazak Vladimira Lenjina na vlast nakon svrgavanja posljednjeg ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova, kako prenosi britanski The Times.

Druga po veličini partija

Iako se Komunistička partija, druga po veličini u ruskom parlamentu, predstavlja kao nasljednica ideja Vladimira Iljiča Uljanova – Lenjina i Karla Marksa, naširoko se smatra dijelom pretjerano anti-kremljski nastrojenog sistema, čija je svrha zapravo da Rusima pruži iluziju demokratije.

Međutim, istina jeste da Kremlj posljednjih nedjelja muku muči da zadrži nezadovoljstvo građana pod kontrolom. Naime, Zjuganovljeve izjave uslijedile su nakon što je Viktorija Bonja, jedna od najpoznatijih i najuticajnijih ruskih manekenki, modela i influenserki, bivša televizijska zvijezda i inače čvrsti pristalica ruskog lidera koja – što nije iznenađujuće – ne živi u Rusiji već na Zapadu, tačnije u Monaku – optužila Kremlj da nije uspio da riješi niz problema, od ekonomije do ograničenja interneta. Njen 18-minutni video na Instagramu pregledan je više od 30 miliona puta otkako je objavljen prošle nedjelje.

“Vladimire Vladimiroviču, ljudi te se boje”

“Vladimire Vladimiroviču, ljudi te se boje”, rekla je Bonja, obraćajući se Vladimiru Putinu.

“Ljudi te se boje, blogeri te se boje, umjetnici te se boje, guverneri te se boje. A ti si predsjednik naše države”, rekla je, između ostalog, Bonja – koja je kasnije obrisala svoj video snimak.

Kremlj je, međutim, odbacio Bonjinu tvrdnju – i ne samo njenu, već i tvrdnje brojnih kremljovskih propagandista, ruskih uticajnih ljudi i proratnih vojnih blogera – da se ruski lider drži u mraku jer se zvaničnici “plaše” da mu kažu istinu o rastućim problemima s kojima se Rusija suočava.

“Znate li koji je rizik? Ljudi će prestati da se plaše, a sada ih stežu kao oprugu, i jednog dana ta opruga će pući”, rekla je Bonja, koja nije pomenula rat u Ukrajini.

Pad popularnosti

Čak je i ruska državna agencija za ispitivanje javnog mnjenja priznala da je Putinova popularnost pala na najniži nivo od početka rata u Ukrajini 2022. godine. Sada 66 odsto Rusa odobrava njegove poteze, što je pad od 11 odsto od decembra, prema Vtsiomu. Iako je ta brojka prema zapadnim standardima izuzetno visoka, treba imati na umu da Kremlj kontroliše sve nacionalne medije te da u Rusiji zapravo nema stvarnih opozicionih stranaka, podsjeća Times.

Pad podrške Putinu dijelom je prouzrokovan gušenjem aplikacije za razmjenu poruka Telegram, najpopularnije takve platforme koju koriste desetine miliona Rusa – od običnih građana do poslovnih ljudi i vojnika – ali i raznim drugim ograničenjima interneta, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo ruskih građana, posebno otkako je usluga mobilnog interneta sve češće nedostupna ne samo u dalekim i izolovanim krajevima zemlje, nego i u Moskvi i Sankt Peterburgu.

Prihvaćene kritike

Kremlj je, što je vrlo neobično za Putinov režim, prihvatio i reagovao na kritike i objavio kako “radi na rješavanju problema koje je Bonja identifikovala”, a Zjuganov se požalio da je Kremlj reagovao na njen istup, a ignorisao pozive njegove stranke na djelovanje.

“Učinili smo sve što smo mogli da podržimo Putina, njegovu strategiju i politiku. A onda ova dama iz Monaka – nju su poslušali!”, rekao je ogorčeno.

Njegova zabrinutost zbog ponavljanja revolucije iz 1917. godine, koja je rezultirala sa sedam decenija komunističke vlasti, u nekim je krugovima izazvala podsmijeh.

“To nisu komunisti – to su nekakvi antikomunisti”, komentarisao je politički analitičar Abas Galjamov, nekadašnji pisac govora ruskog čelnika, koji je u Rusiji proglašen “stranim agentom” i godinama živi u egzilu.

“Neka čudna vrsta komunista”, ocijenio je, pak, Jurij Butusov, uticajni ukrajinski novinar.

Bonjine izjave izazvale su žestok napad voditelja ruske državne televizije Vladimira Solovjova, najpoznatijeg prokremaljskog i proratnog propagandiste.

“Nije na ovoj istrošenoj bludnici da otvara svoja prljava usta”, rekao je on, između ostalog, u programu, optuživši je da radi za Zapad.

“Otuđeni i opsjednuti vladar”

Influenserka mu je brzo uzvratila, najavivši da će pokrenuti peticiju kako bi bio uklonjen s televizije.

“Želim da pitam sve nas žene – u kom trenutku smo propustile trenutak kada su žene počele da budu vrijeđane na nacionalnim TV kanalima?”, prokomentarisala je. Takođe je objavila video koji je generisala vještačka inteligencija, na kojem se ona, kao Spiderwoman, tuče sa Solovjovom i Vitalijem Milonovom, prokremljovskim poslanikom, koji je sugerisao da je prostitutka ili skupa eskort dama.

Ipak, Bonja je brižno pazila da ne kritikuje samog Putina, što je izazvalo nagađanja da su njene izjave orkestrirao Kremlj kako bi se stvorio utisak da vlast reaguje na probleme. Takođe je pokušala da se distancira od ruske opozicije u egzilu.

“Nisam s vama, ja sam s narodom”, rekla je ona u video objavi. “Ne znam šta će mi se dogoditi… ali vrijedilo je jer nisam mogla da ne iskoristim svoj glas… Bila bi to izdaja moje ruske duše da nisam progovorila. Tako mi je drago da se naš glas čuo [u Kremlju]”, rekla je.

Sovjetska era

U međuvremenu, Putinovi kritičari već dugo ocjenjuju da je ruski vladar sve više udaljen od briga običnih ljudi i da je opsjednut ratom u Ukrajini i “slavom” sovjetske ere.

U srijedu je, po Putinovom nalogu, Akademija Federalne bezbjednosne službe (FSB) u Moskvi, tajne službe nasljednice KGB-a, preimenovana u čast Feliksa Dzeržinskog, prvog šefa Čeke, zastrašujuće sovjetske tajne policije.

Dzeržinski je Čeku, preteču podjednako zloglasne tajne službe KGB, osnovao 1917. godine. Njegovi agenti ubili su desetine hiljada navodnih “klasnih neprijatelja” tokom perioda poznatog kao “Crveni teror”, kampanje masovnog ubijanja civila raznih profila, za koje su boljševici sumnjali da bi mogli da podrže kontrarevoluciju.

Njegov kip srušen je u Moskvi 1991. tokom prodemokratskih protesta uoči raspada Sovjetskog Saveza. Akademija FSB-a nosila je njegovo ime od 1962. do 1993. godine.

Pohvala ženama i djeci

Uprkos neuspjehu Rusije da pobijedi Ukrajinu u više od četiri godine rata, nema znakova da je Putin spreman da smanji svoje osvajačke ambicije u zemlji. U utorak je ponovo uporedio “specijalnu vojnu operaciju” Kremlja sa pobjedom Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom i pohvalio žene i djecu što “pletu čarape” za vojnike na bojnom polju.

Tatjana Stanovaja, istaknuta ruska politička analitičarka koja živi u egzilu, kaže da “stariji i distancirani Putin” rizikuje da izgubi kontrolu zbog “unutrašnjeg raskola izazvanog gašenjem interneta”.

“On ne može ni da sklopi mir u Ukrajini niti da dobije rat koji je započeo”, napisala je u članku za Karnegi centar za Rusiju i Evroaziju, tink-tenk.

“Putinova glavna prednost je uvijek bila njegova snaga. Slab Putin nikome ne koristi – čak ni bezbjednosnom aparatu zemlje”, zaključila je Stanovaja, prema pisanju The Times, koje prenosi Telegraf.rs.

Related Topics:

Svijet

BLISKI ISTOK NA KORAK OD EKSPLOZIJE! Šta se dešava iza zatvorenih vrata Vašingtona i Teherana?

Tenzije na Bliskom istoku dodatno su porasle nakon što je američkim projektilom pogođen iranski naftni tanker kod ostrva Harg, dok su istovremeno najavljene nove sankcije izraelskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali, a Velika Britanija pooštrila je mjere protiv Irana.

Iran i Amerika ponovo su na ivici nove eskalacije nakon što su američke snage uništile pet iranskih naftnih tankera, dok je Islamska revolucionarna garda (IRGC) saopštila da je napala dva američka broda i više tankera u Ormuskom moreuzu.

Američka centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su američke snage uništile pet iranskih tankera iz takozvane flote u sjenci, navodeći da je akcija odgovor na dva pokušaja Irana da balističkim raketama napadne američke ratne brodove, prenosi Tanjug.

Američki državni sekretar Marko Rubio poručio je da će Amerika nastaviti da napada iranske tankere svaki put kada Iran pokuša da napadne američke ratne brodove, prenosi Euronews.

“Iran nastavlja da pokušava da napadne američke ratne brodove i svaki put kada to urade ili pokušaju da urade, izgubiće tankere”, rekao je Rubio.

IRGC je potom saopštio da je njegova mornarica napala dva američka broda i osam tankera za naftu u Ormuskom moreuzu, tvrdeći da je riječ o odgovoru na američke napade, prenosi Tanjug.

Iranska strana navela je i da su njene snage napale još 10 brodova koji su pokušavali da prođu kroz, kako tvrdi Teheran, “zabranjenu i nebezbjednu zonu”.

U međuvremenu, napetosti se šire i na druge dijelove regiona. U južnom Libanu izraelske snage ušle su u selo Kfarčuba i podigle izraelsku zastavu, dok su u napadima Huta na Saudijsku Arabiju u utorak povrijeđene najmanje 73 osobe.

“Zona isključenja”

Iran je istovremeno najavio uspostavljanje nove “zone isključenja” u blizini Ormuskog moreuza za plovila koja namjeravaju da prođu kroz taj strateški pomorski prolaz.

Američke snage su, prema navodima američkih zvaničnika, prethodno napale više iranskih tankera nakon novih pokušaja raketnih napada na američke ratne brodove.

Time je sukob ponovo dobio direktnu pomorsku dimenziju, uz sve veći rizik za međunarodni pomorski saobraćaj.

Iran najavio uspostavljanje nove
Iran najavio uspostavljanje nove “zone isključenja” blizu Ormuskog moreuza Foto Tanjug/AP

Ormuski moreuz predstavlja jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport nafte, pa svako ozbiljnije ograničavanje plovidbe kroz taj prolaz može imati posljedice i daleko izvan Bliskog istoka.

Napetosti dodatno podižu i nove američke sankcije usmjerene na dijelove iranske avio-industrije. Mjerama je obuhvaćeno više od dvije desetine komercijalnih i privatnih avio-kompanija, kao i strani pružaoci usluga u vazdušnom transportu tereta.

Velika Britanija je takođe pooštrila sankcije Iranu, uključujući nova trgovinska ograničenja i ovlaštenja za ciljanje brodova, dok su London i još 11 zapadnih zemalja najavili nove mjere protiv izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.

Napetosti širom regiona

Istovremeno sa novim sukobom Irana i Amerike, izraelske snage ušle su u selo Kfarčuba na jugu Libana i podigle izraelsku zastavu na jednom od brda.

Taj potez dodatno je povećao napetosti na prostoru na kojem već postoji rizik od širenja sukoba između Izraela i Hezbolaha.

Napetosti su porasle i na jugu Arabijskog poluostrva. U napadima Huta iz Jemena na Saudijsku Arabiju povrijeđene su najmanje 73 osobe, saopštila je koalicija koju podržava Rijad.

U međuvremenu, Jordan je saopštio da je njegova protivvazdušna odbrana presrela 18 od 20 balističkih raketa lansiranih sa teritorije Irana.

Napetosti se šire i na druge dijelove regiona. Foto Tanjug/AP
Napetosti se šire i na druge dijelove regiona. Foto Tanjug/AP

Preostale dvije rakete pale su u nenaseljena područja, a prema dostupnim informacijama, nije bilo žrtava.

Nova razmjena napada pokazuje koliko je situacija na Bliskom istoku ponovo nestabilna.

Direktni američko-iranski sukob na moru, uz istovremene napetosti u Libanu, Jemenu, Saudijskoj Arabiji i Izraelu, povećava rizik da se sukob proširi na više frontova.

Posebno osjetljiva ostaje situacija u Ormuskom moreuzu, gdje bi nastavak napada mogao ugroziti sigurnost brodova i dodatno poremetiti globalno snabdijevanje energentima.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP SLAVI POBJEDU AFD-a U NJEMAČKOJ: „Konačno su se umorili od užasnih imigracionih pravila“

Američki predsjednik Donald Tramp pozdravio je istorijski rezultat Alternative za Njemačku u Saksoniji-Anhalt, gdje je stranka osvojila više od 43 odsto glasova i ubjedljivo završila prva. Tramp tvrdi da je rezultat posljedica nezadovoljstva građana migrantskom politikom.

Američki predsjednik Donald Tramp otvoreno je pozdravio izborni uspjeh njemačke Alternative za Njemačku (AfD), nakon što je ta stranka na izborima u saveznoj pokrajini Saksonija-Anhalt ostvarila ubjedljivo najbolji rezultat.

Tramp je na društvenoj mreži Truth Social ocijenio da je AfD imao „zaista sjajno veče“ i povezao njegov izborni uspon sa nezadovoljstvom Nijemaca zbog migrantske politike.

„Populistička stranka u Njemačkoj je upravo imala zaista sjajno veče. Konačno su se umorili od apsolutno užasnih imigracionih pravila i propisa koji su toliko naštetili Njemačkoj. U usponu su i više to neće trpjeti“, napisao je Tramp.

AfD napravio istorijski rezultat

AfD je na izborima održanim 6. septembra osvojio oko 43,8 odsto glasova, čime je više nego udvostručio rezultat iz 2021. godine.

Drugi je bio CDU kancelara Fridriha Merca sa oko 17,2 odsto, što predstavlja ogroman zaostatak za prvoplasiranom strankom.

Rezultat predstavlja jednu od najvećih izbornih pobjeda AfD-a od osnivanja stranke i novi znak njenog snažnog uspona na istoku Njemačke.

AfD je osvojio najviše glasova, ali nije osvojio apsolutnu većinu potrebnu za samostalno formiranje pokrajinske vlade. Ostale relevantne stranke i dalje odbacuju saradnju sa AfD-om, što znači da će formiranje nove vlasti zahtijevati pregovore i potencijalno neuobičajenu koaliciju.

Tramp: „Više to neće trpjeti“

Tramp je rezultat u Saksoniji-Anhalt predstavio kao posljedicu promjene raspoloženja njemačkih birača.

Njegova poruka praktično je direktno povezala izborni uspjeh AfD-a sa pitanjem migracija, koje je posljednjih godina postalo jedno od centralnih političkih pitanja u Njemačkoj.

Američki predsjednik je i ranije podržavao evropske desničarske i populističke pokrete, a AfD je posljednjih godina postao jedna od najjačih opozicionih političkih snaga u Njemačkoj.

Istovremeno, njemačke vlasti i politički protivnici AfD-a upozoravaju na njegovu radikalnu političku orijentaciju. Pokrajinski ogranak AfD-a u Saksoniji-Anhalt klasifikovan je od strane tamošnjih službi za zaštitu ustavnog poretka kao „potvrđeno ekstremno desničarski“, što stranka odbacuje.

Najveći test za njemački politički sistem

Izborni rezultat AfD-a predstavlja veliki izazov za tradicionalne njemačke stranke.

CDU, SPD, Zeleni i druge stranke suočavaju se sa pitanjem kako formirati funkcionalnu vlast bez saradnje sa strankom koja je osvojila ubjedljivo najviše glasova.

Istovremeno, rezultat pokazuje koliko je AfD uspio da proširi biračku bazu, posebno u istočnim dijelovima zemlje.

Trampova reakcija dodatno daje međunarodnu dimenziju izborima u Saksoniji-Anhalt: dok on pobjedu AfD-a predstavlja kao pobunu protiv migrantske politike, njemačke etablirane stranke suočavaju se sa sve težim zadatkom da odgovore na rast podrške krajnjoj desnici bez rušenja dosadašnjeg političkog konsenzusa.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI HAOS I ESKALACIJA NA BLISKOM ISTOKU: SAD potopile iranski tanker, Teheran krenuo u osvetu

Sukob između Vašingtona i Teherana ulazi u novu, opasniju fazu nakon napada na iransku naftnu flotu i nove razmjene raketnih udara na Bliskom istoku.

Sjedinjene Američke Države napale su više iranskih naftnih tankera kao odgovor na nove pokušaje raketnih napada na ratni brod američke mornarice, izjavio je američki zvaničnik koji nije želio da bude imenovan.

Američka vojska pogodila je pet iranskih tankera, od kojih je jedan potopila, nakon što je Iran ispalio balističke projektile na američki ratni brod, čime je došlo do nove eskalacije sukoba.

Napadi na tankere izazvali su snažnu iransku odmazdu. Iran je ispalio veliki broj projektila prema Jordanu, regionalnom savezniku SAD-a, tvrdeći da je gađao američke vojne objekte.

Američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) saopštilo je da su pogođena četiri tankera za prevoz sirove nafte u Omanskom zaljevu te jedan u blizini otoka Harg u Perzijskom zaljevu.

Na snimku koju je američka vojska objavila na društvenoj mreži X vidi se jedan od pogođenih brodova, M/T Riesco, kako gori i tone u Omanskom zalivu. CENTCOM je objavio da su američke snage prije napada naredile posadama ciljanih brodova da napuste plovila.

Mornarica Iranske revolucionarne garde upozorila je ranije u utorak posade naftnih tankera u blizini luka u Kuvajtu i Bahreinu da odmah napuste svoja plovila, uz poruku da bi tankeri mogli da budu meta napada u znak odmazde za američke napade na iranske tankere, prenosi AP.

U upozorenju, koje je prenijela iranska državna televizija, navodi se da je američka vojska napala nekoliko iranskih naftnih tankera.

Optužbe i prijetnje Kuvajtu i Bahreinu
Istovremeno, Kuvajt i Bahrein optuženi su da pružaju utočište američkim snagama i da pomažu u napadima. Revolucionarna garda pozvala je posade da napuste tankere bez obzira na to da li su plovila usidrena ili privezana u lukama, uz upozorenje da će biti gađana.

Američka vojska saopštila je u subotu da je napala tri iranska naftna tankera nakon što su američki ratni brodovi bili meta balističkih projektila. Tom prilikom je upozoreno da će, “ako bude neophodno, uništiti ograničenu i nezaštićenu iransku naftnu flotu”.

Iran je potom saopštio da planira da proglasi novu “zonu isključenja” u blizini Ormuskog moreuza za plovila koja namjeravaju da prođu kroz taj prolaz.

Dodatne sankcije
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa u utorak je uvela i sankcije dodatnim dijelovima iranske avio-industrije, obuhvativši više od dvije desetine komercijalnih i privatnih aviokompanija, kao i strane pružaoce usluga u vazdušnom transportu tereta, u okviru novih napora da se Teheran izoluje od preostalih trgovinskih partnera.

SAD i Iran nastoje da uspostave kontrolu nad Ormuskim moreuzom, kroz koji je pre početka rata prolazila približno petina svjetske nafte, navodi agencija. Teheran želi da brodovi koriste rutu kroz moreuz koju određuju iranske vlasti. Ormuski moreuz se prije početka rata smatrao međunarodnim plovnim putem.

Nastavi čitati

Aktuelno