Oštar sukob SAD i Irana obilježio je UN konferenciju o neširenju nuklearnog oružja. Vašington je izbor Teherana za potpredsjednika nazvao sramotom, dok Iran osuđuje američko licemerje.

Amerika i Iran oštro su se sukobili u Ujedinjenim nacijama zbog imenovanja Teherana za jednog od potpredsjednika konferencije posvećene neširenju nuklearnog oružja. Do verbalnog okršaja došlo je na otvaranju jedanaeste konferencije za reviziju Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), koji je na snazi od 1970. godine.

Iran je, uz još 33 zemlje, izabran za potpredsjednika na prijedlog “grupe nesvrstanih i drugih država”, kako je pojasnio predsjedavajući konferencije, vijetnamski ambasador Do Hung Vijet.

“Sramota za vjerodostojnost konferencije”
Američki predstavnik Kristofer Jev, pomoćnik sekretara u Birou za kontrolu naoružanja, ocijenio je imenovanje Irana “uvredom” za sam Ugovor o neširenju.

Stav Amerike: Utvrdio je kako je “neupitno da Iran već dugo pokazuje prezir prema obavezama koje iz NPT-a proizlaze” te da odbija saradnju sa agencijom UN za nuklearni nadzor kako bi se riješila otvorena pitanja o njegovom programu. Izbor Irana nazvao je “više nego sramotnim i sramotom za vjerodostojnost ove konferencije”.
Odgovor Irana: Reza Nadžafi, iranski ambasador pri Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), odbacio je američke tvrdnje kao “neutemeljene i politički motivisane”.
“Neprihvatljivo je da se Sjedinjene Države, kao jedina zemlja koja je ikada upotrebila nuklearno oružje i koja nastavlja da širi i modernizuje sopstveni nuklearni arsenal, pokušavaju nametnuti kao arbitar o tome ko poštuje pravila”, izjavio je Nadžafi na sastanku.

Nuklearno pitanje u središtu sukoba
Nuklearni program u središtu je dvomjesečnog rata između Irana sa jedne i Sjedinjenih Država i Izraela sa druge strane, a američki predsjednik Donald Tramp u nedjelju je ponovio da Iran nikada ne smije doći u posed nuklearnog oružja.

Teheran već dugo traži da Vašington prizna njegovo pravo na obogaćivanje uranijuma, tvrdeći da to čini isključivo u miroljubive svrhe. Zapadne sile, međutim, strahuju da bi taj proces mogao da se iskoristi za proizvodnju nuklearnog naoružanja.

Procjene o naoružanju: Iran istrajava na tome da ne razvija nuklearno oružje, ali i IAEA i američka obavještajna zajednica nezavisno su procijenile da je Teheran do 2003. godine imao program razvoja nuklearnog oružja, koji je potom obustavljen.

U ponedjeljak su iranski izvori otkrili najnoviji prijedlog Teherana za okončanje sukoba, prema kojem bi se rasprava o iranskom nuklearnom programu odložila do završetka rata i rješavanja sporova oko pomorskog saobraćaja u Zalivu.

Istovremeno, predsjednik Tramp sastao se sa svojim glavnim savjetnicima za nacionalnu bezbjednost kako bi razgovarali o sukobu. Portparolka Bijele kuće Karolin Luit poručila je novinarima da su “predsjednikove crvene linije prema Iranu vrlo, vrlo jasno postavljene, ne samo američkoj javnosti, nego i samom Iranu”.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da ponuda Irana o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza pod strogim uslovima nije prihvatljiva za Sjedinjene Američke Države niti za druge države.

Rubio je naglasio da Iran na ovaj strateški plovni put gleda drugačije u odnosu na većinu svijeta, prenio je AP.

– Ono što oni podrazumijevaju pod otvaranjem moreuza jeste da on bude otvoren za plovidbu, sve dok se prolazak kroz njega koordinira s Iranom i dok se dobije njihova dozvola, ili će vas dići u vazduh i naplatiti vam – naveo je američki zvaničnik.

Prema Rubiju, takav pristup ne predstavlja stvarno otvaranje Hormuškog moreuza, koji je međunarodni plovni put.

– Oni ne mogu prikazati kao normalno, niti mi to možemo tolerisati, sistem u kojem Iranci odlučuju ko može koristiti moreuz – kazao je američki državni sekretar u intervjuu za Fox News.

Iran je ranije iznio novi prijedlog Sjedinjenim Američkim Državama kojim bi se ponovo otvorio Hormuški moreuz i okončao sukob, dok bi se nuklearni pregovori odgodili za kasniju fazu, prenio je Axios pozivajući se na jednog američkog zvaničnika i dva izvora upoznata sa situacijom.

Novi prijedlog, koji je SAD-u prenesen preko pakistanskih posrednika, fokusira se prije svega na rješavanje krize oko moreuza i američke blokade.

Kao dio tog prijedloga, primirje bi bilo produženo na duži period ili bi se strane dogovorile o trajnom okončanju rata.

Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je danas da bi Ukrajina možda morala da prihvati da dijelovi njene teritorije mogu da ostanu van kontrole Kijeva na osnovu budućeg mirovnog sporazuma sa Rusijom, povezujući takve ustupke sa izgledima Ukrajine za pridruživanje Evropskoj uniji.
„U nekom trenutku, Ukrajina će potpisati sporazum o prekidu vatre, u nekom trenutku, nadamo se, mirovni sporazum sa Rusijom. Tada bi moglo da se dogodi da dio teritorije Ukrajine više ne bude ukrajinski“, rekao je Merc u obraćanju učenicima gimnazije Karolus-Magnus u Marsbergu, u njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, prenio je Rojters.

Merc je naveo da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, ukoliko želi da saopšti građanima Ukrajine vijest o tim teritorijalnim ustupcima i ako želi da dobije većinu za to na referendumu, treba istovremeno da kaže da će na taj način biti „otvoren put ka Evropi“.

Merc je istakao da ne očekuje brzo pristupanje Ukrajine EU, navodeći da zemlja ne može da se pridruži Uniji dok je u ratu, kao i da mora prvo da ispuni stroge kriterijume, uključujući one u vezi sa vladavinom prava i borbom protiv korupcije.

„Zelenski je imao ideju o pridruživanju EU 1. januara 2027. To neće funkcionisati. Čak ni 1. januar 2028. nije realan“, zaključio je Merc.

Napredak Ukrajine u pristupanju EU blokirao je odlazeći mađarski premijer Viktor Orban, ali je njegov poraz na izborima ovog mjeseca povećao nade da Kijev može da pređe na sljedeći korak u tom procesu, navodi agencija.

Ukrajina trenutno ima status zvaničnog kandidata za članstvo u EU.

EU je prošle sedmice odobrila zajam od 90 milijardi evra Ukrajini, koji pokriva većinu njenih potreba do 2027. godine.